Savremene tehnoloske komunikacije
MASTER RAD Savremene tehnološke komunikacije
1
UVOD
Bilo koje društvo, zajednica, organizacija, preduzeće, mora imati i poštovati određena
pravila i odnose da bi funkcionisala. Kvalitet odnosa u jednoj zajednici i njena efikasnost
zavise od mnogo faktora, ali osnov svega čini komunikacija članova zajednice. Komunikacija
između njih samih i prema spoljnjem svetu.
Način komuniciranja, komunikacioni kanali, pravila komuniciranja mogu biti
određeni, manje ili više detaljno i strogo definisani, i uglavnom i jesu u dobro organizovanim
zajedniciama, ali samo od ljudi, pojedinaca zavisi hoće li dobrom međusobnom
komunikacijom ostvariti veću harmoniju odnosa i bolju efikasnost organizacije.
Današnje društvo obeleženo je naglim rastom i razvojem informacione tehnologije
(IT), što je dovelo do velike zavisnosti društva, u širem smislu, od znanja i kompetencija
osoba u IT području. Iako ta zavisnost raste iz dana u dan, ljudsko pravo na obrazovanje i
informacije nije prošireno i na IT područje. Pojavili su se problemi koji utiču na društvo u
celini, koji stvaraju prepreke i udaljavaju ljude od glavnog razloga i motivacije za napredak.
Razvoj tehnologije u XX veku doveo je do bitnih promena u svim oblastima društva.
Autori koji su se bavili analizom uticaja nove tehnologije u marketingu bili su u toj meri
radikalni da su zastupali tezu o potpunoj zameni postojećih oblika poslovanja novim,
tehnološki daleko savršenijim formama. Iako je, često njihov uticaj bivao precenjen, ne može
se poreći da je savremena tehnologija pružila nove mogućnosti razvoja postojećim oblicima
poslovanja i komuniciranja.
Nova tehnološka rešenja, pored toga što dovode do razvoja novih načina
komuniciranja, vode u pravcu unapređivanja već postojećih i, povećavajući njihovu
efikasnost, doprinose povećanju ukupne efikasnosti preduzeća. Tehnologija je, stoga, donela
značajne promene u oblasti lične prodaje kao oblika marketinga komuniciranja. Te promene
u najvećoj meri odnose se na zamenu nekih svakodnevnih rutinskih aktivnosti novim
poslovima. Takođe, deo tih aktivnosti sada mogu brže i bolje da obave. Može se zbog toga
reći da tehnološki progres zaista znači prekretnicu u razvoju lične prodaje, dok se njegov
uticaj ogleda prvenstveno u tome što su stvorene nove mogućnosti njene efikasne primene u
okviru koncepta integrisanih marketing komunikacija. Tehnološki razvoj omogućio je
primenu novih sredstava u marketing komunikacijama, što povećava njihovu produktivnost.
Uticaj savremene tehnologije ogleda se u boljoj tehničkoj opremljenosti marketing
menadžera, ali i većim zahtevima na koje treba da odgovore. Savremeni marketing menadžeri
MASTER RAD Savremene tehnološke komunikacije
2
treba da budu posebno obučeni da koriste nove tehničke mogućnosti koje su ima na
raspolaganju.
Uspeh savremenog preduzeća zavisi ne samo od njegove sposobnosti da razvija dobar
proizvod - uslugu, da formira adekvatne cene i svoju ponudu učini dostupnom kupcima, već i
od načina komuniciranja sa ciljnom javnošću. Za menadžment savremenog preduzeća veliki
je izazov da sve poslovne aktivnosti obavlja na pravi način i da dodaje vrednost za koju su
zainteresovani različiti stejkholderi. Uspešno upravljanje se sve više zasniva na interaktivnom
komuniciranju i prilagođavanju sistema marketing komuniciranja novim tehnologijama.

MASTER RAD Savremene tehnološke komunikacije
4
Pod terminom komunikacija krije se jedan ogroman svet kog najčešće nismo svesni.
Ukratko, komunikacija je proces razmene informacija između dva ili više učesnika. Nama
najvažniji oblik komunikacije je onaj koji se tiče ljudske komunikacije, a ona se skoro
potpuno odvija putem jezika, odnosno dogovorenim sistemom znakova (oko 6.000 različitih
jezika kao dogovorenih sistema znakova je danas u upotrebi).
Jer jezik nije samo ono što se govori i piše, već obuhvata i procese našeg mišljenja
(jer mi i mislimo rečima), nesvesne delove ličnosti (i u snovima pričamo), emotivno se
takođe izražavamo jezikom, a u poslednje vreme sve se više razotkrivaju i neverbalni signali
koji koristimo. Oni su, iako se možda nekome ne čini tako, takođe elementi jezika. Gestovna
komunikacija osoba sa oštećenjem sluha takođe je jezički sistem.
Govor, kao oblik komunikacije je potpuno podređen pravilima jezika izvesne grupe
ljudi (gore sam navela podatak o postojanju 6.000 takvih grupa), pa svaki jezik na svetu ima
svoja pravila tj. gramatiku, i manji ili veći fond reči, pa još i nekoliko dijalekata sa posebnim
pravilima i akcentima, pa žargon, pa posebne termine u posebnim oblastima (npr.
matematika, politika, ekonomija, lingvistika, poljoprivreda, sport itd). A razvijenost govornih
organa čini nas specifičnim u čitavom živom svetu planete...
Imajući u vidu gore navedeno, možemo da zaključimo da
je
svako od nas vrlo
autentičan govornik, i koliko god pričali istim jezikom mi se svi izražavamo na jedinstven,
sebi svojstven način.
Ovo je nešto što je potrebno imati u vidu kada kritikujemo ili
procenjujemo nečije verbalne sposobnosti, a posebno dece čiji se jezički i mentalni kapaciteti
tek razvijaju. Zato je najbolje da, ukoliko imamo ikakve sumnje u vezi sa načinom pričanja ili
nepričanja drage nam osobe, a posebno deteta, potražimo i mišljenje logopeda.
1.1.Šta je komunikacija?
Gledano sa stručne strane definicija kaže, da je komunikacija prvenstveno način
razmenjivanja informacija ili prenošenja poruka uz pomoć unapred dogovorenog i
razumljivog sastava sporazumevaja.
Komunikacija je najmanje ono što kažemo. Način kako
to kažemo čini preko 90% udela kod uspostavljanja odnosa i prihvatanja u međuljudskoj
komunikaciji.
Efikasna poslovna komunikacija
, Želnid, Beograd, 1999.str.23-24.
Komunikologija
, Grmeč, Beograd, 1995.str.72.
MASTER RAD Savremene tehnološke komunikacije
5
Ljudi komuniciraju od samog početka čovečanstva, o čemu svedoče gore navedenih
90% puteva, u koje možemo da ubrojimo svaki vid neverbalne
komunikacije - na primer:
izgled, mimika, govor tela, intonacija, ritam glasa, jačina i sam zvuk govora, itd. Nemo
sporazumevanje među životinjama, isključivo govorom tela, instinkta ili dela, takođe spada
pod opšti pojam komunikacije. Za nas ljude je komunikacija tokom vremena ipak poprimila
neku drugu, složeniju dimenziju.
Komunikaciju možemo podeliti u dve sfere:
Prva bi bila transmisiona komunikacija
,
što znači prenos ili prosleđivanje
informacija.
Druga sfera podrazumeva ritualnu komunikaciju
,
koja stoji za kulturološki pojam
komunikacije i obuhvata jezik, govor, kulturne forme, ples, arhitekturu svojstvenu za
svako novo doba, kao i muziku i umetnost slikarstva, vajarstva,itd.
Jedna od ključnih reči ovde je informacija, (oblikovati, obrazovati), koja je sam
predmet poruke ili sadržaj komunikacije, ona je novo znanje
.
Poruka mora da ima svoj kod i
kontekst. Kod, koji stoji za značenje određenog znaka i kontekst, koji menja smisao, funkciju
i informativnu kvotu poruke.
2.SVOJSTVA POTREBNA ZA USPEŠNU KOMUNIKACIJU
Postojanje istog ili zajedničkog koda:
Da bi ovaj preduslov bio ispunjen, najpre je potrebno da učesnici koriste isti kod, te
dolazi do poteškoća u slučaju nejednakog razumevanja istog koda. Na to mogu da
utiču socijalno-kulturne
razlike, što znači da se istom znaku pridaju različita denotativna
(jednoznačna) ili konotativna (dodatna) značenja. Ako su razlike profesionalno-obrazovne
prirode, onda su u pitanju izrazi, koji nisu razumljivi svim učesnicima. Ubrajamo još
i međugeneracijske i kontekstualne razlike.
Optimlna kompetentnost učesnika:
Ovo se najpre odnosi na intelektualne sposobnosti, opšta i posebna znanja učesnika u
komunikaciji. Poteskoće, koje se ovde javljaju mogu da proizilaze iz individualnih
razlika tj.
Komunikologija
, Grmeč, Beograd, 1995.str.72-73.
Komunikologija
, Grmeč, Beograd, 1995.str.73.

MASTER RAD Savremene tehnološke komunikacije
7
identičnim procesom kao i komunikacija današnjice. Transmisija signala i poruka na daljinu
danas, ima za cilj ne samo kontrolu recipijenta, već i čitavog kounikacijskog procesa.
Za razliku od transmisione, ritualna komunikacija, poznata kao i kulturološki pojam,
se oslanja na kategorije zajedništva, participacije, zajedničkih uverenja i druženja, odnosno
na kulturu kao osnovu koja komunikaciju čini uopšte mogućom. Osim jezika i govora, kao
komunikacijskim sistemima, ubrajamo i teatar, ples, sport, hranu, modu, umetnost i
arhitekturu, itd. U ovom slučaju, vesti nisu samo informacije, već slika sveta datog istorijskog
trenutka.
3.2.Tipovi komunikacije
Intrapersonalna;
Interpersonalna;
Grupna;
Masovna.
U ovom delu rada najviše pažnje posvetiču interpersonalnoj komunikaciji, koja može
biti neverbalna i verbalna
.
3.2.1.Neverbalna komunikacija
Neverbalna komunikacija čini ravnopravan deo procesa komunikacije, a u nekim
trenucima i preovlađujući u odnosu na verbalnu komunikaciju. Neverbalni signali pokazuju
misli i emocije, stavove i osobine obe strane u procesu komunikacije.
Neverbalna komunikacija je primarni komunikacijski model kontrolisan određenim
sistemom kodova, ukazuje na stav prema drugim osobama i pomaže u garđenju i održanju
odnosa sa drugima.
Nekada je teško razdvojiti šta je u ponašanju pojedinca komunikativno,
šta slučajni pratilac govora i koliki je udeo u tome imala svesna namera pošiljaoca poruke.
Neverbalno ponašanje je samo delimično pod našom kontrolom.
Borba za skretanje pažnje je takođe specifičan znak društvenog opštenja. Oni su
podrška verbalnoj komunikaciji, ili, u nekim situacijama, zamena za nju. Naši pokreti,
.,: Dinamika komunkacije
–
interkulturni poslovni kodeks
, Megatrend, Beograd, 2003.str.35
Efikasna poslovna komunikacija
, Želnid, Beograd, 1999.str.112.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti