Uvod 

Podru

č

je  ju

ž

no  od  Save  i  isto

č

no  od  Drine  kroz 

č

ije  sredi

š

te  vijugavo  plovi 

re

č

ica  stavljena  je  pod  za

š

titu  1997  godine  kao  prirodno  dobro  I  kategorije  od 

izuzetnog zna

č

aja uredbom Vlade Republike Srbije. Re

č

 je nekada starim koritama 

reka Drina i Save a sada samostalnoj reci Zasavici i podru

č

ju koje se prostorire na 

1825 ha (680 u re

ž

imu stroge za

š

tite). 

U pogledu upravljanja i za

š

ite prirodnim dobrima dogodio se presedan, kada 

je  ovo  izuzetno  podru

č

je  dato  na  starenje  Pokretu  gorana  iz  Sremske  Mitrovice, 

udru

ž

enju gra

đ

ana. Upravo taj kontekst da se javnim dobrom upravlja civilni sektor 

dovelo je do toga da za 17 godina upravljanja se otkrije i zabele

ž

i veiki broj vrsta (od 

toga  45  novih  vrsta  za  Srbiju  i  12  za  balkan),  trend  pove

ć

anja  turista  iz  godine  u 

godinu,  dovo

đ

enja  infrastrukturnih  investicija  i  iz  godine  u  godinu  diversifikacije 

ponude i sadr

ž

aja uz o

č

uvanje 

ž

ivotne sredine.

Ovakava  jedinstven  primer  aktivnog  upravljanja  gde  je  od  upotrebljivog 

za

š

ti

ć

enog  prostora  od  1825  ha  -  odnosno  680ha  samo  pola  hektara  stavljenjo  u 

funkciju  turizma,  uz    3  pe

š

a

č

ke  ture  od  4,  5  i  7  km  i  2  km  vo

ž

nje  brodom  Umbra, 

poslednjih  godina  se 

č

esto  citira  i  argumentuje  prilikog  biranja  upravlja

č

a  prirodnih 

dobara.

Na nacionalnoj mre

ž

i za

š

ti

ć

enih podru

č

ja Ramsara (mo

č

varna i druga vla

ž

na 

podru

č

ja  prema  Konvenciji  o  za

š

titi  mo

č

varnih  podru

č

ja  koju  je  na

š

a  zemlja 

ratifikovala)  Zasavica  se  na

š

la  na  listi  Ramsarskih  podru

č

ja  u  Srbiji  (proglasena 

2009.  godine  kao  deveto  Ramsarsko  podrucje  u  Srbiji).  ,  a  prema  klasifikaciji 
Me

đ

unarodne  unije  za  za

š

titu  prirode  (IUCN)  kao  podru

č

je  upravljanja  stani

š

tima  i 

vrstama (Habitat and species menagment area) ima IV kategoriju. Od 2001. godine 
Zasavica je postala 

č

lan Europark Federacije.

1

Istorijat 

Pokret  gorana  je  jadna  od  najstarih  organizacija  u  Srbiji  Pokret  gorana 

Sremske  Mitroice  Sada  je,  kao  deo  gorana  Vojvodine  i  Pokreta  gorana  Srbije, 
osnovan u oktobru 1960. godine u okviru velike akcije povodom Mesec dana 

š

ume. 

Pokret  gorana  je  osnovan  sa  ciljem  okupljanja  mladih  i  u

č

e

šć

a  u  akcijama 

po

š

umljavanja  i  prete

č

a  je  ekolo

š

kih  pokreta  u  na

š

oj  zemlji.  Akcije  masovnog 

po

š

umljavanja  vremenom  su  zamenjene  podizanjem  zelenih  povr

š

ina  u  gradskim 

sredinama i podizanjem drvoreda pored puteva, reka i u poljima kao za

š

tite od vetra 

i  ure

đ

enjem  gradskih  zelenih  povr

š

ina  i 

š

kolskih  dvori

š

ta.  Prvi  ekolo

š

ki  edukativni 

programi  su  po

č

eli  da  se  odr

ž

avaju  sedamdesetih  godina  organizovanjem  prvih 

ekolo

š

kih kvizova i osamdesetih organizovanjem ve

ć

ih ekolo

š

kih kampova. 

