VISOKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA

ZA MENADžMENT U SAOBRAĆAJU

- Seminarski rad -

Tema

: Transport tereta primenom kontejnera

Predmet

: Saobraćajna sredstva i infrastruktura

Mentor:                                                                                                       Student: 

Dr Milovan Dimitrijević                                                                              Marko Viorović

                                                                                                                     

br. indeksa MS-256-P/13

 

Niš, 2015. godine

SADRŽAJ

Pojam, suština i istorijat kontejnerizacije...........................................................................3

Tipovi kontejnera................................................................................................................... 5

Prednosti i nedostaci kontejnera..........................................................................................9

Lučki kontejnerski terminali.............................................................................................. 10

Kontejnerski promet najvećih evropskih luka..................................................................11

Zaključak.............................................................................................................................. 14

LITERATURA......................................................................................................................16

2

background image

Osnovni   cilj   kontejnerizacije   kao   procesa   upotrebe   kontejnera   jeste   poboljšanje   i   ubrzanje 
transportnog   procesa,   naročito   pretovara   (na   mestima   sučeljavanja   vidova   prevoza),   koji   se 
uglavnom organizuje savremenim tehnologijama i pružanjem kompleksnih transportnih usluga “od 
vrata   do   vrata“.   Pored   toga,   kontejnerizacija   pruža   mogućnost   za   ostvarivanje   koordinacije   i 
kooperacije između raznih vidova saobraćaja. Sve ove pogodnosti utiču direktno na smanjenje 
troškova transporta i ubrzanje procesa prevoženja, što je od presudnog značaja i za prevoznike i za 
korisnike prevoza.

Prema   tome,   pod   kontejnerizacijom   se   podrazumeva   skup   određene   vrste   tehničkih   sredstava, 
opreme i infrastrukturnih elemenata namenjenih za mehanizovano manipulisanje kontejnerima u 
svim fazama proizvodnje od pošiljaoca do primaoca. A to su: kontejneri, prevozna sredstva, razne 
vrste   dizalica,   viljuškari,   kontejnerski   manipulatori,   zahvatni   i   pomoćni   uređaji   i   oprema, 
kontejnerski terminali (lučki i železnički) i dr.

Kontejnerizaciju na način kako je mi danas primenjujemo su gotovo istovremeno započele dve 
Američke inovativne kompanije (Pan Atlantic Steamship Co i Matson Navigation).
Često se 26. april 1956. godine smatra početkom kontejnerizacije. Tog je dana kontejnerski brod 

IDEAL X

  (preuređeni T-2 tanker) Pan Atlantic Steamship korporacije plovio od Port Newark-a, 

New Jersey do Houston-a, Texas, sa 58 kontejnera od 33 stope na palubi.

Slika 3.

 Prvi kontejnerski brodovi Ideal-X i Hawaiian Merchant

            

  
Druga   pomorska   kompanija   koja   je   snažno   bila   uključena   u   ranu   kontejnerizaciju   je   Matson 
Navigation, glavni igrač u trgovini Kalifornija-Havaji. 

Hawaiian Merchant

, teretni brod C-3 klase 

sa kapacitetom od sedamdeset 24 stopnih kontejnera (84 TEU) na palubi je plovio 31. avgusta 
1958.   godine   od   San   Francisco-a   do   Havaja   s   20   boksova   na   brodu.   Veličinu   Matsonovih 
kontejnera određivali su drumski propisi.
Godine 1960. je u eksploataciju pušten Matsonov prvi celularni kontejnerski brod Hawaiian Citizen 
s kapacitetom od 436 kontejnera od 24 stope (523 TEU).

4

TIPOVI KONTEJNERA

Postoji više podela kontejnera prema tehničko-tehnološkim karakteristikama, i to prema nameni:

-

Univerzalni kontejneri

, tzv. “Standard dry freight“-prvenstveno su namenjeni za prevoz

 ambalažirane robe za široku potrošnju.Upotrebljavaju se za raznu kolsku i denčanu robu koja ne
 zahteva posebne mere u prevozu. Zbog toga se njihovom upotrebom može ostvariti visok stepen
 ekonomičnosti jer se mogu koristiti u oba smera vožnje. Oni sačinjavaju skoro 70%
 kontejnerskog parka u svetu (u nekim zemljama taj broj se kreće i do 95-100%). 

-

Specijalni kontejneri

-namenjeni su za prevoz jedne ili nekoliko istih vrsta robe za koju se moraju 

obezbediti posebni uslovi prevoza.

Kontejneri se dele i prema ostalim karakteristikama, kao što su:

Vrsta robe

-kontejneri za komadnu, rasutu i tečnu robu (open top,bulk,tank,platform,side door...)

Veličina 

 

1.

Mali kontejneri su transportna sredstva zapremine 1-3 m

3

 i nosivosti 1-3 tone.

                    Pretežno imaju vlastite točkove za laku manipulaciju. Najviše ih je u 
                    vlasništvu železnice;

                

2. 

Srednji kontejneri su zapremine 3-10 m

3

, a nosivost im je 5-30 tona;

                

3. 

Veliki kontejneri su zapremine 10-60 m

3

, a nosivost im je 5-30 tona. U grupu 

                    velikih kontejnera pripadaju i transkontejneri jednakih dimenzija, a 
                    upotrebljavaju se u međunarodnom prometu.

Mali   kontejneri   prema   zapremini   dele   se   na:   kategoriju   A   zapremine   do   1m

3

;   kategoriju   B 

zapremine preko 1 do 2m

3

 i kategoriju C zapremine preko 2 do 3m

3

.

Veliki   kontejneri   prema   dužini   dele   se   na   kategoriju   10,   čija   je   dužina   deset   engleskih   stopa 
(2991mm); kategoriju 20, čija je dužina dvadeset engleskih stopa (6058mm); kategoriju 30, čija je 
dužina trideset engleskih stopa (9125mm) i kategoriju 40, čija je dužina četrdeset engleskih stopa 
(12192mm).

Međunarodna   organizacija   za   standardizaciju-ISO   utvrdila   je   tehničke   uslove   za   izgradnju 
kontejnera.   Te   uslove   prihvatila   je   i   Međunarodna   železnička   unija-UIC.   Prema   tim   uslovima 
kontejneri su svrstani u četiri kategorije:

Tabela 1.

 Kategorizacija kontejnera

Kategorija

Dužina

Širina

Visina

Nosivost(tona)

10 stopa

3,06

2,44

2,44

10

20 stopa

6,09

2,44

2,44

20

30 stopa

9,12

2,44

2,44

25

40 stopa

12,19

2,44

2,44

30

5

Želiš da pročitaš svih 17 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti