1.
Sociologija je
nauka koja se bavi sistemskim izučavanjem društvenog života, društvenih
pojava, grupa i društva u njegovoj cjelokupnosti.
2. Predmet sociologije
je ljudsko društvo kao konkretna povijesna cjelina, globalno društvo,
njegov ustroj, organizacije i promjene.
3.
Riječ sociologija označava nauku o društvu.
4.
Sociologija je u sebi razvila
niz socioloških disciplina
: sociologiju rada, sociologiju kulture,
sociologiju politike, sociologiju saznanja.
5.
Odnos sociologije i drugih društvenih nauka
- Sociologija nije jedina znanstvena
disciplina koja za predmet svog izučavanja ima ljudsko društvo.Društvo je predmet
znanstvenog interesa historije, antropologije, političkih znanosti, ekonomije, psihologije i
etnologije.
6. Prema predmetu izučavanja
nauke se dijele na:
-
prirodne nauke
koje za predmet izučavanja imaju pojedine odjeljke prirode: floru i
faunu, minerale, nebeska tijela;
-
društvene nauke
koje za predmet svog zanimanja imaju ljudsko društvo u njegovoj
cjelokupnosti, a ove se dijele na:
posebne nauke
koje za predmet svog zanimanja
imaju određenu užu oblast društvenog života samo jedan kompleks društvenih pojava
i njihove unutrašnje zakonitosti i
opšte nauke
koje zahvaćaju društvo u cjelini.
7. Naučne pretpostavke nastanka sociologije
podrazumijevaju dio objektivne stvarnosti.
8. Društvene pretpostavke nastanka sociologije
za predmet svog izučavanja imaju ljudsko
društvo.
9.
Predstavnici srednjovjekovne sociologije
su:
Aurelije Augustin, Toma Akvinski i Ibn
Khaldun.
10.
Predstavnici novovjekovne sociologije su:
Nikolo Makijaveli, Tomas Hobs, Žan Žak Ruso,
Džon Lok, Spinoza, Monteskije, Lajbnic, Imanuel Kant, Johan Fihte, Hegel.
11.
Predstavnici koji su utjecali na pojavu sociologije
-
Ogist Kont, Karl Marks i Sen-Simon.
12.
Sociologija nastaje sredinom 19.st., njenim utemeljiteljem se smatra franc.filozof Ogist Kont.
13.
Ogist Kont
je prvi upotrijebio riječ sociologija u knjizi “Kurs pozitivne filozofije”, kako bi
označio novu znanstvenu disciplinu.
14. Ogist Kont razlikuje 3 etape u razvoju društva
: teološko doba, metafizičko doba i
pozitivno ili naučno doba.
15. Ogist Kont
uvodi 5 disciplina
: matematika, astronomija, fizika, hemija, biologija i
sociologija.
16.
Ogist Kont dijeli sociologiju u 2 velike cjeline:
-
Socijalna statika
je dio sociologije koji za predmet svog istraživanja ima zakone
koegzistencije, funkcionalnu povezanost različitih dijelova društva.
-
Socijalna dinamika
je dio sociologije u središtu čijeg je interesa razvoj čovječanstva,
zakoni društvenog progresa.
17.
Emil Dirkem
franc.sociolog pravi razliku između
tri specifične grane sociologije
:
društvena morfologija, filozofija društva i kolektivna psihologija.
18.
Po Dikremu
predmet sociološkog zanimanja
moraju biti društvene činjenice, način
djelovanja, mišljenja i osjećanja koji su izvan pojedinca, a posjeduju moć prisile pomoću
koje mogu njime upravljati, koje treba tretirati i koje su potrebne kao stvari.
19.
Po Dirkemu
uzroke društvene evolucije
treba tražiti u sve većoj specijalizaciji, u sve
složenijoj podjeli rada. Ona je “osnovni izvor društvene solidarnosti”.
20.
Karl Marx
je njemački filozof i sociolog, bavio se izučavanjem kapitalizma i kapitalističkih
odnosa.
21. Elementi Marksovog teorijskog
sistema su dijalektika i koncepcija historijskog
materijalizma.
22. Marksova koncepcija historijskog materijalizma
– historijski materijalizam u historijskom
razvoju naglašava primarnost materijalnog, stalno dijalektičko kretanje na temelju
protivrječnosti između stepena razvoja proizvodnih snaga i odnosa proizvodnje kao i
sredstava njihovog privremenog razrješenja.
23.
Maks Veber
je istaknuti predstavnik njemačke sociološke misli.
24. Veberova sociološka misao
– nastojao je da odredi prirodu i zadatke sociologije, polazi od
teze da je polazna osnova sociološkog interesa postojeća društvena stvarnost. Smatrao je da
sociologija mora imati i historijsku misiju.
25. Razumijevajuća (interpretativna) sociologija
– Veber smatra da se društvene pojave ne
mogu izučavati na isti način kao i prirodne, jer ih bitno određuje čovjek, biće koje je svjesno
i ima volju.
26.
Riječ društvo označava različite oblike zajedničkog života ljudi.
27.
Društvo
je sistem strukturisanih veza koje spajaju ljude na osnovu zajedničke kulture.
28. Ljudska potreba
je sve ono što treba ispuniti da bi se odvijao ljudski život. Prirodne - hrana,
voda, san. Duhovne – vjerovanja.
29. Weberovo shvaćanje društva
je individualističko, društvo se može shvatiti samo kao
proizvod ili način organizacije pojedinaca, zbog čega osnovna jedinica sociološke analize
može biti samo čovjek.
30.
Društva nastaju na osnovu krvnog srodstva, zajedničkog porijekla, nagona, potreba ili na
osnovu svjesnih interesa, ratova, zajedničkih ciljeva, dogovora, konvencija i revolucija.
31. Društvo po Marksu
je proizvod uzajamne djelatnosti ljudi.
32. Tipovi društva:
krvnosrodnička, besklasna i klasna, tradicionalna i moderna.
33. Društvene pojave
su povezano djelovanje ili ponašanje pojedinaca ili grupa radi
ostvarivanja nekog cilja.
34. Društvene pojave se dijele na:
društvene procese i društvene tvorevine.
35. Odnosi društva i prirode -
svaki jednostavni odnos uključuje tri elementa: dvije strane i
predmet odnošenja. Ova tročlana struktura potiče iz čovjekovog izvornog odnosa u radu, a on
je uvijek, na neki način, odnos prema prirodi.
36. Čovjek kao društveno biće -
Sociologija proučava konkretne manifestacije društvenog
života i društvenih odnosa uopće. U njima čovjek učestvuje kao kompleksno biće sa svojim
osjećanjima, voljom, razumom. Društvene pojave kao takve pojave možemo definirati kao
sklop povezanih djelovanja pojedinca i društvenih grupa.
50. Međugeneracijska pokretljivost
obilježava moderna društva. Radi se o tipu pokretljivosti
koji zahvata promjene u socioekonomskom položaju što su nastale u odnosu na roditelja.
51.
Kaste
su izrazito zatvorene društvene grupe u kojima je društveni oblik pojedinca čvrsto
određen a funkcije koje on obavlja su doživotne i nasljedne.
52.
Klase
otvorenije i mnogo dinamičnije društvene grupe, koje se zasnivaju na ekonomskoj
nejednakosti, a klasni položaj je samo djelimično naslijeđen, a dijelom zavisi od ličnog
postignuća.
53.
Staleži
su profesionalne grupe čiji pripadnici obavljaju ista ili srodna zanimanja.
54. Razlike kaste i klasa -
kaste su karakteristične za robovlasničko dručtvo. To je zatvorena
grupa ljudi. Sve aktivnosti su određene rođenjem, pojedinac nasljeđuje sve što grupa
posjeduje, dok su klase velike društvene grupe ljudi nastale u procesu razvoja industrijskog
društva sa različitim ciljevima, interesima i problemima.
55. Razlike kasta i staleža:
-
kaste bitno određuju razni religiozni oblici prinude, a staleško društvo karakterišu pravo i
pravne norme kao oblik regulisanja društvenog položaja
-
staleška zatvorenost i isključivost nisu tako oštro naglašene kao što je to slučaj u kastama.
56. Kibuci
su zajednice izraelskog stanovništva koje broji od 200-700 stanovnika.
57. Društvena diferencijacija
je tip društvene nejednakosti. U načelu se odnosi na
nejednakost
pojedinca
. Za njeno postojanje i egzistiranje uopšte nije neophodna slojevitost društva.
58. Društvena stratifikacija
je drugi tip društvene nejednakosti. Misli se na struktuiranu,
stabilnu i trajnu
nejednakost među grupama
ljudi u nekom društvu a koje su na temelju
moći, ugleda i bogatstva njihovih članova rangirane jedna iznad druge. Prema
funkcionalističkoj teoriji društva one su nužne, društveno korisne i instrumenti društvene
integracije, a prema sociolozima marksističke provenijencije dezintegrirajuća, izrabljivačka i
društveno štetna.
