Tema: Kultura i društvo
Kolegij: Sociologija kulture
Studij: Industrijski dizajn tekstila i odjeće
Mentor: Petra Krpan
Datum: 28.5.2015.
TTF
Sadržaj:
Abstrakt
Uvod
1. Pojmovno uređenje kulture
2. Uzajamni odnos kulture i društva
3. Socijalizacija
3.1 Pojam i etape socijalizacije
3.2 Socijalizacija
4. Osnovni tipovi kulture
4.1 Tradicionalna kultura
4.2 Elitna kultura
4.3 Masovna kultura
5. Subkultura
Zaključak
Abstrakt:
Sociologija je, kao posebna nauka, nastala sa ciljem da shvati prirodu, nastanak i razvoj društva. Nastanak
i razvoj sociologije čvrsto je vezan za industrijski progres i nastojanje da se promjene koje su
se dogodile u društvu, kao posljedica tog razvoja, naučno prate, razumiju i objasne.
Kultura I društvo su veoma složene i kompleksne kategorije. Pojmovi kulture i društva mogu se
definirati sa stanovišta različitih nauka (sociologije, psihologije, povijesti, antropologije, filozofije
i mnogih drugih). Ono što je karakteristično, kada je u pitanju proučavanje kulture i društva, je
da se ne mogu razmatrati odvojeno, jedno bez drugoga. Kulturu je nemoguće, proučavati niti
na bilo koji način definirati bez društva, a društvo je nemoguće razmatrati i saznavati ako se ne
razmatra u korelacji sa kulturom i kroz prizmu kulturno povijesnih zbivanja.
Uvod:
Pojam društvo potiče od latinske riječi societas, u značenju prijateljske veze sa drugima.
Latinsko
Societas se izvodi iz socius (partner). U sociologiji postoji mnoštvo različitih određenja I definicija
društva. Definiranje društva kao predmeta proučavanja sociologije napravljeno je u svim
sociološkim teorijama, koje su nastojale da ga objasne kroz njegovu statiku i dinamiku.
Društvo je veoma kompleksan i apstraktan pojam. U najširem smislu društvo se može definirati
kao cjelokupnost odnosa ljudi prema prirodi I međusobnih odnosa ljudi. Ono predstavlja
organizaciju cjelokupnog života određene grupe ljudi (na primjer, plemena, ali i velike
višenacionalne države) i ljudsku zajednicu u kojoj su sadržani vrijednosni elementi koji je
određuju. Na ljudsko društvo gledamo kao na ukupnost društvenih pojava, ukupnost odnosa u
koje ljudi stupaju, kao na okvir ljudskog života u kojem se on neprestano obnavlja. Društvo se
sastoji iz mnogo djelatnosti, društvenih odnosa, društvenih ustanova, ideja i drugih društvenih
