se često misli a još manje označava neki objekt ili zgradu, označava samo
jedan skup srodnih poslova koji je postavljen pravnim normama i nosi
određen naziv npr. Ministarstvo finansija, Ministarstvo poljoprivrede
šumarstva i vodoprivrede , Ministarstvo prosvjete itd.

Svaka organizacija se sastoji od organa što je rezultat podjele rada.

Državni organi nastaju tako da se svi poslovi nužni za ostvarivanje ciljeva
države putem pravnih normi raspodjeljuju, radi njihovog uspješnijeg
obavljanja , na veliki broj srodnih jedinica od kojih se svaka naziva
organom.

Državni organ je jedna organizaciona jedinica državne vlasti , dok je

državno službeno lice fizičko lice koje u određenoj mjeri vrši državnu vlast.
Državni organi se međusobno razlikuju po svojoj nedležnosti , termin
nadležnost predstavlja skup pravnih obaveza i pravnih ovlaštenja da se
obavljaju poslovi jednog organa,a može biti stvarna i mjesna. Stvarna
nadležnost jeste obaveza i ovlaštenje da se obavljaju neke vrste poslova
npr.da se donose zakoni , da se sudi u krivičnimi imovinskim sporovima.

Mjesna nadležnost jeste obaveza i ovlaštenje da se takve vrste poslova

obavljaju na određenoj teritoriji u okviru iste stvarne nadležnosti npr.
mjesna nadležnost Osnovnog suda u Bijeljini. Pored stvarne i mjesne

nadležnosti postoji i funkcionalna nadležnost.Funkcionalna nadležnost se
odnosi na pravila o nadležnosti višeg suda (ili upravnog organa) da odlučuje
po žalbama protiv prvostepenih sudskih odluka(odnosno prvostepenih
upravnih akata). Tako je funcionalna nadležnost jedna podvrsta stvarne
nadležnosti.

Nadležnosti državnih organa ( službenih lica ) određuje se ustavnim ,

zakonskim ili drugim pravnim normama.

Svi državni organi su dužni da, po službenoj dužnosti paze na svoju

nadležnost. Ukoliko bi se ova pravila povrijedila došlo bi do donošenja
nezakonitog pravnog akta , jer je nadležnost za donošenje pravnih akata
jedan od elemenata njihove forme. Stvaranje državnih organa je poseban
način rada u državnoj organizaciji.

2. VRSTE DRŽAVNIH ORGANA

Državne organe možemo podjeliti prema vrstama poslova na: ustavno-

zakonodavne , izvršno-političke , pravosudne i upravne organe , te prema
dolasku službenih lica na funkciju  nasljedni ,izborni, postavljeni i nametnuti
organi odnosno službena lica, prema važnosti i moći organa na odlučujuće i
izvršne   ,   prema   tome   koliko   službenih   lica   učestvuje   u   odlučivanju   na
idividualne   i   kolektivne   ,   prema   osobinama   službenih   lica   koja   rade   u
državnim organima na profesionalne i neprofesionalne , prema tome da li se
državni   poslovi   sastoje   ili   ne   sastoje   od   neposrednog   držanja   oružanih
sredstava na oružane i civilne i prema teritorijalnoj nadležnosti razlikuju se
centralni , regionalni i lokalni organi.

3. USTAVNO –ZAKONODAVNI ORGANI