Specijalizovana akcionarska društva
U V O D
U specijalizovana akcionarska društva u skladu sa
odredbama zakona o privrednim društvima i drugim pozitivno-
pravnim propisima svrstavaju se:
Poslovne banke
- finansijska organizacija koja se osniva u
formi akcionarskog društva. Mogu je osnivati domaća i strana
pravna i fizička lica. Zakonom je određen minimalni broj
osnivača. Pravni osnov koji predstavlja formalni uslov za
osnivanje banke je ugovor o osnivanju. Pored ovog, osnivači
moraju obezbediti i materijalni uslov – sredstva neophodna za
početak rada banke kao njen osnovni kapital. Neophodan uslov
za osnivanje banke je i dozvola za rad banke. Banka stiče
svojstvo pravnog lica upisom u sudski registar.
Akcionarska društva za organozovanje trgovine
hartijama od vrednosti –
berze hartija od vrednosti,
akcionarska društva za organizovanje vanberzanske trgovine
hartijama od vrednosti. Berza je privredni subjekt,
specijalizovano tržište na kome se okupljaju njeni članovi ili
njihovi posrednici da bi zaključili određene poslove prodaje i
kupovine novca, hartija od vrednosti ili robe. Berza je pravno
lice.
Brokersko – dilerska društva
– pravno lice koje svoju
delatnost obavlja na organizovanom tržištu, tj. Tržištu hartija od
vrednosti i drugih finansijskih instrumenata, koje je dostupno
javnosti i na kome se po unapred propisanim pravilima trguje
hartijama od vrednosti i drugim finansijskim instrumentima, a
koje organizuje organizator tržišta i nad kojim nadzor vrši
ovlašćeni državni organ.
2
Društvo za upravljanje investicionim fondovima –
koriste svoj kapital da bi kupovali i prodavali akcije drugih
preduzeća. To su zatvoreni fondovi, jer kada se promeni
vrednost osnovnog portfolia akcija, menja se vrednost njihovih
akcija.
Centralni registar hartija od vrednosti
– predstavlja
instituciju čiji je zadatak obezbeđenje uspostavljanja i transfera
vlasništva nad hartijama od vrednosti. Centralni registar za
hartije od vrednosti sadrži jedinstvenu bazu podataka o izdatim
akcijama, kao i promenama tih podataka.
I AKCIONARSKA DRUŠTVA
1. Pojam i karakteristike akcionarskog društva
Akcionarsko društvo je vrsta privrednog društva, društva
kapitala, za čije se osnivanje sredstva pribavljaju izdavanjem
akcija.
1
Akcionarsko društvo osnivaju fizička, odnosno pravna
lica u svojstvu akcionara radi obavljanja određene delatnosti.
Osnovni kapital društva utvrđen je i podeljen na akcije.
Akcionarsko društvo može biti otvorenog (javnog) ili zatvorenog
tipa. Ako je preduzeće otvorenog tipa njegove akcije se vrednuju
na berzi i preduzeće ima obavezu da javno prikazuje finansijske
izveštaje. Osnovni kapital društva čini zbir nominalnih
vrednosti svih akcija.
Akcionarsko društvo spada u društvo kapitala, jer za
društvo nije od značaja ko su članovi društva. Odnose u društvu
ne menja činjenica da je nastupila smrt člana društva jer ga
3

Akcionarsko društvo ima fiksiranu osnovnu glavnicu.
Minimum osnovnog kapitala je propisan Zakonom o
preduzećima. Glavnica je podeljena na akcije i mora se čuvati
neokrnjena tokom poslovanja društva.
Načelo fiksiranosti
osnovne glavnice
je od posebnog značaja za treća lica, kao
generalno obezbeđenje za realizaciju njihovih potraživanja.
Ulog u akcionarsko društvo može biti u
gotovom novcu
, a
ako se predvidi osnivačkim aktom – i u
stvarima i pravima,
izraženim u novčanoj
protivvrednosti. Zakon isključuje
mogućnost da se ulog može sastojati iz ličnog rada i pružanja
usluga.
2. Osnivanje akcionarskog društva
Akcionarsko društvo se osniva
ugovorom o osnivanju
.
Ukoliko društvo osniva samo jedan član, on to čini
odlukom o
osnivanju
.
Akcionarsko društvo može se osnivati na dva načina:
-
simultano( „nejavno“ ) osnivanje
– bez upučivanja
javnog poziva za upis i uplatu akcija i ne saziva se
osnivačka skupština. Ovako osnovano društvo može
imati najviše 50 akcionara, osim ako se ne radi o
akcionarima koji kupuju akcije pod povlašćenim
uslovima. Simultanim putem akcionarsko društvo
može biti osnovano i od strane samo jednog lica,
tada važe određene specifičnosti za obezbeđivanje
osnovnog kapitala.
-
sukcesivno ( „javno) osnivanje
– je složeniji od
simultanog načina osnivanja akcionarskog društva
jer izdate akcije, pored osnivača društva, otkupljuju
i treća lica koja na taj način postaju akcionari, ali ne
5
i osnivači društva. Kod sukcesivnog načina
osnivanja, osnivači upućuju javni poziv za upis i
uplatu akcija, uz objavljivanje informacija o
društvu. Drugi deo akcija otkupljuju sami osnivači.
Ovim načinom akcionarsko društvo može biti
osnovano samo od strane dva ili više lica. Bitna
karakteristika sukcesivnog osnivanja je da je
postupak propisan zakonom i u potpunosti se mora
poštovati.
3. Organizacija akcionarskog društva
Akcionarsko društvo ima sledeće organe: skupštinu
akcionara, upravni odbor, nadzorni odbor, direktora.
Sve glavne odluke donosi skupština akcionara. U njoj su svi
akcionari zastupljeni srazmerno broju običnih akcija koji
poseduju. Pravilo je da jedna akcija nosi jedan glas u skupštini.
Iz tehničkih razloga, akcionare na sednicama zastupaju njihovi
predstavnici u skupštini.
Upravni odbor je odgovoran za sprovođenje odluka
skupštine. Njega imenuje skupština akcionara.
Direktor zastupa društvo u javnosti i odgovoran je
akcionarima za stanje njihove imovine. On je glavni izvršni
organ koji se svakodnevno stara o ciljevima preduzeća
formulisanim na skupštini akcionara.
6

organizacioni deo i nema status pravnog lica. Filijala može
obavljati poslove koje obavlja i sama banka. Banka može kao
organizacioni deo imati svoje predstavništvo u inostanstvu, to
predstavništvo nema status pravnog lica, a obavlja poslove
istraživanja tržišta i predstavljanje banke čiji je deo. Banka u
svom poslovnom imenu mora imati reč „ banka“.
Banka se osniva kao akcionarsko društvo. Pravni osnov
koji predstavlja formalni uslov za osnivanje banke je osnivački
akt. Pored ovog, osnivači moraju obezbediti i materijalni uslov –
sredstva neophodna za početak rada banke i to kao njen
osnivački kapital.
Osnivači moraju na ime
osnivačkog kapitala
obezbediti
sredstva u novčanom i nenovčanom obliku ( zgrade, oprema, i
slično). Novčani deo osnivačkog kapitala banke ne može biti
manji od 10.000.000 evra u dinarskoj protivvrednosti, po kursu
na dan uplate tih sredstava. Za plaćanje novčanih, odnosno
nenovčanih sredstava, osnivači banke dobijaju akcije. Osnivači
banke ne mogu povlačiti sredstva uložena u osnivački kapital
banke.
Pored materijalno, mora biti ispunjen i
formalni uslov
za
osnivanje banke. Banka se kao finansijska organizacija osniva
ugovorom o osnivanju
.
______________________
2
Prof.dr Bratislav Milanović, mr Milica Krulj-Mladenović, Praktikum za poslovno
pravo, Viša poslovna škola strukovnih studija-Blace, 2008. god,str.70
Ugovorom o osnivanju utvrđuje se naročito:
- naziv i sedište osnivača banke;
- naziv i sedište banke;
8
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti