UNIVERZITET 

“Union - Nikola Tesla”

FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE I PRAVO

BEOGRAD

SEMINARSKI RAD

Predmet:Porodično i Nasledno pravo

Tema:“Sarateljstvo nad maloletnim licima po 

Porodičnom zakonu Srbije „

 

Mentor:

  

                                                              Student:

2

SADRŽAJ:

1. UVOD……………………………………………………………..3
2. POJAM STARATELJSTVA…………………………………....4

2.1.Organ starateljstva..........................................................................

4

2.2.Primjer rješenja o stavljanju maloljetnog lica pod starteljstvo…..

7

2.3.Staralac……………………………………………………………….

8

2.4.Roditelj kao staralac…………………………………………………

9

2.5.Prava, dužnosti i odgovornosti staratelja………………………....

10

2.6.Vrste starateljstva……………………………………………………

11

3. STARATELJSTVO NAD MALOLJETNIM LICIMA……....12

3.1.Razlozi za stavljanje pod starateljstvo..........................................

12

3.2.Dužnosti staraoca maloljetnog štićenika......................................

13

3.2.1.

 Staranje o ličnosti štićenika................................................................

13

3.2.2.

 Zastupanje štićenika..............................................................................

14

4. PRESTANAK STARATELJSTVA NAD MALOLJETNIM 

LICIMA.........................................................................................15

4.1. Punoljetsvo maloljetnog štićenika………………………………….

15

4.2. Zaključenjem braka………………………………………………...

16

4.3. Usvojenjem maloljetnog štićenika…………………………………

16

4.4. Prestanak razloga zbog kojeg je maloljetnik stavljen pod   

starateljstvo………………………………………………………….

16

4.5. Smrt maljotenog štićenika…………………………………………

16

5. POSLJEDICE PRESTANKA STARATELJSTVA NA    

MALOLJETNIM LICIMA……………………………………16

6. ZAKLJUČAK…………………………………………………..17
7. LITERATURA............................................................................18

background image

4

Starateljstvo je oblik društvene brige o licima koja nisu u stanju da se sama staraju o sebi i 
svojim interesima,tj. zakonom uređena zaštita koju društvena zajednica pruža licima kojima je 
ovakva zaštita potrebna.
Jednu   od   definicija   starateljstva   je   dao   Njemački   pravnim   pisac   Hans   Dele:„Pod 
starateljstvom se podrazumijeva briga koju vodi jedno lice(staralac), pod nadzorom države, 
nad ličnošću i imovinom čovjeka za koga pravni poredak smatra da nije u stanju da se sam 
stara o svojim poslovima, a ne postoji neka druga zakonska zaštita.“ 
U   našem   pravu   starateljstvo   se   određuje   kao   zakonom   uređena   zaštita   koju   društvena 
zajednica pruža, posebno maloljetnim licima koja iz različitih razloga nisu u stanju da se sama 
staraju   o   sebi   i   svojoj   imovini   i   drugim   licima   kojima   je   ovakav   vid   zaštite   potreban. 
Starateljstvo   je   dugo   u   istoriji   predstavljalo   porodičnu   ustanovu.   U   staroj   Jugoslaviji   za 
staraoca je određeno lice koje je otac djeteta naznačio u testamentu, a ako nije bio tako 
određen,onda se određivao iz reda srodnika, a ako nije imao srodnika, onda je starateljski 
sudija   postavljao   staraoca.   Usljed   razvoja   društva   uloga   porodice   se   mjenja   i   staranje 
preuzima država.
U svijetu su danas uglavnom zastupljena  dva  sistema starateljstva:

1. Rimski sistem i 

2. Germanski sistem

Po rimskom sistemu , starateljstvo je pretežno porodičnog karaktera.Ovaj stepen je pretežno 
zasupen u zemljama koje su razvijale pravni sistem pod uticajem rimskog prava.
Po   germanskom   sistemu,   starateljstvo   je   organizovano   kao   ustanova   državnog   karaktera. 
Starateljstvo kao pravna institucija postojalo je i u Kraljevini Jugoslaviji. Za vrijeme drugog 
svjetskog rata veliki broj djece je ostao bez roditeljskog staranja, pa je taj problem trebalo 
rješavati   još   u   toku   rata.   Starateljstvo   je   jasno   definisano   kao   ustanova   opštedruštvenog 
značaja, i to je ostalo i danas.

2.1 Organ starateljstva

    

Poslove i zadatke starateljstva

 

društvo je povjerilo posebnim državnim organima, ustanovama 

i drugim organizacijama. Za vršenje poslova starateljstva skupština opština može da osnuje 
poseban centar za socijalni rad. Ukoliko se ovaj centar za socijalni rad ne osnuje,poslove 
starateljstva vrši opštinski organ uprave nadležanza socijalnu zaštitu. Taj organ se naziva 

organ starateljstva.

Organi starateljstva su društvene institucije koje obavljaju niz značajnih i vrlo osjetljivih 
funkcija. Organi starateljstva treba da ostvaruju jedan od osnovnih principa da čovjek i briga 
za čovjeka zauzimaju centralno mjesto;a to je princip  

humanizma

, koji se ostvaruje i kroz 

ustanovu starateljstva. 

Za vršenje određenih poslova iz svoje nadležnosti centar za socijalni rad i nadležni organi 
starateljstva mogu da angažuju stručnjake različitih profila: pedagoge, psihologe, psihijatre, 
pravnike, socijalne radnike, i dr. 

Mjesna   nadležnost   organa   starateljstva   se   određuje   prema   mjestu   prebivališta,   odnosno 
boravišta lica koje se stavlja pod starateljstvo. 

5

Saradnici organa starateljstva su: 

-

pravosudni organ i stručne službe

-

mjesne zajednice

-

preduzeća

-

društvene organizacije

-

udruženja građana i 

-

svi   državni   organi   koji   su   po   službenoj   dužnosti   obavezni   da   pomažu   organima 

starateljstva

Dužnosti organa starateljstva mogu se podijeliti na:

-

neposredno vršenje poslova starateljstva i rukovođenje poslovima starateljstva

-

nadzor nad vršenjem poslova starateljstva

Neposredno vršenje poslova starateljstva obuhvata:

-

vršenje dužnosti stvaraoca u slučajevima kada je organ odlučio da ne postavi staraoca,

-

donošenje rješenja o stavljanju lica pod starateljstvom i rješenja o postavljanju staraoca, 

-

preduzimanje   potrebnih   mjera   da   se   ostvari   svrha   starateljstva   uz   korištenje   usluga 

zdravstvenih, socijalnih, preosvjetnih i drugih organizacija, 

-

davanje   odobrenja   staraocu   za   preduzimanje   važnih   mjera   za   ličnost   maloljetnika   i 

sklapanje pravinih poslova koji prelaze okvir redovnog poslovanja, 

-

određivanje nagrade staraocu, 

-

donošenje rješenja o prestanku starateljstva i prestanka dužnosti starateljstva, 

-

perduzimanje   inicijative   za   ograničenje   i   lišenje   određenih   lica   roditeljskih   prava   i 

poslovne sposobnosti, 

-

vođenje starateljskih knjiga.

Poslovi nadzora su: 

-

vršenje stalnog nadzora nad radom staraoca, 

-

vođenje brige o interesima štićenika za područje svoje nadležnosti, 

-

primanje   i   provjeravanje   izvještaja   o   staranju   nad   štićenikom   i   o   upravljanju 

raspolaganju štićenikovom imovinom. 

Stavljanje   lica   pod   starateljstvo   je   zakonom   propisano   u   pogledu   nadležnosti   organa, 
pokretanja   i   vođenja   postupka,   davanja   inicijative   i   uslova   za   stavljanje   i   prestanak 
starateljstva. 

Postupak se pokreće i vodi po službenoj dužnosti, a inicijativu za pokretanje postupka može 
da da: matičar, pravosudni organ, srodnici, članovi domaćinstva i svaki građanin. Ova lica su 
po zakonu dužna da obavijeste nadležni organ starateljstva o potrebi da se neko lice stavi pod 
starateljstvo. 

Određivanje   oblika   zaštite   koji   će   se   primijeniti   na   novo   lice   zavisiće   od   novih 

okolnosti. 
Prilikom   odlučivanja   prvenstveno   će   imati   u   vidu   interesi   štićenika,   a   zatim   materijalne 

Želiš da pročitaš svih 18 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti