1

VISOKA TEHNIČKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA U

ZRENJANINU

Nastavni predmet: ENERGETSKA EFIKASNOST

Studijski program: Inženjerstvo zaštite na radu

Modul: Inženjerstvo zaštite na radu

SUNCE KAO IZVOR ENERGIJE

-SOLARNI PANELI-

PREDMETNI NASTAVNIK:                                                                    STUDENT, Br. indeksa:
dr Miodrag Kovačević dipl. inž. 

                         

Koso Robert 26/17-IZR

U Zrenjaninu, Jun 2018. god.

2

Sadržaj

1. Energija Sunca...............................................................................................3

.........

2. Solarni paneli

.................................................................................................4

      2.1 Solarna ćelija, solarni modul, solarni panel...........................................4

      2.2 Solarne elektrane...................................................................................8

3. Potencijali Srbije..........................................................................................12

      3.1 Primer izgradnje solarne eletrane u Srbiji............................................13

4. Primena solarnih panela...............................................................................15

5. Zaključak.....................................................................................................19

background image

4

Hans Bethe(

2. jul 1906  6. mart 2005) nemačko-američki fizičar jevrejskog porekla.

 

2. Solarni  paneli

2.1 Solarna ćelija, solarni modul, solarni panel

Solarna   ćelija   je   proizvod   koji   konvertuje   solarnu   energiju   u   električnu.

 

Snaga 

pojedinačne 

solarne ćelije 

(slika 1.) je mala (do 1 ili 2 Wp), pa se kao takva ne bi mogla šire 

upotrebljavati.   Zbog   toga   se   PV  ćelije   mehanički   i   električno   vezuju   u   veće   celine   koje   se 
nazivaju 

solarni modul

, dok se skup jednog ili više električno povezanih modula naziva 

solarni 

panel 

(Slika 2.).  

Slika 1. - 

Solarna ćelija izrađena od pločice (vafera) monokristalnog silicijuma

5

Slika 2. - 

Prikaz solarne ćelije, solarnog modula i solarnog panela.

Rad solarne ćelije odvija se u tri koraka:

 Fotoni iz sunčeve svetlosti udaraju u solarni panel i poluprovodnički materijal poput 

silicijuma ih apsorbuje.

 Elektroni se potiskuju iz atoma i postaju slobodni, te mogu da slobodno teku 

materijalom, čime se formira struja. Zbog posebne građe solarnih ćelija, elektroni se mogu 
kretati samo u jednom smeru.

● Polje solarnih ćelija pretvara energiju sunca u upotrebljivu količinu jednosmerne 

struje (DC).

Efikasnost   solarne   ćelije   se   može   podeliti   na   efikasnost   refleksije,   termodinamičku 

efikasnost,   i   efikasnost   provodljivosti.   Ukupna   efikasnost   je   proizvod   svih   navedenih 
pojedinačnih komponenti.

Solarne   ćelije   se   često   električno   spajaju   i   zatvaraju   u module.   Fotonaponski   moduli 

uglavnom imaju staklenu ploču spreda (prema suncu), propuštajući svetlo i u isto vreme štiteći 
poluprovodnik od ogrebotina i uticaja vetrom nošenih čestica, kiše, grada, itd. Solarne ćelije su 
takođe   često serijski spojene   u   module,   stvarajući   zbirni napon.   Ako   se   spoje   paralelno,   to 
formira veću struju. Moduli se zatim međusobno spajaju, serijski ili paralelno, ili na oba načina, 
da bi se stvorilo polje sa željenim naponom i jednosmernom strujom.

Kako   bi   se   praktično   iskoristila   energija   dobijena   od   sunca,   elektricitet   se   najčešće 

predaje u električnu mrežu upotrebom invertora, pa je to fotonaponski sistem spojen na mrežu. U 
samostalnim   sistemima   za   čuvanje   energije   koja   trenutno   nije   potrebna   koriste   se baterije. 
Solarni paneli se mogu koristiti za pogon ili punjenje prenosivih uređaja. U cilju dobijanja što 
većih snaga, moduli se po istom principu vezuju u tzv. 

fotonaponske panele

, a potom u 

polja 

solarnih panela

, čije snaga može biti i nekoliko desetina MW. Dakle, solarni panel predstavlja 

polje međusobno povezanih ćelija od 30-36 serijski ili paralelno vezanih modula.

Ako   dva   40Wp   fotonaponska   panela,   koja   daju   napon   16V   i   struju   2.5A, 

povežemo 

paralelno

 (slika 3.a) oni će davati napon 16V i struju 5A, a ako ih vežemo 

redno 

(slika   3.b)   davaće   napon   32V   i   2.5A.   U   oba   slučaja   snaga   će   biti   ista   80W.

Dakle, paralelnim vezivanjem panela 

povećava se struja

 celokupnog sistema, a rednim 

vezivanjem dobija se 

veći napon

.

background image

Želiš da pročitaš svih 20 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti