Skripta za prvi kolokvijum iz sociologije
Socioloski Aspekti
Tehnickog Razvoja
Skripta za prvi kolokvijum
Dejan Ribic
ISPITNA PITANJA
1. POJAM TEHNICKOG SAZNANJA ....................................................................................................................................... 2
2. IZVORI TEHNICKOG SAZNANJA ....................................................................................................................................... 2
3. STVARAOCI TEHNICKOG SAZNANJA ................................................................................................................................ 3
4. NAUCNO-TEHNICKI POTENCIJAL ..................................................................................................................................... 5
5. ZNACAJ I TEHNICKI OBLICI SIRENJE ZNANJA ................................................................................................................... 6
6. DRUSTEVNI OBLICI SIRENJA I SPRECAVANJA SIRENJA SAZNANJA: ................................................................................. 7
7. ODNOS NAUKE I TEHNIKE ............................................................................................................................................... 8
8. TEHNIKA I ETIKA .............................................................................................................................................................. 9
9. DRUSTVENI UTICAJ RAZVOJA TEHNIKE U PREDKAPITALIZMU ...................................................................................... 10
10.
1

3.
STVARAOCI TEHNICKOG SAZNANJA
Najznacajniji stvaraoci tehnickog znanja u proslosti bile su zanatlije, daroviti pojedinci i tehnicki pronalazaci iliti
prvi inzenjeri, samouki obrazovani tehnicki pronalazaci i daroviti pojedinci.
Najveći deo tehničkih pronalazaka u prošlosti su ostvarile zanatlije, koji su otkrivali i stalno i sistematski
usavršavali ta tehnička sredstva. Posle zanatlija, veliki doprinos su dali samoukoobrazovani tehnički
pronalazači. Oni nisu posedovali formalno tehničko obrazovanje, jer tada takvo obrazovanje nije ni postojalo.
Obrazovanje su stekli proučavanjem pisanih izvora i e
ksperimentalno-
istraživačkim radom. Visoki stepen
samoobrazovanja omogućila im je praksa da se teorijska i praktična znanja zapisuju. Do XIX veka zanatlije su
davale najveći doprinos razvoju tehničkog saznanja, dok su naučnici u ovom periodu davali mali i ograničen
broj saznanja, iz pojedinih oblasti kao čto su astronomija i matematika. U periodu između 1300 i 1600 godine
postojale su tri grupe naučnika i to:
Naučnici na univerzitetima
Humanisti
Umetnici zanatlije
Naučnici na univerzitetima i humanisti nisu dali skoro nikakav doprinos razvoju tehničkog saznanja.
Naravno umetnici zanatl
ije su najviše doprineli. Posebno su se isticali zanatlije višeg ranga koje su imale
određeni stepen obrazovanja, koje su stekli kao šegrti.
U ove zanatlije ubrajamo:
•
Umetnike-
inženjere
•
Lekare
•
Graditelje muzičkih instrumenata
•
Graditelje nautičkih i astronomskih instrumenata
•
Geometre
•
Navigatore
Zanatlije višeg ranga su unapredili i određena teorijska znanja iz:
•
Mehanike
•
Akustike
•
Hemije
•
Metalurgije
•
Geometrije
•
Anatomije
Škole za sticanje tehničkog odnosno zanatnog znanja nisu postojale. Osoba koja je htela da uči zanat išla bi u
porodicu majstora. Od XIV veka dolazi do definisanja statusa sluge i kalfe i šegrta. Razlike su bile sem u nazivu i
u primanjima i pravima.
3
Sve do kraja XIX veka nosioci tehničkog saznanja su u najvećoj meri bili pojedinci, a ne istraživačke
organizacije.
Početkom XX veka u SAD su 20% tehničkih pronalazaka stvorile naučne organizacije, a 80%
pojedinci, dok je sada to obrnuto, što dokazuje da je istraživački rad postao društveno organizov
an.
U prošlosti, na visokim školama, ljudi su se obučavali za obavljanje samo crkvenih i državnih poslova, i sticali
znanja iz filozofije,
istorije, kulture, teologije i prava. Škole za sticanje tehničkog znanja nisu postojale, jer
vladajuća klasa nije bi
la zainteresovana. Zbog religijskog uticaja se stvorio prezir prema konkretnoj stvarnosti,
kao predmetu naučnog proučavanja.
J
oš u antičkoj grčkoj je bila stvorena oštra vredonosna razlika između
mehaničkih i duhovnih delatnosti. Postojala je potpuna nezai
nteresovanost srednjevekovnih univerziteta na
Zapadu i visokih škola u Grčkoj za razvoj prirodno
-
tehničkih nauka.
Osnovne nastavne discipline su bile:
•
Pravo
•
Filozofija
•
Teologija
•
Medicina
U XIV i XV veku u Italiji uvode filozofiju prirode, fiziku i
matematiku. Prirodni predmeti imali su sporedan
značaj. Tek u XVII i XVIII veku se stvaraju akademije, čiji je cilj bio razvijanje naučno
-
istrašivačkog rada, a ne
čkolovanje kadra. Najpoznatije naučno društvo je Londonsko kraljevsko društvo, osnovano 1660.
godine. A od
akademija:
•
Akademija nauka u Parizu,
•
Berlinska akademija nauka
•
Petrogradska akademija
Istraživanja su vršili iz oblasti astronomije, fizike, hemije i biologije.
Znanja koja su ostvarena na akademijama bila su više teorijskog karaktera i
nisu mogla da zadovolje
specifične zahteve proizvodnje, koja je tražila praktično
-
tehnička saznanja. Zato se u Francuskoj 1794.godine
otvara prva politehnička škola, koja je bila početni oblik tehničkog fakulteta. Sa osnivanjem tehničkih fakulteta,
stvore
ni su institucionalni uslovi za školovanje tehničke inteligencije, ali su i dalje bili manje značajni. Tek u XIX
veku se u Nemačkoj izjednačavaju sa ostalim fakultetima. Najznačajniji stvaralac tehničkog saznanja u
modernom društvu je tehnička inteligencija. Svi značajniji pronalasci u modernom društvu nastali su kao
rezultat organizacionog i sistematskog rada tehničke inteligencije. Praktična iskustva su i danas značajna
zaposleni su u mogućnosti da uoče i svojim predlozima otklone nedostatke.
4

5.
ZNACAJ I TEHNICKI OBLICI SIRENJE ZNANJA
Stvaranje znanja je složen proces uslovljen mnogim faktorima:
Stepe
n razvijenosti materijalne proizvodnje i praktičnih mogućnosti primene naučnog saznanja
Postojanje vlastite organizacije naučno
-
istraživačkog rada
Stepen razvijenosti obrazovnog sistema
Stepen razvijenosti kulture i naučne tradicije
U različitim društvenim zajednicama su različiti uslovi za uspešan razvoj saznanja. Tako je na primer u staroj
Grčkoj bila razvi
jena
filozofija i umetnost, ali ne i tehnika. Brzina širenja ideja i znanja je jako značajn
a.
Kao prvo, zemlje koje nisu došle do svojih saznanja mogu da koriste tuđa, sa druge strane zemlje mogu da
prihvate i unaprede znanja, tako da su, na primer, japanske kopije bolje od originala.
Postoje tri različite teorije o odnosu stvaralaštva i širenja znanja i ideja:
Difuzionističko
-koje potpuno razdv
aja proces stvaralaštva od procesa širenja ideja i znanja
Ideja o postojanu nezavisnih otkrića i izuma i autonomni razvoj društva na osnovu tih otkrića
Stvaranje i širenje ideja i znanja su međusobno uslovljeni procesi
Tehnički oblici širenja znanja
Postoje dva načina širenja znanja:
Neposredno
Posredno
Neposredno širenje znanja je usmenim putem. Ovo je bio jedini način širenja znanja do pojave pisma. Ljudi su
zbog potrebe za komunikacijom razvili jezik. Bilo je skoro nemoguće ovim putem prenosit
i teorijska saznanja,
ali su se najviše prenosila praktično
-
tehnička saznanja. Tako
su
na primer Arapi doznali način pravljenja papira
od kineskih zarobljenika, jer je u Kini način pravljenja papira čuvan kao tajna. Putujući misionari su sem verskih
učenja
prenosili i praktično
-
tehnička znanja. Danas neposredni način prenošenja znanja dobija na značaju zbog
postojanja naučnih i poslovnih tajni.
Posredno širenje znanja počinje prolaskom pisma. To je omogućilo da se znanja prenose sa generacije na
generacij
u, da ne bi svaka generacija iznova morala počinjati sakupljati. Do pojave pisma, često su znanja
umirala sa njihovim autorima. Pismo je mnogo pouzdaniji oblik prenošenja znanja. Ranije se dešavalo da se
znanja izgube. Npr 1956 godine je u kineskoj grobnici iz 297.g pne otkriveni ukrasi od aluminijuma koji je u
Evropi pronađen tek u XIX veku. U početku su knjige bile ručno pisane, sve do pronalaska štamparije.
Pronalazak štamparije uzrokuje nastajanje biblioteka, od kojih je najpoznatila bila u Aleksandriji
. Ne smemo
zanemariti i int
ernet, tv i radio kao način
e
posrednog prenošenja znanja. Internet je nastao u Pentagonu 1969.
godine. Broj korisnika interneta neprestano raste.
6
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti