“Sekte”
Teorije i sistemi sigurnosti
Sarajevo, decembar, 2013.
1.
UVOD
Nekada se o sektama malo znalo, a još manje stručno pisalo. Bilo je to područje stroge
tajnosti, pa samim tim i zatvoreno za javnost. Zato je društvenoj nauci ostao dugo zabranjen
ulaz u povlašteni krug egzotičnih učenja i čudnovatih ponašanja pripadnika sekti. Sekte su iz
društvenog podzemlja i religijske anonimnosti spektakularno izašle na vidjelo dana i ušle u
samo središte svjetskog interesovanja. U popularnim prikazima sekte postaju najtraženija
tema, dok ih sredstva mas-medija koriste kao izvor najunosnijih senzacija. Sa druge strane,
moderno društvo, ocjenilo je pojavu sekti kao veliku opasnost i prijetnju postojećem poretku.
Ovaj rad ima za cilj da baci svetlo na neke aspekte delovanja sekti, sa posebnim osvrtom na
kriminalno delovanje. U tom kontekstu, najprije će biti razmotren pojam sekte, razlika između
sekti i kultova, te neke vrste kultova koji postoje, nakon čega će se preći na objašnjenje
uzroka njihovog pojavljivanja. Zatim se vrši sagledavanje osnovnih karakteristika sekti, te
njihova klasifikacija. Sljedeći deo rada se bavi problemom psihofizičke konstitucije članova
sekti, što prethodi tumačenju tehnika vrbovanja i postupaka indoktrinacije. Spomenut ćemo,
naravno, i najpoznatije i najinteresantnije sekte u svijetu. Kraj rada se bavi kriminalnim
aspektom djelovanja sekti, te odnosom države prema njima, na čemu je i stavljen naglasak u
radu.
Članovi sekte obično potiču iz nižih i siromašnih klasa. To su, najvećim djelom, oni članovi
društvene zajednice koji se osećaju razočaranim, potisnutim, odbačenim od društva,
inferiornim. Obično se radi o usamljenim, neuspešnim i kompleksiranim osobama. Najveći
broj čine nedovoljno obrazovane osobe, mada ima i onih dobro obrazovanih. Sekte često
propovjedaju o boljem svijetu, o novom društvu koje se ostvaruje poštujuući njihova pravila,
odnosno slijedeći njihovu ideologiju. To novo društvo se uspostavlja u zagrobnom životu, ali
i na Zemlji kada ovlada "nova svijest". Da bi se ostvarilo takvo društvo, vjerske sekte
zahtevaju od svojih članova da prihvate organizaciju života po određenim principima i da žive
po određenom režimu. Sekte često odbacuju mnoge norme i vrijednosti šireg društva i
zamenjuju ih vjerovanjima i praksom koje se nevjerniku ponekad čine neobičnim.
Američko-austrijski sociolog
Peter Berger
(
njem.
Peter Ludwig Berger
) u sektama vidi
organizacioni model samozaštite kolektivnih manjina.
3
3. RAZLIKA IZMEĐU SEKTI I KULTOVA
Kult
je, međutim, manja religijska grupa, slabije organizirana od sekte, te često vrlo
kratkotrajna. Primjeri kulta danas kod nas i na Zapadu jesu grupe sljedbenika astrologije,
spiritualizma ili transcendentalne meditacije itd.
4. TIPOVI KULTOVA
Religijski
Kultovi koji upotrebljavaju vjerski sustav kao svoju osnovu su vrlo česti. Njihov vjerski
sistem može proizlaziti iz standardnog kršćanstva, hinduizma, islama, ili bilo koje druge
religije, ili mogu izmisliti vlastiti vjerski sustav. Ono što ih čini kultom je činjenica da oni
upotrebljavaju kontrolu uma, a ne ono u što vjeruju.
Komercijalni
3
Peter L. Berger, Zur Dialektik von Religion und Gesellschaft. Elemente einer soziologischen Theorie Frankfurt
1988, cit. bei: Philipp Flammer, Die Auseinandersetzung um das Phänomen der „Sekten“, Lizenziatsarbeit am
Soziologischen Institut der Universität Zürich 1994, Kap.5
Kultovi koji upotrebljavaju komercijalni probitak kao svoju osnovu se još nazivaju i "kultovi
pohlepe". Oni će vam obećati, da ukoliko im se pridružite te slijedite njihov specijalni
program za uspjeh tada ćete postati bogati. Često će držati svoga vođu kao primjer te objasniti
da ukoliko vi radite ono što vam on kaže tada ćete i vi postati uspješni.
Samopomoć i savjetovanje
Kultovi koji upotrebljavaju "samopomoć" ili savjetovanje ili samo-poboljšanje kao njihovu
osnovu, često ciljaju na poslovne ljude i korporacije. Nudeći vam svoje seminare tvrditi će
kako ćete vi i vaši zaposlenici biti uspješniji. Poslovni ljudi zaključani u hotelskim sobama su
podvrgnuti kvazi-religijskoj indoktrinaciji igrajući čudne igre, pridružujući se aktivnostima
grupe, te dijeleći svoje najdublje misli s grupom. Jednom kada ste završili jedan seminar reći
će vam da morate krenuti na napredniji tečaj, koji, naravno, košta više nego prethodni. Mnogi
ljudi su bankrotirali uključivši se u te kultove.
Politički
Kultovi koji koriste ideale kao svoju osnovu vrlo su dobro poznati kroz povijest. Hitlerova
nacistička Njemačka te Staljinov komunistički SSSR su klasični primjeri kontrole uma u vrlo
širokom obujmu. U manjem obujmu bijeli i crni moćnici, teroristi te pobunjeničke skupine
često upotrebljavaju oblike kontrole uma kako bi regrutirale i dominirale svojim članovima.
5. POJAVA SEKTI
Sekte su se pojavile još u antici zbog nezadovoljstva koje su u nekim vjernicima probudile
religijske dogme. Poneki od ovih vjernika su pokušali reformisati Crkvu, ali pošto je ona
žestoko napala njihovo učenje, odvojili su se od nje i osnovali svoju vjersku zajednicu.
Mnoge su vjere započele svoj rad kao sekte. Najpoznatiji primjer su Nazarećani. Oni su bili
reformistički pokret unutar judaizma kojeg su osnovali Isusovi apostoli, da bi se u današnje
vrijeme pretvorio u najrašireniju vjeru na svjetu koja je poznata pod imenom hrišćanstvo.
2. Kriza porodice – brojni potresi, promene, lomovi kao i mnogi drugi uzroci doveli su do ove
pojave. Mladi traže utočište, razumijevanje, afirmaciju, odgovore, a tek posle izgrađivanja
kriterijuma pronalaze i biraju društvo.
3. Traženje pripadnosti - ljudi imaju osećaj usamljenosti i otuđenosti, počev od porodice,
preko škole do društva u cjelini. Trka za materijalnim blagostanjem i uspešnost u njoj
uglavnom je danas mjera društvene afirmacije, bez obzira na načine ostvarivanja istih. Ljudi
se često osećaju usamljeni i odbačeni pa imaju potrebu da pripadaju nekome, da nekome budu
od koristi, da imaju određeni značaj. Sekte su upravo te koje razvijaju visok stepen osjećaja
posebnosti, podstiču solidarnost i međusobno poštovanje.
4. Traženje odgovora –Sekte, po pravilu, daju kratke i jasne odgovore na pitanja svojih
sljedbenika i nude svoja viđenja čovjeka, čovječanstva, historije, kosmosa, aktuelnih
društvenih i pojedinačnih problema. U okviru sekti čovjek pronalazi smisao života, naravno
onako kako to plasira vođstvo sekte, koje je najčešće izraženo kroz kratke i jezgrovite
odgovore na pitanja.
5. Traženje identiteta – Uz svu “ ljubav i pažnju“, sekte nude takoreći potpunu i pravu istinu,
sljedbenike uče kako da postanu dosljedni građani svijeta, ali samo ako izvršavaju sve što se
od njih očekuje, nakon čega se oni udaljavaju od porodice, prijatelja, društva i svega što ih je
do tada okruživalo i postaju potpuno odani sekti.
6. Potreba da se bude “nešto posebno“ – ljudi često osjećaju potrebu da pobjegnu iz
anonimnosti, da izgrade identite i imidž, da steknu osećaj da su nesto posebno, a ne samo broj
u masi. Čini se da baš sekte nude određenu brigu za pojedinca. Sekte pružaju svojim
članovima uverenja da su baš oni, ali samo ako budu odani i dosljedni, jedini koji će biti
spaseni pošto pripadaju jednoj elitnoj zajednici.
6. KARAKTERISTIKE SEKTI
