Saobraćaj u turizmu
Visoka turistička škola strukovnih studija
Seminarski rad
Menadžment u saobraćaju
TEMA:
Saobraćaj i turizam
Mentor : Dr Nebojša Kolarić Student: Sanja Bulina 99/2010
Beograd, 2012.
1
Sadržaj:

3
1. Istorija saobraćaja
1.1 Drumski saobraćaj
Prvi oblici drumskog prevoza se javljaju upotrebom konja i volova, mada su čak i sami ljudi nosili
dobra za razmenu, a korišćene su dobro poznate lovačke staze. Kako se obim robne razmene
povećavao, staze su bile poravnavane ili proširivane da bi mogle da propuste veći broj ljudi ili
životinja.
Prema naučnim istraživanjima, prvo prevozno sredstvo na točkovima se prvi put javlja u vidu
jednostavnih dvokolica oko 3000. p.n.e. u Mesopotamiji. Veća zaprežna kola na četiri točka se
javljaju oko 2500. p.n.e., a njihov nastanak se takođe vezuje za Mesopotamiju.
Prevoz na točkovima je uslovio potrebu za boljim putevima. U naseljenim područjima je bilo
neophodno i isplativo praviti ulice postavljene kamenom, tako da se prve ulice ovog tipa javljaju još
u gradu Uru, oko 4000. p.n.e. Prve ulice postavljene ciglom javljaju se na indjskom podkontinentu
oko 3300. p.n.e. Na području Evrope, napredak u metalurgiji je do 2000. p.n.e. uveo u upotrebu
oruđa za obradu kamena, što je dalje omogućilo postavljanje ulica ovim materijalom. U to vreme
Minojci na Kritu grade svoj prvi popločani put u dužini od 50km, od Knososa do Gortine.
Preteča današnjih modernih asfaltnih puteva javlja se u srednjevekovnim arapskim zemljama,
konkretno na teritoriji današnjeg Iraka. Veza sa današnjim putevima se ogleda u upotrebi katrana
koji je dobijan preradom nafte.
1.2 Železnički saobraćaj
Prve preteče šinskog saobraćaja i pruge vezuju se za Korintski zaliv i period oko 600. p.n.e., kada
su korišćene primitivne šine za transport brodova od jedne do druge obale.
Pronalaskom prve parne mašine (1712) i njenim usavršavanjem za komercijalnu upotrebu od strane
Džejmsa Vata, otvoren je put za uvođenje parnih lokomotiva, prvi put konstruisane od strane
Ričarda Trevitika 1804. godine.
Moderni železnički transport se prvi put javlja u Engleskoj 20-ih godina 19. veka. Samim tim,
železnica predstavlja prvi mehanizovani oblik kretanja na kopnu. Prvo šinsko vozilo na električni
4
pogon ulazi u upotrebu 1881. godine u Nemačkoj, dok svoju ekspanziju doživljava u SAD desetak
godina kasnije, gde se koristi za putovanja između većih gradskih centara.
Savremeni železnički putnički saobraćaj u Evropi karakteriše upotreba električnih lokomotiva,
prvenstveno zbog njihove brzine ali i zbog minimalnog zagađenja životne sredine.
1.3 Vazdušni saobraćaj
Ako isključimo razne mašine koje datiraju iz Srednjeg i Starog veka a koje možemo posmatrati kao
preteče današnjih modernih letelica, kraj 18. veka, tačnije 1873. godinu možemo uzeti kao važnu za
razvoj ove vrste saobraćaja. Naime, te godine su braća Mongolfije izvela prvi uspešan let
vazdušnim balonom sa putnicima.
Sledeći veliki korak je bio razvoj vazdušnog broda, tj. cepelina, nazvanog po svom konsktruktoru
Ferdinandu fon Cepelinu. Prvi let, iako završen neuspešno, obavljen je 1900. godine. Do sredine
30-ih godina prošlog veka korišćen je za prevoz putnika. Cepelinom „Hindenburg“ je obavljen i
prvi transatlantski let na relaciji Levental-Rio de Žaneiro 1936. godine, ali se nakon nesreće
„Hindenburga“ 1937. godine ovaj oblik prevoza ne koristi za prevoz putnika.
Prvi let avionom izvela su braća Rajt 1903. godine, a od tada do danas došlo je do velikog napretka
u oblasti avio-saobraćaja, indukovan prvenstveno tehnološkim razvojem koji je uslovio i porast
broja putnika u međunarodnom turizmu, naročito na interkontinentalnim putovanjima.
1.2 Vodeni saobraćaj
Kroz istoriju pomorstvo je bilo ključno za razvoj ljudske civilizacije pružanjem većih mogućnosti
za kretanje ljudi preko mora i okeana nego preko kopna. Prema nekim naučnim istraživanjima,
najraniji oblici transporta preko mora javljaju se jos u prvobitnoj ljudskoj zajednici, pre oko 45000
godina.
Značaj ovog vida saobraćaja konstantan je tokom cele pisane istorije, a svoj puni značaj je doživeo
tokom srednjeg veka i doba kolonijalizma. Ovaj način kretanja je omogućio i nekim relativno
malim evropskim zemljama da postanu svetske kolonijalne sile upravo zahvaljujući razvijenom
pomorskom saobraćaju, tj. transportu ljudi i robe.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti