SOCIOLOGIJA
GRADA
– SKRIPTA
LITERATURA
Ognjen Čaldarović
Urbana
sociologija
Suvremeno društvo i urbanizacija
Društvena dioba prostora
Georges Gurvitch
Sociologija
– tom I, poglavlje III (Problemi morfologije društva)
Lewis Mumford
Grad u historiji, poglavlja I-III, XVI-XVIII
George Ritzer
Suvremena sociološka teorija, poglavlje II
DEFINICIJE
GRADA
· Robert E. Park – Grad je stanje svijesti i duha, ali istodobno i geografsko, ekološka
koncentracija ljudi, ali i prirodno boravište civiliziranog čovjeka
· Ognjen Čaldarović – Grad je više nego skup različitih djelova, postoji samo kao stvarna
simbolička eksterna prezentacija
· Luis Wirth – Grad je relativno veliko, gusto i stalno naselje socijalno heterogenih individua
· Georges Gurvitch – Grad je veće naselje ljudi organizirano u više ili manje povezanu,
diferenciranu društvenu zajednicu – broj građana za pojam
grada
nije bitan, kroz historiju
ide od nekoliko stotina do više milijuna – nastaje kada se izdvoji iz agrarne okoline, kada
robna razmjena omogući razvijenu podjelu rada, težnja pri osnivanju da se zatvori prema
van
ČIKAŠKA ŠKOLA I UTJECAJI NA NJU (OPĆENITO)
· Osnovao ju je Albion Small, 1892. (prestanak rada iza 1930.)
· Urbana
sociologija
se počinje razvijati 20-ih i 30-ih godina u Chicagu – to je prvi važniji
sociološki centar u SAD-u, a karakterizira je i specifična, kvalitativna metodologija
· Objektivni razlozi nastanka Čikaške škole: porast gradova početkom 20. stoljeća;
intenzivno doseljavanje stranaca s juga; europsko stanovništvo
· Postoje dvije grupe najznačajnijih predstavnika – stariji (Thomas, Znaniecki, Park) i mlađi
(Parkovi studenti - Burgess, McKenzie, Wirth, Ogburn, Mead)
· Utjecaji na školu – Georg Simmel (na Parka), Oswald Spengler (na Parka), Ferdinand
Tonnies (na Parka i Wirtha)
· Prve generacija je odgovorna za fundiranje sociologije, a druga za tip i karakter sociologije
– prelazak od spekulativne discipline do prave znanosti
· Najsnažniji razvoj od 1920.-1932., a pad iza 1930. godine – Thomas odlazi 1918., a Park
1930ih – nakon toga počinje širenje sociologije, udžbenika, porast broja profesora...
· Najznačajnije studije – Thomas i Znaniecki The Polish Peasant in Europe and America
1914., Park i Burgess Introduction to the Science of Sociology 1921., Wirth The Ghetto
1925., Whyte Street Corner Society, Thomas The Unadjusted girl
· Fisher – The Gana – proučavao 1313 bandi u Chicagu metodom sudjelujućeg promatranja
· Sutherland – Professional Thief by Professional Thief – kriminolog i sociolog koji je obradio
podatke dobivene od lopova
· Park – centralna figura 1930ih; Burgess – klasičan predstavnih čikaške sociologije,
McKenzie – pojam human ecology, Whyte – najznačajniji za usmjerenje daljnjeg razvoja
urbane sociologije
· Metodološki aspekti Čikaške škole – interviewi, neposredno i sudjelujuće promatranje –
osnovna teorijska postavka je kauzalna povezanost fizičkog i socijalnog
GEORG SIMMEL (1858.-1918.)
· Zajedno s Weberom i Spenglerom smatra se prtedstavnikom njemačke škole klasične
urbane sociologije – Metropolis i mentalni život – proučava položaj čovjeka u suvremenoj
visokourbaniziranoj okolini
· Zanima ga čovjekova autonomija, odupiranju nadirućim silama vanjske kulture i tehnike
· ASPEKT PRILAGOĐAVANJA – termin koji je preuzela Čikaška škola i koristila ga u istom
smislu
· Shizoidni karakter modernog urbanita (stanovnika velikog
grada
) – METROPOLITANSKI
TIP OSOBE – intenzivirana nervna stimulacija
· Gradovi se specijaliziraju prema njihovim ulogama u međunarodnoj podjeli uloga (London
kao «novčana vreća» Engleske)
· Osnovne karakteristike života u metropolisu – punktualnost, relativnost, klakulativnost,
točnost, isključenost iracioanlnih oblika ponašanja, intelekt
· BLASE' ponašanje – poseban tip ponašanja razvijen zbog obuzdavanja pretjerane nervne
stimulacije, karakteristično za stanovnike metropolisa – pretjerana nervna stimulacija
dovodi to toga da se čovjek ne može emocionalno angažirati u svim odnosima u gradu kao u
manjoj zajednici, pa zato sa rezervom pristupa ljudima
· BLAZIRANI oblik ponašanja – obrambeno ponašanje (stav) prema pretjeranoj stimulaciji
koja proistječe od množine socijalnih odnosa uslijed nedostatka primarnih, prisnih odnosa, a
predominacije sekundarnih, indirektnih odnosa među ljudima – oblik karakterističan za
inteligentne ljude
· Metropolis nije autarkični grad, on je kozmopolitski centar
· Osnovne Simmelove kategorije – metropolis, malo naselje, nervne stimulacije, blazirano
ponašanje, rezerviranost u ponašanju, kozmopolitanizam
OSWALD SPENGLER (1880.-1936.)
· Grad je središte svjetske kulture, sve velike kulture bile su gradske
· Svjetska povijest je povijest čovjeka u gradu – seljaštvo je izvan svjetske povijesti, ono je
bezpovijesno
· MEGALOPOLIS – slobodni intelekt – u gradu se prestaje ponašati prema primitivnim
standardima vrijednosti zemlje, nego prema apsolutnoj ideji novca
· U modernom vremenu može se govoriti samo o kozmopolitu i provincijalcu, svi drugi
kontrasti su s vremenom izblijedili
FERDINAND TONNIES (1855.-1936.)
· Kontrast
grada
i sela – iako se grad razvija, on ostaje trajno ovisan o selu – što se grad
više odvaja od sela, postaje bliži METROPOLI
· Dihotomni karakter naselja s obzirom na gustoću naseljenosti, prirodne karakteristike,
veličinu i ulogu naselja u okviru zemlje u cjelini
· Prirodnost ljudskog življenja se povezuje s prirodnošću teritorija u kojem se prirodno
življenje odvija
· Prijelaz od gemeinschafta (zajednice) na gesellschaft (društvo) je neizbježan i praćen
procesom individualizacije i metropolitanizacije, pretvaranja malih naselja u velika
