Sociologija sporta 

beleske

Rod IPol  /str 2

Rodna neravnopravnost  /str 2

Seskualni rizici  /str 3

 Sociologija tela telesnost  /str3

Zdravlje I bolesti I faktori koji uticu na zdravlje /str4

Starenje /str5

 Organizacija  /str5

Teorija organizacije /str5

Masovni mediji I komunikacije /str6

 Sociologija masovnih komunikacija I teorija  
medijima  /str7

Tehnologija I komunikacije mobilni telefoni I internet  /str7

Masovni mediji sport I znacaj sportskog novinara /str8

Sportski dogadjaj/str8

 Popularnost I privlacnost sporta /str9

Sport I srodni pojmovi /str9

Razliciti aspekti sporta/str10

 Amaterski I profesionalni sport/str10

 Takmicarski I netakmicarski sport /str11

Vrhunski sport /str11

Manifestne I latnene funkcije /str11

Politicka dimenzija sporta /str12

 Nacionalizam I sport /str12

 Pojam publike I klasifikacije sportskog dogadjaja

/str13 

Nasilje sportske publike/

str13

Huliganizam I vandalizam/str14

Rasizam u Sportu/str14 

Sport I etika/str15

2

Rod i Pol 1

Pol se definise kao sklop fizickih, anatomskih, bioloskih osobina koje cine da se zene i muskarci razlikuju.  
Rod se odnosi na drustveno ocekivana ponasanja koja se smatraju prikladna za pripadnike polova. Rodni 
predrasudi se odnose na saznanja, i spremnosti na akciju u odnosu na osobe odredjenog pola, Najcesce 
se svode na nekim negativnim saznanjima, osecanjima i ponasanjima. Primeri: govori se da zene nisu 
dobri  vozaci, da imaju potrosacki mentalitet, da su zene koje se bave sportom grube i nezenstvene, da 
su   muskarci   skloni   varanju   partnerki,   primeri   u   odnosu   na   psiholoske   osobina   govori   se   da   su 
intelgencija, masta i kreativnost osobine muskog pola. A emocionalnost, preciznost, strpljivost osobine 
zenskog pola. Nauka koja se bavi svim aspektima ljudkse polnosti je seksologija. Rodni indetitet koji 
utvrdjuje i izgradjuje da li je osoba muskog ili zenskog pola.

Primer:   Decake   roditelji   oblace   u   plave   boje,   daju   im   igracke   kojesu   npr   lopte,   puske,   automobili. 
Devojcice oblace u roze i crvenu boju odece, i daju im igracke kao sto su lutke, kolica za bebe, elementi 
kuhinskog posudja...

Rodna neravnopravnost 2

Danas je normalno shvatanje da je zenski pol slabiji pol zbog bioloske cinjenice da su zene fizicki slabije 
od muskaraca. Po tom shvatanju treba se setiti zena koje su u javnosti zaboravljene koje su ucestvovale u 
prvom svetskom ratu poput Sofije Jovanovic narednice srpske vojske koja je za vreme ratova dobila 13 
odlikovanja, hrabre Milunke Savic koja je dobila ime narednika i mnoga srpska i saveznicka odlikovanja.

U savremenom svetu sve je vise muskaraca(oceva) koji preuzimaju brigu o deci dok majke odlaze na 
posao. Najnovija istrazivanja pokazuju da 2 miliona oceva sto je duplo vise nego pre 25 god preuzima 
vodecu ulogu o brizi i vaspitanja dece dok su majke na poslu i izdrzavaju porodicu rec je kulturoskim 
promenama. Istrazivanja pokazuju da su zene sve manje vezane za kucu i  kucne poslove, a da su sve vise 
prisutne  u vojsci, politici,ekonomiji. Zene su manje placene od muskaraca i kada zauzimaju isti polozaj. U 
vecini sportova su zene takodje mnogo manje placene , u tenisu su prvih 10 muskaraca i zena jednako 
placeni. Feminizam je pokret ciji je osnovni  cilj bio da se uspostave rodne jednakosti. Liberalni feminizam 
odnosi se na rodne nejednakosti od porodicne svere, do radnog mesta i profesionalne sfere koja ima cilj 
da uspostavi rodne nejednakosti.

Radikalni feminizam odnosi se na to da je rodna jednakost ostvarljiva iskljucivo rusenjem patrijahalnog 
usvojstva sveta. Crni  feminizam zastupa ideju da se ni od jedne teorije rodnih nejednakosti koja neuzima 
u obzir problem rasizma  nemoze ocekivati da na adekvantan nacin pruzi objasnjenje  za ugnjetavanje 
crnih zena zbog boje koze, pola i klasnog polozaja. Seksizam je izraz kojim se oznacava vrsta stavova, 
oblici misljenja osecanja i ponasanja, koji u ime interesa jednog pola iskljucuju pripadnike drugog pola. 
Heteroksizam   podrazumeva   negativan   stav,   i   iskljucivo   prema   osobama   koje   nisu   heteroseksualno 
orijentisane. Homofobija ukljucuje negativan stav prema osobama koje su homoseksualno orijentisane 
kao i strah od tih osoba.

background image

4

Sociologija tela se definise kao posebna socioloska disciplina koja istrazuje nacine na koje nasa tela 
podlezu razlicitim drustvenim uticajima. Pojava kibortizacije coveka, kojom se podrazumeva nastanak 
kiborga.Spoj zivog i nezivog, spoj coveka kao zivog organizma i vestackog dela, primer vestackih donjih 
ekstremiteta koji omogucuju ljudima u razlicitim sportovima da se takmice. Nekada mrsavi igraci postali 
su veoma krupni  sa izdeformisanim misicima ruku i ramenog pajasa, i slicna je pojava kod atleticara u 
sprinterskim disciplinama gde atleticari imaju razvijen i izdefinisan gornji deo tela. Primer anoreksije koji 
ukazuje na poremecaj smanjenog apetita u cijoj osnovi se nalazi strah od gojaznosti.  Bulmiticari koji se 
izgladnuju   cesto   koriste   laksative   i   pilule   za   mrsavljenje   kako   bi   smanjili     tezinu   i   namerno   posle  
prejedanja izazivaju povracanje, Telesnost mozemo odrediti kao vidljivo telo coveka ali i sire i ostalih zivih 
bica. Ono sto prvo zapazamo kod osobe koja nam ide u susret: boja koze, pol, rod, gradja tela, duzinu i  
boju kose,nacin oblacenja,hodanje... 

Danas sve veci broj ljudi tetovira svoje telo,jer je tetovaza postala ne samo ukras i modni trend vec i  
nacin da se manifestuje vlastiti indentitet putem slike ili poruke koju vlasnik tetovaze upucuje okolini.

Tacke susreta sociologije sporta i sociologije tela: Osnovna tacka susreta sociologije tela i sporta je 
telesno stanje, jos jedna tacka susreta je doping. Istrazivanje sprovodjeno 1995god pokazalo je da bi se 
cak 98.5% sportista dopingovalo kada bi znali da nece biti uhvaceni   i kad bi znali da ce pobediti na 
takmicenjima. Cak 53% bi se dopingovalo kad bi znalo da ce pobediti na svakom takmicenju u narednih 
pet godina, a zatim umreti od posledice dopinga. Ako sportista u velikoj meri ekonomski zavisi od uspeha 
u sportu veca je verovatnoca da ce se dopingovati. 

Zdravlje I bolesti I faktori koji uticu na zdravlje 5

Pod zdravljem se podrazumeva ne samo odsustvo bolesti vec I stanje potpunog fizickog, drustvenog I 
socialnog blagostanja. Prema strukcialno-funkcionalnom (socioloskom) pristupu, biti zdrav podrazumeva 
mogucnost pojedinca da obavlja odredjene drustvene uloge, biti bolestan znaci bit disfunkcionalan u 
odnosu na zahteve drustva. Dok se u biomedicinskom modelu istice uloga I uticaj medicine u eliminisanju 
bolesti, sadrzaj strukturalno’funkcionalne zamisli je ocuvanje I unapredjivanje zdravlja kroz uslove zivota I 
rada ljudi. Biopsiho-socijalni model zdravlja odnosi se na nemedicinske uticaje na ljudsko zdravlje (npr 
politicki,drustveni,   uticaj   porodice   I   radnog   okruzenja   na   pojavu   stresa   u   odnosu   na   psiholosku, 
medicinsku I socijalnu dimenziju zdravlja. Razlikujemo 8 oblika trenutnog zdravstvenog stanja : normalno 
zdrav, pesimistican, drustveno bolestan, hipohondar, medicinski bolestan, mucenik , optimista tesko 
bolestan. 

Faktori

Danas je u velikom delu populacije uskracen zdrav i stabilan zivot zbog ekonomske bede, nesigurnosti, 
nehigijenskih uslova zivota, infekcija koje prate lose uslove zivota. Kod visoko industrijalizovanih zemalja 
zdravstveni rizici i tegobe su: stres, nesanica, anksioznost, umor,hronican bol i depresija. Istrazivanja 
pokazuju da kada je odnos pripadnosti klasno/slojne strukture i zdravlja u pitanju ljudi koji su bogatiji 
svuda u svetu u proseku su zdraviji u odnosu na prosecne ljude. Rodne razlike  mogu biti jos jedan faktor 
koji utice na zdravlje. Zene prosecno zive duze od muskaraca ali se cesce razboljavaju posebno u starijem 
dobu. Srcana oboljenja su najcesci uzrok kod muskaraca i zena u danasnjem svetu. Muskarci cesce umiru 

5

od posledica nesrecnih slucajeva ili nasilja, skloniji su zavisnosti od alkohola i droga. Muskarci su redje 
bolesni ali bolesti koje ih napadaju imaju smrtonosniji ishod. Neke od kulturnih, drustvenih i ekonomskih 
faktora   su:   Nedostatak   fizicke   aktivnosti,   stres,   niska   primanja   i   siromastvo,   pusenje   i   alkohol, 
nezaposlenost, stresni ili rizicni uslovi rada, nedostatak parkova i vrtova, zivot u oblastima visokog 
stepena kriminala.

Starenje 6

Starenje se definise kao kompleksan proces koji pocinje radjanjem i traje celog zivota, izazivajuci niz 
promena u organizmu i zavrsava se smrcu. Napredak medicine pokazuje da u danasnje vreme starost 
moze da se spreci ili cak i uspori. Tako da se poboljsanjem ishrane, higijene i  zdravstvene zastite, ljudi 
danas u proseku zive duze nego pre 100god Danas se sve cesce vidjaju osobe starije od 65god koje 
posecuju teretane, vezbaju, bave se odredjenim umerenim fizickim aktivnostima

Gernotologija je posebna naucna disciplina koja istrazuje kako fizicke procese starenja, tako i drustvene i 
kulturne faktore koji su u vezi sa procesom starenja. Pojam gerijatrije rezervisan za posebnu oblast 
medicine koji  je umerena na populaciji starih osoba. 

Ejdzizam je fenomen u vezi sa starenjem koji podrazumeva negativan odnos i diskriminaciju, nejednake 
tretmane ili uskracivanje nekog prava osobama zbog godina starosti, od strane pojedinca ili organizacije.

Organizacija 7

Organizacija   se   definise   kao   skup   aktivnosti   kojima   se   povezuje,   usmerava   I   kordinira   zajednicko 
delovanje ljudi unutar izvesne drustvene celine, cime ona biva organizovana. Razlika izmedju organizacije 
I institucije? Institucija se definise u sociologiji kao sistem usluga i polozaja koji je uredjen na osnovu 
normi i vrednosti, stabilan i trajan u svom delovanju i prepoznatljiv po svojim posledicama. Institucija ima 
apstraktan   i  uredjivacki  cilj,   a  organizacija  ima  pragmatican  i  efektivan  cilj.  Organizacija  predstavlja 
omotac institucije jer svaka institucija ima svoju organizaciju kao spoljasnji omotac sa ciljem- obrazovanje 
buducih nastavnika fizickog vaspitanja i trenera. U sociologiji sporta organizacije se dele na: vojne,radne, 
politicke partije ili stranke, organizacije za zastite lokalnih interesa, organizacije za zastitu profesionalnih 
interesa, religijske organizacije...

Rodne razlike i organizacija

Srbija ima skoro 2 puta vise lekarki nego lekara, ali one rade teze poslove u primarnoj zastiti, dok 
muskarcima pripadaju bolja radna mesta, eksluzivnije specijalizacije i rukovodeci polozaji u medicinskim 
ustanovama. Zene su dbijale slabo placena radna mesta sa rutinskim zadacima. Rukovodioci tih zena bili  
su muskarci a one su koriscene ka jeftina radna snaga  i nisu im pruzane jednake mogucnosti za stvaranje 
karijere.   Birokratska   karijera   podrazumeva   karijeru   muskarca   dok   je   uluga   zene   da   pruza   podrsku 
muskarcu na poslu i kod kuce. 

Teorije organizacije 8

Želiš da pročitaš svih 15 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti