1
1.UVOD
U ovom seminaru temeljno pitanje je dati odgovor na oblike nasilja i navesti sve, nama
poznate oblike nasilja, definirati ih kao i stvoriti viziju o njegovom sprečavanju
(umanjivanju) i otklanjanju posljedica i sudjelovanje zajednice u tim radnjama uključujući
i sve subjekte, a pri tome i neizbježno uskladiti rad sa zakonskim okvirima.
Kod obrade ove teme socijalni rad u zajednici nećemo promatrati kao ograničeni teritorij
niti kao zajednicu pojedinaca i skupina koje povezuje pripadanje zajedničkim oblicima
kao što su udruge,domovi,škole i sl. nego kao zajednicu koje povezuje zajedničko
obilježje dob ( djeca i mladi, u daljem tekstu istovjetno). U isto vrijeme oni ,naravno,
pripadaju određenom teritoriju i povezani su neke oblike zajedničkog pripadanja što je
također bitno u obradi ove teme.
Nasilje nad i među mladima kao jedna vrlo opsežna tema, u ovome radu biti će
obrađena u osnovnim crtama, s pojavama koje susrećemo u zajednici s ciljem kako
bih se naveli, oblici nasilja nad i među mladima i kako se i koliko pojedinac i zajednica
može uključiti u dijagnosticiranju,otklanjanju posljedica i prevenciji.
Svjedoci smo da je potreba rada na ovom području stalna, jer razvojem tehnologije i sve
veće otuđenosti, dolazi do razvoja novih oblika nasilja, a sama detekcija iz već
spomenutih razloga je teža prekasna i često teško dostupna. Nebriga, sebičnost,
zanemarivanje i opće neznanje o ovoj temi teško se mogu zanemariti u uključenosti
drugih u sprečavanju i prevenciji ove vrste nasilja.
Nasilje nad djecom je vrlo osjetljivo područje. Kad govorimo o tome uvijek se nađemo u
procjepu između poštovanja obiteljskog integriteta i privatnosti, sa jedne strane, i
potreba da se dijete zaštiti, sa druge strane. Iako broj prijavljenih slučajeva u zadnjih
godina raste, zahvaljujući mnogim organizacijama i kampanjama, i kod nas i u svijetu,
koje pozivaju djecu da se jave u slučaju bilo kakvog zlostavljanja, poznato je da mnoga
zlostavljana djeca nikad nisu identificirana.
U radu s mladima svjedoci smo i aktivni sudionici rada na prevenciji nasilničkog
ponašanja kao i na otklanjanju posljedica zlostavljanja i zanemarivanja zbog čega
sudjelujemo u izradama brojnih protokola, postupovnika, pravilnika, sporazuma, pravnih
akata kako bi se što učinkovitije približili žrtvi, ali u isto vrijeme i nasilniku, na pozitivan
način i skrenuli pozornost na potrebu pozitivnog ponašanja uvažavajući moralne norme.
2
2. NASILJE NAD MLADIMA
Zlostavljanje je nažalost veoma raširen problem koji prožima temelje vrijednosnog
sustava suvremenog društva, pri čemu nezaobilaznu ulogu imaju ne samo etički i
moralni, nego i kulturni i socioekonomski faktori.
Usprkos brojnim naporima raznih humanitarnih organizacija širom svijeta, kako u
razvijenim, tako i u nerazvijenim zemljama koje rade na suzbijanju zlostavljanja i
zanemarivanja mladih, mediji sve češće izvještavaju o sve ekstremnijim i sve bizarnijim
slučajevima u kome mladi postaju žrtve roditelja, rodbine, prijatelja ili neznanaca.
Nasilje je prisutno u svim sredinama. U javnosti se često iznose slučajevi nasilja nad
mladima ,ali poznato je da tek mali dio mladih je prepoznat i obuhvaćen odgovarajućim
tretmanom.
Nasilje nad mladima je vrlo osjetljivo područje. Kad govorimo o tome uvijek se nađemo
u procjepu između poštovanja obiteljskog integriteta i privatnosti, sa jedne strane, i
potreba da se mladi zaštite, sa druge strane. Iako broj prijavljenih slučajeva u zadnjih
godina raste, zahvaljujući mnogim organizacijama i kampanjama, i kod nas i u svijetu,
koje pozivaju da se jave u slučaju bilo kakvog zlostavljanja, poznato je da mnoga
zlostavljana mladeži nikad nije identificirana.. Nasilje je prisutno u svim sredinama. U
javnosti se često iznose slučajevi nasilja nad djecom, ali je poznato da je tek mali dio
djece prepoznat i obuhvaćen odgovarajućim tretmanom.
Sadržaj i oblici nasilja nad mladima se mogu odrediti kao upotreba sile da bi se neko
povrijedio; upotreba sile sa ciljem utjecanja i iznuđivanja određenog ponašanja;napad
na osobu, koji se sastoji u nanošenju udaraca i povreda, emocionalnom i psihičkom
povrjeđivanju; nezakonito korištenje sile i snage; ilegalna, protivpravna i nepravna
upotreba sile; primjena različitih oblika prinude; oblik sile i agresije koji se koristi uz
protivljenje i otpor onih nad kojima se ona provodi. Nasilje se najčešće dovodi u vezu sa
protivljenjem i otporom žrtve, mada se taj otpor i protivljenje ne moraju neposredno
izraziti s obzirom na postojanje straha žrtve.
Upravo zbog toga mnogi mladi nikad ne progovore o pretrpljenom zlostavljanju, zbog
straha da bi im se moglo desiti nešto još gore od toga. Mladi mogu biti žrtve kako
4
Postoji ,mnoštvo oblika nasilja nad djecom i mladima, a mi ćemo izdvojiti:
2.1 . FIZIČKO NASILJE
Fizičko nasilje nad djecom definiramo kao odnos ili ponašanje kojim se, uz primjenu
fizičke sile i uz ili bez upotrebe drugih sredstava, nanose povrede, ozljede ili rane djeci.
Najčešći i najvidljiviji oblik nasilja nad djecom je fizičko nasilje. Ono se ispoljava u
raznim formama, a najčešće susrećemo: udaranje rukama ili nogama, šamaranje,
čupanje kose, uvrtanje dijelova tijela ili lica, nanošenje opekotina, bacanje na pod ili niz
stepenice, vezivanje uz radijator ili ormar, uskraćivanje hrane, zaključavanje u stanu ili
nekoj drugoj prostoriji, davanje otrovnih supstanci, alkohola ili neodgovarajućih lijekova,
ujedanje, pokušaji utapanja ili gušenja djeteta i sl. Fizičko zlostavljanje najčešće je
propraćeno emocionalnim zlostavljanjem, zanemarivanjem, pa i seksualnim
zlostavljanjem. Brojne su posljedice ovakvog zlostavljanja. Od vidljivih tjelesnih znakova
najčešće se nailazi na modrice, prijelome kostiju, opekotine, podljeve i ogrebotine na
tijelu, unutrašnje povrede i krvarenja, oštećenja mozga, oštećenje vidnog i slušnog
aparata, itd. Dok se većina tjelesnih povreda vremenom zaliječi, neke ostaju trajno, a
posebno strah, tuga i bijes.
„Djetetu se namjerno nanose povrede. Fizičko zlostavljanje uključuje: udaranje,
trešenje, stezanje, griženje, nanošenje opekotina, pokušaj davljenja, premlaćivanje,
čupanje kose. Nasilno hranjenje, grubo presvlačenje s djetetom u dojenačkoj dobi
također se smatra fizičkim nasiljem. Fizičko nasilje može prouzrokovati modrice,
opekotine, fracture, povrede mozga i unutrašnje povrede. Ponekad su posljedice
fizičkog zlostavljanja i smrt. Sredstva kojima se nanose fizičke povrjede su:čaka , ruka ,
lakat, noga, nož, drveni kolac, letva, stol, boca, željezne posude. Ako se djeci daju
štetni lijekovi, droga ili alkohol, to se također smatra fizičkim nasiljem prosječna dob
fizički zlostavljane djece je sedam godina i četiri mjeseca. Fizičko nasilje nad djetetom
5
može početi i u prenatalnom periodu.“ (Coloroso, 2004.)
Napadači su najčešće i sami bili žrtve nasilja. Čest slučaj su oblici fizičkog nasilja koji se
dešavaju u kući, školi ili na nekom drugom mjestu, a koji nemaju sudski epilog i ne
završe na sudu jer postoje sredine koje toleriraju ovu pojavu i smatraju je
kaoprihvatljivu odgojnu kaznu u odgoju djeteta.
„Znakovi fizičkog zlostavljanja u poređenju s ostalim oblicima zlostavljanja, ove znakove
najlakše je uočiti i prepoznati,a to su:
- česte povrede (modrice, masnice, opekotine, ogrebotine, lomovi)
- otežano kretanje, bolni pokreti
- tipično ponašanje: sklonost samoranjavanju, povlačenje ili agresija, bježanje od kuće,
izbjegavanje povratka kući, izbjegavanje fizičkog kontakta.“ ( Kovačević,.2005.)
U svom određenju kod fizičkog nasilja insistira se na činjenici da je nasilje agresivno
ponašanje kojim akter ili nasilnik koristi svoje tijelo ili neki predmet(uključujući oružje) da
bi nanio (relativno ozbiljnu) povredu ili neprijatnost drugojosobi S druge strane,
Farringtonova definicija nasilja naglašava moć i snagu pojedinca,te kaže da je nasilje
svaki oblik opetovanoga fizičkog ponašanja moćnijeg i snažnijeg pojedinca (ili grupe)
prema drugome koji se doživljava slabijim.
U obiteljima veliki broj djeca suočava se s krajnjim iskustvima, ugroženosti, nasilja, pa i
smrti, koja prelaze granice uobičajenih dječjih iskustava. U tome se osjećaju
prestrašeno i nezaštićeno. Malo je situacija u kojima djeca mogu biti tako bespomoćna
kao što su slučajevi obiteljskog zlostavljanja. Od onih od kojih očekuju ljubav i skrb,
djeca su ugrožena, a prenemoćna su da se udalje ili potraže zaštitu. Psihička trauma
čest je rezultat svih tih događaja i pripadajućih osjećaja.
Fizičko nasilje nad djecom obuhvaća takve odnose i ponašanja od strane roditelja
kojima se primjenom fizičke sile, uz upotrebu drugih sredstava ili bez nje, nanose
ozljede ili rane koje ugrožavaju zdravlje i život maloljetnika ili izazivaju njegovu smrt.
Iako je taj oblik nasilja najlakše otkriti, s obzirom na vidljive posljedice, u literaturi se
navodi postojanje indikatora koji će ukazati da je dijete fizički zlostavljano. Indikatori koji
