EVROPSKI UNIVERZITET – SVEUČILIŠTE BRČKO
TEHNIČKI FAKULTET
SEMINARSKI RAD
Tema:
SKLADIŠTA
S T U D E N T:
Gosić Alen
017/15-BS
BRČKO, 2015.
EVROPSKI UNIVERZITET – SVEUČILIŠTE BRČKO
SAOBRAĆAJNI FAKULTET
SKLADIŠTA
- SEMINARSKI RAD -
M E N T O R:
S T U D E N T:
Prof. dr Zoran Lalić, dipl.ing.
Gosić Alen
017/15-BS
1. UVOD
Logistika predstavlja proces planiranja,primjene i kontrolu efikasnog i efektivnog toka (i
skladištenja) sirovina u proizvodnom procesu, gotovih proizvoda, usluga i sa njima povezanih
informacija, od mesta porijekla do mjesta potrošnje u cilju prilagođavanja zahtjevima
potrošača.
Da bi materijali, robe ili gotovi proizvodi bili uvijek i na vrijeme dostupni kupcima, moraju se
obezbijediti u dovoljnoj količini i nalaziti na lokaciji koja je dostupna kupcima odnosno
potrošačima. Jedan od zadataka logistike je da odredi koje robe, kada i u kolikoj količini treba
poručiti, a da bude najekonomičnije. Pri tome se mora voditi računa da roba mora stići na
vrijeme i da zbog nedostatka roba ne dođe do gubljenja kupaca.
U procesu proizvodnje, kao i u procesu razmjene i potrošnje robe, javlja se potreba za
skladištima i skladištenjem. U svim fazama procesa reprodukcije, počev od nabavke sredstava
za proizvodnju, do proizvodnje, prodaje i potrošnje roba se otprema u skladišta. Skladištenje
je bitno za prodaju i nabavku, ali se njegov značaj često zanemaruje zbog toga sto se smatra
da je skladištenje pasivno. Zbog toga je potrebno dobro poznavati tokove roba i transportne
mogućnosti. Tokovi roba zavise od potražnje robe u nekom vremenskom periodu. Ako
potražnja ima elemente neke zakonitosti, onda logistika može relativno lako da odgovori na
pitanje koliko robe treba da bude na skladištu i kada treba naručiti novu robu. Ako je
potražnja roba varijabilna moraju se izračunati sigurnosne zalihe. Te zalihe moraju da budu
takve da u slučaju najveće potražnje ne dođe do nestasice robe, odnosno mora se spriječiti da
kupac koji traži robu, zbog nestasice, robu nabavi kod drugog kupca ili odustane od kupovine.
Gubljenje kupaca je ono najbitnije sto pokreće razvoj logistike. Danas je kupac u centru
pažnje na tržištu.
Ne može se odmah vidjeti vrijednost koja se dodaje robi dok je na skladištu, niti se
skladištenje lako shvata kao ekonomska funkcija. Međutim, skladištenje je osnova kvalitetnog
sistema fizičke distribucije. Skoro svaka isporuka robe dolazi iz skladišta ili ide iz njega.
Gotovo svaki proizvod koji se prodaje, prodaje se preko ili se barem u jednom skladištu
smješta,a često i u nekoliko.
2. PODJELA SKLADIŠTA
Skladišta se mogu podjeliti u odnosu na više činioca, najvažniji činioci prema kojima se djele
skladišta su:
1. Prema namjeni
, skladišta se mogu podjeliti na :
- materijale za reprodukciju,
- poluproizvode ili međuskladišta,
- opremu,
- pripremu ili sabirna skladišta,
- posebne namjene.
2. Sa aspekta načinja gradnje
djele se na:
- pokrivena,
- nepokrivena.
3. Prema stepenu centralizacije ili decentralizacije
, skladišta se djele:
- centralizovana(glavna),
- decentralizovana,
- centralizovana/decentralizovana.
4. Sa aspekta vlasništva
se djele na:
- za vlastitu robu,
- za robu trećih osoba,
- konsignaciona.
5. S obzirom na evidencijsko praćenje ulaza i izlaza robe
:
- priručna ili otvorena,
