FAKULTET ZA ISLAMSKE STUDIJE
U NOVOM PAZARU
SEMINARSKI RAD
PREDMET:
BOŠNJAČKA KNJIŽEVNOST
TEMA:
SEVDALINKE NA PROSTORU
BALKANA
Mentor:
Student:
Prof. dr Jahja Fehratović Sadeta Sokolović
Novi Pazar, 2020.
4
1. POJAM I NASTANAK SEVDALINKE
Sevdalinka je jedan od najreprezentativnijih žanrova bosanskohercegovačke i bošnjačke usmene
književnosti uopšte. Kao muzičko-poetski oblik javlja se na tlu Bosne i Hercegovine nakon
dolaska Osmanlija i pod utjecajem kulturnih tekovina Islama. Gradovi, uređeni po principima
orijentalne urbanizacije, bili su jedini moguć socijalni milje za razvoj ovoga oblika. Ako
sevdalinku moramo sociološko-historijski odrediti, onda ona spada u visoko urbanu,
patrijarhalnu sredinu Bosne i Hercegovine.
Sevdalinka, jedan od najreprezentativnijih žanrova naše usmene književnosti i naše narodne
umjetnosti općenito mogla je nastati kada su istočnjački oblici življenja bili potpunije shvaćeni u
onom dijelu stanovništva Bosne koje je primilo Islam, kada su se oblikovale specifične gradske
sredine sa svim potrebnim institucijama, kada su se potpuno izgradile gradske četvrti-mahale, u
kojima su kuće, prema mogućnostima domaćina, imale posebne prostore: ograđenu avliju sa
kapidžikom, bašču sa čardakom, ašik-pendžer i drugo, dakle kada se život počeo odvijati u onom
ambijentu koji čini dobro poznata zbivanja u sevdalinci. To se moglo zbiti pedesetak godina
nakon pada Bosne pod osmansku vlast, tj. početkom 16. stoljeća, a kako se u načinu života nije
ništa mijenjalo sve do okupacije Bosne i Hercegovine 1878. godine, može se smatrati da zlatno
doba života sevdalinke traje do ovoga datuma. Sevdalinka se tada još uvijek ne gasi, ali se
narušava cjelovitost životne podloge iz koje se ova pjesma rađala, jer prodorom zapadnjačke
kulture življenja počinju isčezavati neki od oblika života iz kojih je ona nicala, pa se gube
okolnosti u kojima se mogla nesmetano, dalje razvijati.
3
U prvom redu, sevdalinka je nastala pod utjecajem mekama, kojeg su na tlo Bosne i Hercegovine
donijeli Turci. Mekam je u Bosni i Hercegovini doživio određene transformacije, suženiji je od
turskog, naročito od arapskog. Danas postoji autentičan
bosanski mekam
na kojem se bazira kako
sevdalinka, kao svjetovna forma, tako i islamska sakralna muzika, uključujući i ezan. U melodiji
sevdalinke prepoznaju se utjecaji španskog romansijera kojeg su u Bosnu donijeli Sefardi, te
elementi melodike i poetike slavenskih naroda, pogotovo sa područja Panonije. O nastanku
sevdalinke ima više teorija. Tako npr. Njemački slavist Gesseman tvrdi da je ona proizišla iz
3
Maglajlić, M., 1983: Od zbilje do pjesme, ''Glas'', Banja Luka
5
višeg sloja bh. feudalstva. Drugi tvrde da je to pjesma sirotinje, naroda, "raje", koja je kroz radost
i veselje, kroz muku i patnju, davala oduška svojim osjećanjima. Treći opet kažu da je sevdalinka
prvenstveno ženska pjesma, da su je spjevale patrijahalno vaspitane djevojke sjedeći iza
mušebaka, vezući na đerđefu na kome je svaka iglica pojačavala čežnju za dragim koji je
putovao carskim drumovima, trgovao ili ratovao dok su one čekale, sanjale, maštale i svoju
čeznju pretvarale u pjesmu. U svakoj ovoj teoriji ima nešto istine jer je nemoguće da svo
stvaranje u narodnoj tradiciji potiče od jednog društvenog sloja pa bio on viši ili niži. Ovakva
pjesma mogla je da nastane kako na begovskim čardacima tako i u sirotinjskim kućama jer su svi
živjeli u istom krugu među istim prirodnim kulisama.
4
Kroz historiju Bosne i Hercegovine su prodefilovali mnogi pjevači i pjevačice sevdah-pjesme.
Ova tradicija u našem narodu je oduvijek imala posebno mjesto i značaj. Hamza Dizdar je
svojevremeno napisao da naš narod voli svoju pjesmu i svoje pjevače. ''...Često se, i u najstarijim
vremenima, više cijenio dobar pjevač sevdalinki od dobra junaka! Pa i od dobra jahača, učena
čovjeka, pa čak i od kadije ili kakvog drugog alima...''
5
4
Preuzeto sa:
http://www.bosnjaci.rs/tekst/9/bosnjacka-narodna-pjesma-sevdalinka.html
, pristupljeno 30.03.2018.
5
Gunić, V., 1997: Sevdalinke o gradovima, NITP ''BOŠNJAK'', Bihać, str. 9