59. Životne šanse
su posljedica društvene stratifikacije, one za pojedinca znače vjerovatnoću da
će u životu dobiti sve što se smatra društveno poželjnim, a izbjeći svemu što se drži
društveno nepoželjnim.
60.
Ljudski rad i društvene potrebe
-
U društvenoj proizvodnji ljudi prilagođavaju (izrađuju,
oblikuju) proizvode prirode svojim društvenim potrebama. Nužnost proizvodnje uslovljava i
nužnost društvenih ljudskih individua tj. njihovog zajedničkog života. Marks je u ovom
smislu definirao ljudsko društvo kao „ proizvod uzajamne djelatnosti ljudi“.
61. Podjela rada
-
Prirodna podjela je podjela između muškaraca i žena između mladih i starih.
-
podjela na umni i fizički rad
-
društvena podjela je podjela po granama proizvodnje
-
tehnička podjela rada je savremena podjela rada, proizvodnja nekog proizvoda podjeljena
je na različite faze. Dolazi do automatizacije proizvodnje.
62. Rad
u ekonomskom smislu
je trošenje radne snage koja ima za rezultat stvaranje nekog
materijalnog dobra kojim se može podmiriti neka potreba ljudi.
63. Sociometrija
– osnivač Jakob Moreno. Ona mjeri individualne odnose i relaciju u okviru
malih zajednica, možemo vidjeti kakvo je stanje međuljudskih odnosa u zajednici. Da bi se
napravio sociogram koristi se test, psiho drama i socio drama itd.
64.
Društvena grupa
je kohezivna, struktuirana, dinamična i relativno trajna povezanost dvije ili
više osoba koje ostvaruju odnose međusobne interakcije, imaju zajednički sistem unutrašnjih
normi i vrijednosti i osjećanje zajedničkog pripadanja.
65. Osnovne društvene grupe dijelimo
na globalne i parcijalne:
-
Globalne društvene grupe
su one u kojima se obavljaju sve funkcije, svi životni procesi
kojima se proizvode prijeko potrebna sredstva za njihov opstanak. Često se nazivaju
društvima. Primitivne: horda, rod, pleme; razvijene: narod, nacija
-
Parcijalne društvene grupe
sačinjavaju one društvene grupe u kojima se odvijaju samo
određeni društveni procesi neophodni za njigovo egzistiranje: porodica, klase, kaste i
staleži, birokracija, država i političke stranke, kulturne, edukativne i religiozne grupe.
66. Tipovi društvenih grupa:
-
primarne -
određuje mali broj članova i visok stepen njihove međusobne intimnosti,
uzajamnog povjerenja, pomoći i razumjevanja ljubavi i poštovanja
-
sekundarne -
osnovni motiv njihovog konstituiranja su zajednički interesi i potrebe i isti
ciljevi svih njezinih članova, nazivaju se i interesnim grupama
-
terapijske -
imaju određenu intimnost, povjerenje, pomoć i razumjevanje, nastaju iz
zajedničkih potreba njenih članova da rješavaju neke osobne probleme
-
referentne -
s kojima se pojedinac uspoređuje nastojeći odrediti svoje mjesto u njihovoj
hijerarhiji
67. Organizirane
grupe karakteriše strogo utvrđena društvena podjela rada i tačno utvrđeni
organi koji određenu vrstu poslova obavljaju za čitavu grupu.
68. Vertikalne grupe -
članstvo potiče iz različitih društvenih slojeva i klasa.Tu pripadaju
vjerske zajednice i nacije.
69. Horizontalne -
čine je samo pripadnici jednog društvenog sloja.Tu spadaju profesionalna
društva i udruženja.
70. Društveni proces
je povezano djelovanje ljudi odnosno njihovi radnji, akata, postupaka i
ponašanja.
71. Birokracija (po Veberu)
najracionalniji oblik društvene zajednice, mehanizam koji
usklađuje rad velikog broja pojedinaca i sa najvećim uspjehom ostvaruje postavljene zadatke.
72. Kolektivna svijest po Emilu Dirkemu:
ponašanjem pojedinaca ne upravlja njegova
individualna svijest nego zajednička vjerovanja i osjećaji, dakle kolektivna svijest. Ona se ne
može smatrati prostim zbirom pojedinačnih svijesti nego originalnom sintezom međusobnih
akcija i reakcijatih svijesti, a koja postoji nezavisno od njih i nameće im se u obliku
moralnih, religioznih u drugih imperativa.
73.
Kolektivna svijest i društvena podjela rada čine temelj društvene solidarnosti i društvene
integracije.
74. Društvena solidarnost
( po Dirkemu) se može pojaviti u 2 oblika:
