UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE BANJA LUKA

FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE BIJELJINA

STUDIJSKI PROGRAM: POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE

PREDMET: MIKROEKONOMIJA 

SAVRŠENA KONKURENCIJA

SEMINARSKI RAD

Student:                                                                    Predmetni profesor :
Kerim Isović
Br.Indexa:  __________

Prof.dr. Valentina 

Duvnjak

Bijeljina , januar 2018. godine

S A D R Ž A J

1. UVOD..........................................................................................................3

2. KLASIFIKACIJE TRŽIŠNIH STRUKTURA…………............................4

3. NESAVRŠENA KONKURENCIJA...........................................................6

4. SAVRŠENA KONKURENCIJA….............................................................7

4.1. Pojam savršene konkurencije............................................................7

4.2. Model savršene konkurencije............................................................7

4.3. Prihod savršeno konkurentnog preduzeća………………………….8

4.4. Odlučivanje preduzeća u kratkom i dugom roku…………………...9

4.4.1.

Kratkoročna odluka preduzeća da obustavi proizvodnju.............9

4.4.2.

Dugoročna odluka preduzeća o ulasku ili izlasku sa tržišta.......10

4.4.3.

Tržišna ponuda sa ulaskom i izlaskom u dugom roku...............12

5. TRŽIŠNI NEUSPJESI I SAVRŠENA KONKURENCIJA.......................12

5.1. PARETO efikasnost........................................................................12

5.2.    Efikasnost i pravednost tržišta savršene konkurencije....................13

6. ZAKLJUČAK....................................................................................................15

LITERATURA..................................................................................................16

2

background image

2. KLASIFIKACIJE TRŽIŠNIH STRUKTURA

Stackelberg  

je   dao   klasifikaciju   tržišnih   struktura,   uzimajući   kao   kriterijum   broj 

učesnika na strani ponude i na strani tražnje. Njegova klasifikacija sadrži devet trižnih stanja 
sa   dijagonalom:   potpuna   konkurencija,   bilateralni   oligopol   i   bilateralni   monopol   sa 
oligopolom,   monopolom   i   kvazimonopolom   ispod,   i   sa   oligopsonom,   monopsonom   i 
kvazimonopsonom iznad dijagonale.

       Br.kupaca

Br.prodavaca

      MNOGO

           МALO

         JEDAN

 МNOGO

Potpuna 

konkurencija

oligopson

monopson

  МАLО

oligopol

Bilateralni 

monopol

kvazi

monopson

  JEDAN

monopol

Kvazi monopol

Bilateralni 

monopol

Potpunu klasifikaciju od Stalckerbergove dali su Samuelson, Wand, Weintraub i dr.

Najčešće korištena analiza klasifikacija u analizi određenosti cijena i output-a, jeste ona koju 

je dao Weintraub. 

Na   osnovu   tri   kriterijuma   –   broj   učesnika,   koeficijenta   elastičnosti   tražnje   i   koeficijenta 

unakrsne elastičnosti tražnje.

a) Potpuna konkurencija –  

predstavlja stanje na tržištu, gdje veliki broj proizvođaća 

male ekonomske moći nudi indentičan proizvod, pa je koeficijent cjenovne elastičnosti 

potražnje beskonačno veliki broj. 

4

b) Monopol –

 predstavlja tržišno stanje, kada jedno preduzeće proizvodi proizvod za koji 

ne postoji bliski supstitut. Kupci vremenom reaguju na porast cijena smanjujući svoje 

kupovine.   Cjenovna   elastičnost   tražnje   je   srazmjerno   neelastična,   a   koeficijent 

unakrsne elastičnosti tražnje jednak je nuli, jer nema drugih proizvođača.

c) Oligopol – 

koji nudi homogen proizvod odlikuje savršena cjenovna elastičnost tražnje. 

Oligopol odlikuje postojanje unakrsne elastičnosti tražnje tj promjene u cijeni jednog 

proizvoda utiču na promjenu tražnje drugim proizvodima

d) Ograničena konkurencija –

 predstavlja postojanje velikog broja preduzeća koji nude 

diferenciran   proizvod.   Tržište   jedne   upotrebne   vrijednosti   nije   jedinstveno,   već   je 

podijeljeno na veći broj relativno izolovanih tržišta, gdje proizvođaći nude diferenciran 

proizvod. Pošto je vrlo lako ući u određenu djelatnost, cjenovna elastčnost tražnje je 

određen (veći) broj. Unakrsna elastičnost tražnje postoji, jer promjena cijene jednog 

proizvođaća utiće na promjenu tražnje za proizvodima drugog proizvođača.

5

Želiš da pročitaš svih 16 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti