1
Filozofski fakultet Zagreb
Seminarski rad iz kolegija:
Uvidi i implikacije filozofije psihijatrije
Tema:
Shizofrenija – stigmatizacija
Profesor/ica:
Student:
...
...
Zagreb, akademska godina
20??./20??.
2
Shizofrenija
Postoje mnogo definicija o Shizofreniji koje variraju, tako da ova definicija koja
slijedi nije normativna, nego jedna od mnogih. Znači, shizofrenija je psihijatrijski poremećaj
koji označava često kroničnu, ozbiljnu mentalnu bolest koja primarno pogađa našu
sposobnost razmišljanja, otežava nam percepciju stvarnosti što na kraju uzrokuje promjene u
ponašanju te stvara neugodne osjećaje.
1
Shizofrenija oboljeloj osobi onemogućava normalan društveni život time što osobi
iskrivljuje, otežava ili, u najgorem slučaju, u potpunosti onemogućuje razlikovanje realnih od
nerealnih doživljaja i iskustava. Zbog te se bolesti bolesnik povlači od drugih ljudi i od
stvarnosti i to u većini slučajeva u svijet mašte gdje traži izlaz ili „spas“ od stvarnosti.
Shizofrenije je jedna od najčešćih psihijatrijskih bolesti sa omjerom razboljelih 1:100. Pogađa
pojedince neovisno o spolu, rasi, obrazovanju i socijalnom statusu, s time da su njezine
najčešće žrtve mladi ljudi u adolescentnoj dobi pa, u prosjeku, negdje do 30 godine života.
Podjednako „napada“ i muškarce i žene, s jedinom razlikom kasnije pojave simptoma kod
žena. Jedna od najjednostavniji prikaz takvog stanja bi si mogli predočiti ako bi se npr.
zamislili u sljedećoj situaciji. Znači da se jednog dana probudimo na sasvim sedmom planetu
u sasvim desetoj galaksiji. Na planetu za kojeg ne znamo gdje je, na planetu gdje su bića
sasvim nerealna našem dosadašnjem prikazu, gdje je govor nerazumljiv, predmeti nerealni,
gdje se osjećamo u potpunosti nepozvani i kao stranac. Na planetu za kojeg ne znamo što na
njemu radio, kako ćemo dugo biti, na planetu koji nas svakom sekundom sve više i više
zastrašuje. Ovako se na dnevnoj bazi osjeća osoba oboljela od shizofrenije.
Uz mnoge validne definicije koje opisuju pojam shizofrenija postoje također neke
lažne tj. koje definiraju shizofreniju kao „rascijepljenost ličnosti“ ili npr. spominju neke
hipoteze poput oralne fiksacije, shizofrenogevoj majci, slabljenju ega itd. koje su lažne te
nepotkrijepljene valjanim i opravdanim tezama i argumentima.
Povijest shizofrenije
Pojam shizofrenija dolazi od Grčke riječi
σχίζω
(schizi, podijeliti, cijepati) i
φρενός
(phrenost, razum, duša) što se onda, doslovno, može prevesti kao podijeljeni razum ili rascjep duše.
U povijesti medicine, mnogi su brojni liječnici dali svoj doprinos u definiranju pojma te
njegovoj konceptualizaciji. Među svim imenima važno bi bilo istaknuti europskog psihijatra Emila
Kraepelina, Eugena Bleulera te Kurta Schneidera. Kreaplin i Bleuler su prvi uobličili pojam
shizofrenije, Kraepelin je prvi izdvojio i objasnio dvije osnovne skupine psihoza s time da je sam
naziv „Shizofrenija“ u psihijatriju uveo Eugen Bleuler.
Eugen Bleuler je uočio da je najbitnija karakteristika bolesti rascjep kognitivnog od
afektivnog. Godine 1908. je predložio naziv
„shizophrenia“
od prije navedenog starogrčkog
etimološkog značenja. Vjerovao je da se taj poremećaj ne pojavljuje uvijek u ranoj životnoj dobi te da
ne mora uvijek gradirati prema slabljenje intelektualnih sposobnosti. Također izdvaja dvije skupine
simptoma, osnovne i primarne.
1
David Cooper – Jezik Ludila. Biblioteka Psiha, izdaje ITRO „Naprijed“
