UNIVERZITET U SARAJEVU
Fakultet za saobraćaj i komunikacije
:
Predmet Saobraćaj i
prostor
:
Tema Općina Olovo
Profesor: prof. dr. Mehmed Bublin Studenti: Čolaković Alem
Omerović Nerma
Rožajac Adis
Sarajevo, 2007.
UVOD
Seminarski rad na temu: Prostorni plan opštine Olovo
Na 56-om km puta Sarajevo-Tuzla, u živopisnoj kotlini, na obalama
rijeka Stupčanice, Bioštice i Krivaje smješten je grad Olovo. Središte je
istoimene općine koja danas broji oko 13 hiljada stanovnika. Poznat po
svojoj bogatoj prošlosti, između ostalog i kao važno mjesto na karavanskom
putu koji je vodio od Jadranske obale do Ugarske, Olovo se i danas nalazi
pored samog magistralnog puta M 18 izgradjenog 1958. godine. U pisanim
dokumentima Olovo se prvi put spominje 1382. godine pod imenom
Plumbum (lat.-Olovo)
što potvrđuje navode da
je ovaj grad dobio ime
po rudi Olova. Tako u
XIV i XV stoljeću
Olovo je bilo poznati
rudarski i trgovački
centar sa unosnom
carinom. Što zbog
prestanka eksploatacije
olovne rude, još više
zbog
krupnih
historijskih događaja, nacionalna struktura stanovništva mjenjala se kroz
protekla stoljeća. Najveći dio stanovništva Olova krajem srednjeg vijeka
činili su Sasi kao rudari, te razni trgovci i obrtnici iz Dubrovnika i
Dalmacije. Upravo na njihovu inicijativu u drugoj polovini XIV vijeka,
dakle u doba Tvrtka I u Olovu je sagrađen samostan Svete Gospe, koji danas
predstavlja najstarije Gospino Svetište na Balkanu. Ovaj vjerski objekat i
danas je stjecište velikog broja vjernika katolika iz svih krajeva BiH i
Hrvatske. Dolaskom Turske u Olovu se povečava broj muslimanskog
stanovništva koje početkom XVI stoljeća gradi džamiju na lokalitetu
današnjag naselja Gornje Olovo, a već u XVII vijeku muslimani čine tri
četvrtine stanovništva u Olovu. Vjerovatno zbog plahovitih planinskih rijeka
(Bioštice - što dolazi iz Knežine i Stupčanice iz vrela kod Han Pijeska) koje
su u proljeće plavile okolna polja, naselje Donje Olovo nastalo je tek u XX
stoljeću. Razvoju Donjeg Olova, odnosno današnjeg gradskog jezgra, nakon
okupacije Austro-ugarske, znatno je doprinijela izgradnja pruge Zavidovići -
Olovo - Han Pijesak. To ujedno predstavlja početak planske eksploatacije
bogatih olovskih šuma, što i danas predstavlja osnovni privredni resurs. O
čuvenoj olovskoj banji i njenim nadaleko poznatim ljekovitim svojstvima
pisao je i nobelovac Ivo Andrić u svojoj pripovjetci "Čudo u Olovu". Osim
otvorenog bazena na samom izvorištu, olovsku banju danas uspješno koristi
Javna zdravstvena ustanova "Banja Aquaterm". Hrvatskim katolicima je
1
Staro naselje gornje Olovo
Seminarski rad na temu: Prostorni plan opštine Olovo
1.1 Reljef
Djelovanjem vode i drugih prirodnih sila vremenom se oblikovao
današnji reljef općine Olovo. Teritorija općine Olovo pripada zoni
Unutrašnjih Dinarida i ima reljef izrazito brdsko-planinskog karaktera sa
visinskim razlikama od 380 metara nadmorske visine (m.n.v.) do 1.328
m.n.v. Najveći dio površine općine (49%) između 700 i 1.000 m.n.v.
Prostor općine Olovo odlikuje se složenom geološkom građom. U
građi terena učestvuju stijene starijeg paleozoika i mezozoika: trijasa, jure i
krede. U zavisnosti od geološke građe, inžinjerskogeološke kategorije terena
se prema stepenu stabilnosti kreću od nestabilnih, uslovno stabilnih do
stabilnih terena i kao takvi su nepovoljni, odnosno povoljni za građu i
naseljavanje.
Na području općine Olovo osnovni stepen seizmičkog inteziteta je 6º
MCS skale, ali se on može povećati obzirom na heterogeni litološki sastav
vulkanogenog kompleksa, pa je neophodno prići mikroseizmičkoj
rejonizaciji cijelog područja.
Općina Olovo ima visok kvalitet životne sredine i brojne prirodne
vrijednosti, koje do sada nisu bile adekvatno tretirane i valorizovane u
smislu komparativnih prednosti ovog područja (područje uz rijeku Krivaju,
Stupčanicu i Biošticu, klisura u Ćudama, izletište Zeleni Vir, lovišta i izvori
termalnih voda). Veliki značaj ima korištenje izvora termalne radioaktivne
vode, u okviru banja i hotela "Akvaterm".
Najznačajnije prirodno bogatstvo općine su šume na kojima počiva
privreda Olova, zatim, relativno očuvana područja prirodnih vrijednosti,
kombinovana sa izvorom mineralne vode, kao i veliki hidrološki resursi koji
imaju širi značaj sa stanovišta vodosnadbijevanja, a djelimično i kao
hidroenergetski potencijal. Također su značajna nalazišta olovne rude, čija je
eksploatacija trenutno dovedena u pitanje, zbog kolizije sa osnovnim
strateškim opredjeljenjima vezanim za vodosnadbijevanje.
Prirodni resursi kojima raspolaže općina Olovo predstavljaju solidnu
osnovu ukupnog društveno-ekonomskog razvoja, a njihovo efikasnije i
racionalnije korištenje će doprinijeti bržem privrednom razvoju, a time i
rastu životnog standarda ljudi.
Ljekovite mineralne vode, područja prirodnih vrijednosti i uopće
visok kvalitet prirodne životne sredine, koji će još više porasti izgradnjom
akumulacionih jezera predstavljaju značajne komparativne prednosti ovog
područja. Uz veoma povoljan geoprometni položaj koji će dobiti na kvalitetu
modernizacijom postojeće putne mreže, turizam i rekreacija lokalnog i
3
Seminarski rad na temu: Prostorni plan opštine Olovo
regionalnog značaja bi mogli postati značajan faktor razvoja. Na planiranim
akumulacijama čija je namjena prvenstveno za vodoopskrbu trebalo bi
organizirati sport, rekreaciju i ribolov. Prema tome, čuvanje njegovanje i
unapređenje kvaliteta životne sredine koja predstavlja komplementaran
faktor ljekoviti mineralnim vodama je neophodan uvjet za razvijanje turizma
i rekreacije.
Takođe bi trebalo stimulirati intenziviranje poljoprivredne
proizvodnje u individualnom sektoru, kao i razvoj onih djelatnosti
proizvodnog i uslužnog karaktera za koje postoji potreba u većim urbanim
centrima, a koji mogu da budu locirani i izvan zona najveće koncentracije
ljudi i djelatnosti.
1.2 Hidrogeološke karakteristike terena
Hidrogeološke karakteristike na tretiranoj urbanoj lokaciji i u
neposrednoj blizini su na osnovu materijalnog sastava izdvojenih litoloških
članova, strukturne poroznosti, opšte vodopropusnosti i osjetljivosti svrstane
u dvije dijametralno različite higrogeološke jedinice:
- vodopropusne sredine i
- vodonepropusne sredine
Vodopropusne sredine zastupljene su u površinskim dijelovima
terena, izgrađenim od aluvijalnih tvorevina intergranularnom prozornošću,
dok se litološki član aluvijalnog pokrivača (glina) ocjenjuje kao manje
vodopropusna i jestimično vodonepropusna sredina zbog glinovitog sastava.
Vodonepropusne sredine izdvojene su unutar tvorevina trijarskih i
jurskih kompleksa prvenstveno predstavljenog krečnjacima.
Aluvijalni pokrivač, zbog svoje rastresitosti i zastupljenosti
šljunkovite i pjeskovite frakcije, obično sadrži podzemne vode lutajućeg tipa
male uzdašnosti, koje se sporo inflitraciono procjeđuju u tlo za vrijeme
atmosferskih oborina. prisustvo ovih voda bitno utiče na povećano
raskvašavanje i degradaciju fizičko-mehaničkih svojstava tla pokrivača.
Veća koncentracija podzemnih voda može se očekivati u toku hidrološkog
maksimuma naročito u kontaktu sa geološkim supstratom. On predstavlja,
prema svom položaju u građi terena, hidrogeološki i podinski izolator koji
sprječava gravitaciono procjeđivanje podzemnih voda u dublje dijelove
4
Seminarski rad na temu: Prostorni plan opštine Olovo
Upotrebom ove formule dobja se da je za vijek eksploatacije objekta t
= 50 god. i veličinu rizika R = 10 %, potrebno koristiti seizmološku kartu za
povratni period od 500 god. Na ovim kartama osnovni stepen seizmičnosti
za grad Olovo je 7˚ MCS.
1.4. Zemljište
Analiza pedološkog sastava tla rađena za BiH utvrdila je tri osnovna
tipa zemljišta na području općine Olovo: smeđe tlo na krečnjacima i
dolomitima – kalkokambisol, euterično smeđe tlo (euterični kambisol) i
distrično smeđe tlo (distrični kambisol). Ovo su pretežno šumska tla, što se
vidi i iz strukture poljoprivrednog i šumskog zemljišta na području općine,
prikazane u tabeli br.1.
Od ukupne površine kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta je samo
1.040 ha ili 2,5 %, pa je potrebno što prije prići mjerama zaštite,
unapređenju njegovog kvaliteta i racionalnom korištenju.
1.5 Poljoprivreda
Poljoprivredne površine općine čine relativno skroman resurs u
odnosu na područje države (učešće poljoprivrednih površina u ukupnoj
površini 23,2%, dok je učešće ovih površina u državi 49,3%). Područje
općine ima i dosta nepovoljnu strukturu poljoprivrednih površina. Livade i
pašnjaci čine 67,7% ukupnih poljoprivrednih površina odnosno najmanje
kvalitetno zemljište čini više od dvije trećine ukupnog poljoprivrednog
zemljišta.
Analiza prirodnih uslova i stečenih osnova pokazuje da je na terenu
opštine moguće uspješno razvijati sljedeće linije proizvodnje hrane:
Poljoprivredno
zemljište
Šumsko zemljište
%
Ukupno
%
І kat.
%
ІІ kat.
%
10,4 km²
2,5
68,4 km²
16,8
329,2
km²
80,7
408
km²
100
6