Op

š

tnski  odbor  pokreta  gorana  Sremska  Mitrovica  1997  odkukom  se 

registruje  kao  udru

ž

enje  gra

đ

ana  i  za  jedna  od  osnovnih  ciljeva  stavlja  upravljanje 

SRP  zasavicom,  Statut  udru

ž

enja  je  jo

š

  jenom  menjam  prilikom  usagla

š

avanja  sa 

Zakonom o udru

ž

enjima gra

đ

ana. 

Pokret  gorana  Sremska  Mitrovica  upravlja  Specijalnim  rezervatom  prirode 

Zasavica  i  goranskim  rasadnikom.  U  ranijem  peridodu  upravljalo  se  i  goranskim 
jezeroma li je upravljanje predato drogoj instituciji. 

Goransko jezero je tokom razvoja upravlja

č

a imalo ulogu, da grupi

š

e ponudu 

na jednu lokaciju i pove

ć

a brojnost  turista, ali sam polo

ž

aj koji je bio van Rezervata  

pa ideja nije mogla biti odr

ž

iva. Tokom 2000 godine ura

đ

en je prvi vidikovac na levoj 

obali reke Zasavice na potezu 

Š

umareva 

ć

uprija, u selu Zasaica 2 i bio je u aktivnoj 

funkciji do 2003 godine kada je menagment Pokreta gorana doneo odluku da se sve 
aktivnosti vezane za turizam prenesu na drugu lokaciju i to na pa

š

anjak Valjevac.

2

background image

Upravlja

č

ka struktura Rezervata

U  skladu  sa  zakonksim  odredbama  upravlja

č

  je  du

ž

an  da  donosi,  usvaja  i 

primenjuje  upravlja

č

ke  programe  i  to  Godi

š

nji  plan  upravljanja,  Petogodisnji  plan 

upravljanja,  i  Desetogodi

š

nji  plan  upravljanja  podur

č

jem  posebne  namene.  Kao 

rezutlat  dva  me

đ

unatorodna  projekta  Zasavica  kao  model  ruralnog  razvoja 

upravljanja  za

š

ti

ć

enog  podru

č

ja  i  me

đ

unarodnog  prokograni

č

nog  projekta 

upravljanja  za

š

ti

ć

enim  prirodnim  podru

č

jem,    2012.  godine  nastao  je  PLAN-

UPRAVLJANJA-2012-2022,  koji  je  dobio  saglasnosti  Zavoda  za  za

š

titu  prirode  i 

resornog Ministarstva.

Na  osnovu  plana  ura

đ

eno  je  predvi

đ

anje  u  pogledu  menagmenta  organizaje 

struktura zaposlenih lica  

•  3  osobe  za  odr

ž

avanje  farme  tradicionalnih  vrsta  goveda  (120  svinja 

mangulica, 100 balkanskih magaraca i 80 podolskih goveda)

• 3 render

• 2 osobe za rad na recepciji u Vizitorskom centru

• 3 osobe u restoranu

• 4 osobe za kamp

• 3 administrativna slu

ž

benika

• 2 upravnik i zamenik upravnika rezervata 

Preporu

č

uje  se  da  se  dodatno  zaposli  jo

š

  jedan  ekolog  koji 

ć

e  snositi 

odgovornost za upravljanje ovim podru

č

jem i izradu godi

š

njih planova za upravljanje, 

odnosno aktivnu kojima se organizue ispa

š

a, uklju

č

uju

ć

i broj 

ž

ivotinja za ispa

š

u, na 

osnovu  godi

š

njeg  plana  ispa

š

e,  planiranje  aktivnosti  u 

š

umarstvu,  organizovanje 

volonterskih kampova i pra

ć

enje klju

č

nih elemenata biodiverziteta.

4

(UBACI  SEMU IZ ANEXA)

5

Želiš da pročitaš svih 17 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti