UNIVERZITET ZENICA
ZDRAVSTVENI FAKULTET
Higijena i zdravstvena ekologija
ISPITIVANJE KVALITETA ZRAKA NA PODRUČJU GRADA ZENICE
Seminarski rad
Student:
Profesor:
Jasmina Mujanović
Prof dr sc. Hajrudin Skender
Zenica, decembar, 2015.
2
2. POSEBNI FAKTORI RIZIKA ZA OBOLIJEVANJE ZBOG
ZAGAĐENOSTI ZRAKA NA PODRUČJU GRADA ZENICE
Stanovnici Zenice, kao centra crne metalurgije Bosne i Hercegovine, su izloženi visokom
riziku obolijevanja od respiratornih bolesti, kao posljedici tehnološkog procesa proizvodnje u
pogonima koji su visoki zagađivači životne sredine. Na visoke rizike obolijevanja od akutnih
respiratornih oboljenja utiču: velike emisije sumpordioksida i prašine, posebno prašine sa
visokim sadržajem olova, kadmijuma i drugih teških metala, nitroznih plinova,
ugljenmonoksida, fluorida, amonijaka, policikličkih aromatskih ugljovodonika, i drugih
naročito štetnih organskih spojeva
1
.
Glavni izvor zagađivanja zraka u Zenici su postrojenja crne metalurgije iz čijih se pogona
nanose velike količine prašine i dimnih plinova u glavno urbano područje locirano, praktično,
uz same pogone. Nivo zagađenosti zraka u Zenici ne zavisi samo o količinama emitovanih
štetnih tvari, nego i o prirodnim uslovima, geografskim karakteristikama, meteorološkim
elementima, stanju atmosfere, uslovima emitovanja, visini dimnjaka.
Zenička kotlina, dužine oko 12 km, širine oko 2 km, nadmorske visine oko 350 m, oivičena je
okolnim brdima visine oko 1000 m, dok je visina dimnjaka oko 100 m, najviše 150 m, što
znači da u Zenici preovladavaju slaba zračna strujanja, slabi uslovi disperzije štetnih tvari,
odnosno prisutni su mnogi elementi koji pogoduju visokoj zagađenosti zraka.
Industrija gvožđa i čelika je uvijek bila snažno povezana sa životnom okolinom, i to ne samo
zbog vođenja tehnološkog procesa, nego i zbog koristi koju čine mnogi njeni proizvodi, zbog
njezinog uticaja na čovjekov način življenja. Zadnjih 100 godina u svijetu se povećala
proizvodnja gvožđa i čelika za oko 30 puta
2
.
Za proizvodnju 1 t sirovog gvožđa potrebne su sirovine: 2 t rude + 1 t krečnjaka + 0,5 t koksa
+ 3,5 t zraka. Pored 1 t sirovog gvožđa, dobije se: 0,8 t šljake + 0,2 t prašine + 5 t plina.
Drugim riječima, za redukciju 2 t željezne rude do 1 t sirovog gvožđa treba 3,5 t zraka, a pri
tome nastaje 5 t plina. Ako se ovome doda 0,2 t prašine, onda jasno slijedi zaključak da
količina ulaznog zraka i izlaznog plina i prašine značajno premašuju količine čvrstih
komponenti ispune, kao i količinu ostalih čvrstih proizvoda. Podaci o količinama potrebne
vode još su impresivniji – troši se i do 150 t vode po proizvodnji 1 t sirovog gvožđa. Ovi
podaci pokazuju da industrija gvožđa i čelika snažno ugrožava životnu okolinu.
1
Izvor: Čatović S. i sar. Higijena, Bihać, 2004.
2
Izvor: Kocijančić I. R. i sar. Higijena, Beograd, 2002.
