Sociologija (II kolokvijum)
Sociologija tehnike – II kolokvium by Fluks
1.Uticaj televizije
Pored pojave interneta, sve veći uticaj televizije verovatno predstavlja najvažniji
događaj u razvoju medija u poslednjih četrdeset godina.
Ukoliko se tekući trend gledanja televizije nastavi, dete koje je danas rođeno ,
kada napuni osamnaest godina provodiće više vremena pred televizorom nego
u bilo kojoj drugoj aktivnosti, izuzev spavanja.
Danas praktično svako domaćinstvo ima televizor. U Velikoj Britaniji, televizor je
prosečno uključen između pet i šest sati dnevno. Situacija je slična i u ostalim
zapadnoevropskim zemljama.
Stariji od četiri godine u Velikoj Britaniji gledaju televizor u proseku 24 sata nedeljno.
Stariji ljudi pred televizorom provedu duplo više vremena od dece između četiri i
petnaest godina starosti, dok
žene u nešto većoj meri prate televizijski program od muškaraca.
U većini zemalja država je bila direktno uključena u upravljanje televizijskim kućama.
BBC, prva kuća koja je emitovala televizijski program, u državnom je vlasništvu.
Moć velikih TV mreža je opala sa pojavom satelitske i kablovske televizije, jer
gledalac dobija mogućnost izbora između jako puno kanala i sam pravi satnicu
emisija koje bi gledao, ne oslanjajući se samo na jednu TV stanicu.
Vršena su brojna istraživanja u pokušaju da se proceni stepen uticaja televizije na
ljude.
Najveći broj takvih studija odnosio se na decu, što je potpuno prirodno ako se imaju
u vidu vreme koje ona provedu pred televizorom i posledice koje to može imati po
njihovu socijalizaciju.
Dve najčešće teme istraživanja jesu:
-uticaj televizije na stepen nasilja i kriminala u društvu
i
- priroda televizijskih vesti.
Televizija i nasilje
Učestalost prikazivanja nasilja na televizijskim programima dobro je dokumentovana.
Najiscrpnija istraživanja vršili su
Gerbner i njegovi saradnici
, koji su analizirali
uzorke programa emitovanih u udarno vreme tokom radnih dana i vikenda na svim
važnijim američkim televizijama svake godine posle 1967.
Pri tome su izvršili klasifikaciju broja i učestalosti scena nasilja u različitim vrstama
programa.
Nasilje su, za potrebe istraživanja, definisali kao pretnju ili upotrebu fizičke sile koja
za posledicu ima povredu ili smrt.
Televizijska drama
pokazala se kao krajnje nasilnička.
Emisije za decu
pokazale su čak veću učestalost scena nasilja,
mada sa nešto ređim prikazivanjem scena ubistava.
Crtani filmovi
sadržali su veći broj scena nasilja od bilo koje druge vrste emisija.
U skoro tri četvrtine ovih studija tvrdi se da postoji veza između
nasilja na televiziji
i
agresivnog ponašanja dece
.
U 20% studija zaključci nisu baš bili najjasniji, a 3% tvrdi da nasilje na TV smanjuje
sklonost ka agresivnom ponašanju.
2. Pojam masovne kulture i uzroci nastanka
masovne kulture
Masovna kultura je oblik kulture koja se javlja u savremenim industrijskim
društvima.
Njen nastanak i širenje povezani su sa
ekspanzijom masovne proizvodnje i masovne potrošnje
razvojem sredstava masovnih komunikacija .
Masovna kultura je namenjena ukusu i potrebama širokih narodnih masa
i ona
nema značajnije umetničke vrednosti, zbog:
usmerenosti na zadovoljenje potreba masovnih potrošača
komercijalnog karaktera.
Nivo kulture širokih narodnih masa je nizak, te otuda one zahtevaju kulturu niske
vrednosti, kulturu koja ne zahteva intelektualni napor pri usvajanju.
Otuda masovna kultura nastoji da reprodukuje svakodnevne, najčešće banalne
događaje i teme
, na što jednostavniji način i tako ih učini pristupačnim za široke
slojeve.
Društveni
uzroci nastanka masovne kulture
:
brz industrijski i tehnološki razvoj
– povećanje slob. vremena zaposlenih
podređivanje kulture logici profita
pojava sredstava masovnih komunikacija
-
Brz ind. i teh. razvoj
– doveo do seobe seoskog stanovništva u gradove – brzo i
lako su se prilagodili novim radnim procesima, ali su osećali nostalgiju za svojom
tradicionalnom seoskom kulturom koju nisu mogli da obnove u gradu, a za vrhunsku
kulturu nisu imali razvijene potrebe i navike. Kulturni izlaz je pronađen u stvaranju
masovne kulture. (
džiberana, papani, seljosi...
)
-U razvijenom kapitalizmu dolazi do podređivanja kulture zahtevima i principima
kapitalističkog načina proizvodnje. Osnovni cilj kap. načina proizvodnje je zaraditi
novac, a osnovni princip je da se sa što manje uloženog novca i troškova zaradi veća
količina novca. Kapitalisti su shvatili da i kultura može biti izvor profita i počeli su da
ulažu svoj novac u kulturu, odn. da osnivaju kompanije čiji je osnovni zadatak
proizvodnja kulturnih dela.
Dolazi do stvaranja filmske, muzičke i televizijske industrije, odn. do osnivanja
velikih kompanija koje se bave
proizvodnjom filmova,
snimanjem ploča i
televizijskih serija.

4. Teorije o medijima
Harold Inis i Maršal Meklaun – stvorili prvu značajnu i uticajnu teoriju o
medijima.
Inis
:
pojedini oblici medija u različitoj meri utiču na razvoj društva i
kultura
.
hijeroglifi
– osnovno sredstvo komunikacije u drevnim civilizacijama.
- postojano sredstvo komunikacije;
- društva čija je komunikacija bila zasnovana na njima, nisu mogla postati
velika, jer nisu mogla održati velike grupe ljudi na različitim prostorima u
okviru jedinstvene zajednice.
papirus
– brže širenje komunikacija, omogućio nastajanje velikog carstva Rima.
Meklaun
: razvio Inisove ideje, primenio ih na medije u modernim
industrijskim društvima: osobine medija uslovljavaju osobine i strukturu
komunikacije.
štampana knjiga
kao medij, nije u mogućnosti da uspostavi brzi sistem
komunikacije među ljudima -> nije usmerena na prenošenje aktuelnih informacija,
već poruka koje imajutrajniju vrednost i ne zastarevaju brzo.
televizija
omogućuje trenutno prenošenje vesti o događajima koji se odvijaju u
celom svetu do miliona gledalaca, što stvara uslove da se svet pretvori u globalno
selo.
Jirgen Habermas:
sredstva masovnih komunikacija imaju značajnu ulogu
u stvaranju javnog mišljenja – „javne sfere“ kao značajnog faktora u
demokratizaciji društva.
Demokratiju je potisnula industrija kulture, a sredstva masovnih komunikacija –
umesto da postanu sredstvo demokratizacije društvenog života, postala su sredstvo
manipuolacije ljudima i idejama.
Javno mnjenje se ne stvara kroz javnu i argumentovanu raspravu, već pomoću
manipulacije i kontrole informacija.
Žan Bodrijar:
delovanje modernih masovnih komunikacija je sasvim
drugačije i dublje od dejstva svih drugih faktora.
Napisao „Rat u Zalivu se nije desio“ – pokazao da je taj rat bio medijski-televizijski
spektakl u kojem su predsednici Dž. Buš i S.Husein zajedno sa milionima gledalaca u
svetu pratili ono što je emitovao CNN da bi videli šta se stvarno desilo.
Džon Tompson:
polazi od radova Habermasa, nastoji da u svojoj teoriji
kritički izloži odnos između medija i razvoja modernog društva.
Mediji pružaju mogućnost za objektivnije i kritičnije sagledavanje stvarnosti, ali da li
će zaista doći do toga- zavisi od pojedinca.
Tri vrste interakcije:
-
neposredna
(posredovanje licem u lice)
-
posredovana medijska
(interakcija putem korišćenja tehnoloških sredstava i
pomagala)
-
posredovana kvazi medijska
(interakcija pomoću masovnih medija)
5. Mobilna telefonija i internet
Mobilna telefonija i internet otvorili su nove mogućnosti komunikacije među ljudima.
Mobilni telefon je izraz potreba mobilnog društva, jer su moderna društva postala
mobilna zahvaljujući razvijenim saobraćajnim sredstvima i razvijenim kulturnim i
ekonomskim vezama u svetu.
Mob. telefonija omogućuje ljudima sledeće prednosti
:
- stvara osećaj veće lične sigurnosti jer daje mogućnost rešavanja problema koji
se dešavaju izvan dometa fiksne telefonije;
- stvara osećaj veće lične sigurnosti jer smanjuje zabrinutost i strah kod ljudi da
se nešto ne desi njihovim bližnjima
- omogućuje ispoljavanje veće neposrednosti (opisivanje letovanja ispod
suncobrana)
- lakša i efikasnija organizacija aktivnosti
- usklađivanje određenih porodičnih aktivnosti između roditelja i dece
uopšte,
mobilni telefoni doprinose većem stepenu integracije među ljudima!
SVE NAVEDENE PREDNOSTI MOGU U ODREĐENIM SITUACIJAMA DA IMAJU I
NEGATIVNE EFEKTE
Internet je nastao 1969. godine u Pentagonu i tada se ova mreža zvala ARPA
(Advanced Research Projects Agency)
; Mreža je imala za cilj da poveže naučnike
koji su radili na zajedničkim istraživačkim projektima, kako bi se uštedela skupocena
oprema i obezbedila brza razmena naučnih rezultata. Kasnije se na ovu mrežu
priključuju i drugi ljudi, prvenstveno univerziteti i tek kada su i domaćinstva počela
masovnije da kupuju računare, internet počinje da se širi i izvan univerziteta.
Najznačajniji deo Interneta je WWW (WorldWideWeb)!- to je ogromna multimedijalna
biblioteka koja se sastoji iz ogromnog broja informacija, sajtova i web stranica.
6. Globalno širenje liberalne demokratije
Demokratija sada više nije koncentrisana prvenstveno u zemljama Zapada, nego se,
barem u načelu, smatra poželjnim oblikom društvenog uređenja u mnogim zemljama
sveta.
propali su svi dosadašnji pokušaji uvođenja drugih oblika političke vladavine
->demokratija se dokazala kao „najbolji“ politički sist
Razlozi za povećanje popularnosti demokratije:
- demokratija se najčešće povezuje sa tržišnom ekonomijom, koja se pokazala
daleko uspešnijom od nekonkretnog i neefikasnog načina planiranja i
upravljanja kakav su praktikovala komunistička društva;
- Globalizacija ubrzava širenje ideja van granica nacionalnih država i dovodi do
aktivnijeg učešća građanstva u političkim događajima u mnogim delovima
sveta;
- uticaj masovnih komunikacija, naročito televizije i interneta, sve je veći.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti