SPECIFIČNA ZAPALJENJA I 

MORFOLOŠKI TIPOVI 

GRANULOMA

UNIVERZITET ISTOČNO SARAJEVO

MEDICINSKI FAKULTET FOČA

STUDIJSKI PROGRAM ZDRAVSTVENA NJEGA

Studenti:                                                               Mentor:

Isidora Pržulj                                                        Doc. dr. Mirjana 

Ćuk

Ana Popržen

֎

Hronična  zapaljenja  su  prema  morfološkoj  karakteristici  podijeljena  na 
nespecifična  i  specifična.  Kod  hroničnih  nespecifičnih  zapaljenja 
morfološke  promjene  su  nespecifične  i  na  osnovu  rutinskih  analiza  nije 
moguće  utvrditi  koji  etiološki  faktor  je  uzrokovao  zapaljenje.  Hronična 
specifična  zapaljenja  ostavljaju  specifične  morfološke  promjene  u 
organizmu.

֎

Kod  specifičnih zapaljenja sreću se sva 

tri  faktora  zapaljenskog  procesa: 

alteracija,  eksudacija  i  proliferacija. 

Uvijek  postoje  produktivne  promjene  u 

vidu  ograničene  nobularne  proliferacije 

granulacionog  tkiva.  Ova  morfološka 

projema  se  zato  označava  kao 

granulom,  a  zapaljenje  granulomatozno 

zapaljenje. 

background image

֎

Makroskopski,  granulomi  se  javljaju  u  vidu 

zrnaca  ili  čvorića.  Onu  su  veličine  0,1-2mm  u 

prečniku. 

Mikroskopski, 

granulomatozno 

zapaljenje sastoji se iz: 

-

Fokalne  aglomeracije  mononuklearnih  fagocita 

(makrofaga)

-

Džinovskih ćelija

-

Limfocitnog i plazmocitnog infiltrata (u perifernom 

pojasu)

-

Nekroze

-

Proliferacije vezivnog tkiva

֎

Kliničko-morfološke  manifestacije  ganulomatoznog 

zapaljenja  su  različite,  zavisno  od  uzročnika. 

Struktura  je  nekada  toliko  karakteristična  da  može 

usmeriti na etiološku dijagnozu. 

֎

Nekada  različiti  etiološki  faktori  mogu  izazvati 

mikroskopski  identične  ganulome.  To  ukazuje  na 

značaj postavljanja etiološke dijagnoze. 

֎

Neki od granulomatoznih zapaljenja su: tuberkuloza, 

sifilis, 

sarkoidoza, 

bolest 

mačijeg 

ogreba, 

limfogranuloma ingvinale, lepra, bruceloza, berilioza, 

reakcija sa iritirajuće lipidne materije, itd.

background image

Makrofagi

 (mononuklearni fagociti)

֎

Makrofak  je  dio  MFS  (makrofagno-fagocitnog  sistema),  odnosno  MHS 

(mononuklearno-histiocitnog  sistema).  Nastaje  u  koštanoj  srži.  U  krvi 

boravi kratko (poluživot mu je jedan dan) u vidu monocita. Monociti se 

pod  uticajem  limfokina  pretvaraju  u  makrofage,  odnosno  fagocite,  koji 

prezentuju antigen. 

֎

Prije nego što postanu sposobni za fagocitozu, tj. prije nego što postanu 

aktivirani, moraju biti stimulisani: 

1.

kontaktom sa antigenom 

2.

kontaktom sa stranim materijama egzogenog porijekla 

3.

kontaktom  sa  raspadnutim  produktima  iz  sopstvenog  organizma 

(endogenog porijekla) npr. sa lipidima

Želiš da pročitaš svih 30 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti