Univerzitet u Beogradu

Filozofski fakultet

Kritika

Studijska grupa: Pedagogija

Predmet: Savremeni pedagoški pravci

Beograd, 2015.

Oproštaj ili kazna?

   

       

Kopmleksna   tema   na   koju   je   teško   dati   kratako   mišljenje,   a   koliko   zapravo   navodi   na 

razmišljanje,   govori   činjenica   da   je   ovo   jedno   od   najaktuelnijih   pitanja   pedagogije   oduvek. 
Tolstoj u prvi plan ističe individualne osobine učenika za čiji je razvoj neophodna sloboda, 
naspram krute discipline i podvrgavanja istim obrascima. Slobodu se vidi kao osnova vaspitanja, 
a na optimističnom shvatanju dečje prirode Tolstoj je zasnovao i svoju ideju o ljubavi i praštanju 
kao osnovnim sredstvima vaspitanja.Osnovu za popravljanje ljudi i odnosa među njima vidi u 
religioznom vaspitanju dece,u pokazivanju ljubavi, a ne u batinama i kažnjavanju. Znajući da 
deca uče iz onoga što im je pred očima i što osećaju, treba razmisliti, da li treba da gledaju i 
usvajaju sliku čoveka koji je surov, zastrašujuć i koji u njima stvara loše osećaje.Isto tako,dešava 
se da deca u skladu sa svojim godinama ispituju svoje mogućnosti, volju i popustljivost odraslih i 
često   pribegavaju   ponašanju   koje   nije   prihvatljivo.

 

Vaspitanje   mora   da   traži   neki   srednji 

put. Ideja da je samo oslobađanje dece od pritisaka odraslih rešenje,i da je ljubav dovoljna je više 
romantični   pogled,a  kažnjavanje   dece   koje   prelazi   u   psiho-fizičko   zlostavljanje   je   već 
iživljavanje nad slabijim. Odrastao mora da razume dete i njegove potrebe i osećanja da ga 
uvažava   i   poštuje   bez   uvreda   i   ponižavanja.  Pružanjem   i   „meke”   i   „čvrste”   ljubavi 
roditelj(vaspitač) mora prvo sebi, a zatim i detetu da objasni da mu postavlja granice, tera ga na 
korisne a možda nekad i neprijatne stvari, kažnjava ga kada se usprotivi tome, samo zato što ga 
zaista voli.

 

Podjednako

 

je važno deci pokazati ljubav i disciplinovati ih, ali tako da ona razumeju 

situaciju koja je pred njima.

Da li je XX vek bio vek deteta?

          Revoluciju   u   savremeno   shvatanje   detinjstva   unela   je   knjiga   Elen   Kej   „Vek   deteta“. 
Proročanski je predvidela da je nužno usredsrediti se na prava, razvoj dečje ličnosti i sveopšte 
dobrobiti   najmlađih   što   je   suštinski   važno   za   svako   društvo.   Kroz   istoriju   nailazimo   na 
raznovrsne ideje: od utopijske zamisli da treba stvoriti svet koji će decu pripremiti na to da budu 
odgovorni   „građani   budućnosti“   do   surove   stvarnosti   u   kojoj   su   deca   i   njihova   prava   izvor 
političkog sukoba i nemilosrdnog eksploatisanja.  Delo je, inače, posvećeno „svim roditeljima 
koji se, u novom veku, nadaju da će stvoriti novog čoveka

“. 

Nov

 

čovek nije stvoren, stvoreni su 

samo strašni ratovi koji su čovekovu egzistenciju sveli na preživljavanje u prvim decenijama XX 
veka. Ali to nije bio samo vek svetskih ratova, velikih režima i ideoloških sukoba. Ako bolje 
pogledamo dvadeseti vek je bio vek i deteta, na neki način. Gotovo svuda u svetu, služeći 

background image

Želiš da pročitaš svih 4 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti