Prof. dr Ilija Komljenović OPŠTE RATARSTVO
47
Specijalni načini osnovne obrade
Navesti ćemo nekoliko specijalnih načina obrade zemljišta koji imaju uglavnom meliorativni karakter.
Zapravo, oni se retko koriste i to u slučajevima kada se neko zemljište privodi iskorištavanju u proizvodnji
hrane. Ove mere su vrlo skupe, te pripadaju karakteru investicija.
1.
Izbacivanje peska radi popravljanja teksture
antropogenog sloja zemljišta
. Primenjuje se
samo gdje se u dubini profila nalazi sloj peska, a na površini teška glina. Vađenje peska se vrši pomoću
posebne mašine koja ima beskonačnu pužnicu. Ona prodire u dubinu zemljišta do sloja peska i izbacuje
ga na površinu pod uglom od 45
0
. Izbačeni pesak zahvaća rotirajuća zvezda i jednoliko ga raspoređuje
po površini u širinu 200-300 cm. Posle toga, teškim tanjiračama ili frezom se pesak izmeša sa
površinskim delom zemljišta. Ovakva mašina se primenjuje na polderima u Holandiji.
2.
Prebacivanje horizonata sa nižeg na viši novo u
profilu
i to tako što se peskoviti, lakši sloj postavlja bliže
površini, čime se postiže brža infiltracija u descedentnom
pravcu. To se postiže tako da se taj lakši sloj podigne "sprat"
više. Operacija se izvodi posebnim vrlo velikim dubinskim
rahljačem koji radi na dubini do 200 cm. On na donjem delu
ima metalno proširenje (krila). Prolazeći kroz masu zemljišta
na većoj dubini pod određenim uglom, podiže lakši sloj
zemljišta do visine krila i tu ga ostavlja. Na taj način, teksturno
lakši sloj zemljišta bude postavljen bliže površini, odnosno
ispod mekote, pa se voda brže infiltrira i kreće descedentno.
Krilni dubinski rahljač za premeštanje
horizonata
3.
Primena eksploziva
poznata je u poljoprivredi za tretiranje zemljišta prilikom razbijanja vrlo
debelih, kompaktnih glinovitih slojeva koji se ne mogu dovoljno razrahliti na drugi način obrade, zatim
za probijanje sloja orštajna koji je neprobojan za prolaz vode i korenja. Ni jedan način obrade zemljište
tako radikalno ne razrahljuje, sitni i meša kao eksploziv. Rukovanje eksplozivom je stručan i opasan
posao, zato ga u dogovoru sa agronomima izvode za to obučeni ljudi.
4.
Dopunska obrada zemljišta
Posle oranja, poorana površina je gruba jer je drobljenje i usitnjavanje postignuto u najgrubljem obliku,
što onemogućava potpuno iskorištavanje i dobijanje maksimalnih prinosa. Zato se pristupa pripremi njenog
površinskog sloja. Zemljište mora biti pripremljeno tako da je idealno izdrobljeno, usitnjeno, da grudve ne
sprečavaju i ometaju pokrivanje semena i njegovo klijanje. Dopunska obrada zemljišta ima isključivo karakter
površinske obrade.
Operacije koje se obavljaju pri dopunskoj obradi zemljišta, odnosno predsetvenoj pripremi površinskog
(setvenog) sloja zemljišta su: brananje (vlačenje), ravnanje (finiširanje), kultiviranje, valjanje, drljanje, kao i
obrada rotacionim oruđima - integralna obrada. Cilj ovih operacija je usitnjavanje plitkog sloja ornice i stvaranje
uslova za klijanje i nicanje semena i dalji porast i razviće kulturnih biljaka.
Brananje
Osnovna namena brane je izravnavanje površinskog plitkog rastresitog
sloja zemljišta do 3 cm dubine. Brananjem se zemljište "seče", lomi tanka
pokorica na površini. Učinak se brananja sastoji u smanjenju evaporacije,
zemljište se zagrejava, sitni, a površina poravnava, aktiviraju se mikroroganizmi
a korovi se provociraju na klijanje i nicanje. Primenjuje se na lakšim, strukturnim
i nezakorovljenim zemljištima, rano u proleće, na oranju koje je obavljeno u
letnje-jesenjem periodu prethodne godine. Pravi je momenat za brananje onda
kad vrhovi brazda sa sunčane strane pobele odnosno, onda kada su se prosušili, a
sa suprotne strane su još vlažni. Ta intervencija se još naziva
zatvaranje
brazde
.
Brana od drvenih
gredica
Prof. dr Ilija Komljenović OPŠTE RATARSTVO
48
Ako je zemljište suviše suvo i sklono rasprašivanju brananje se ne preporučuje jer tada dolazi do
nakupljanja sitnih agregata u mikrodepresijama (mineralni koloidi) te ukoliko dođe do padavina - kiša, stvara
se debela pokorica. Brana se takođe ne primenjuje ako je zemljište suviše vlažno.
Pravac brananja obično je ukoso u odnosu na pravac oranja, sem u slučaju težih, glinovitih zemljišta,
kada se ova operacija obavlja popreko na pravac oranja. Brzina rada je 6 - 8 km/sat. Ova se operacija praktikuje i
pri rasturanju krtičnjaka na travnjacima.
Ima nekoliko konstrukcija brana, a prema potrebi može se izraditi i na samom gospodarstvu.
Jednostavna brana je izrađena od nekoliko paralelno postavljenih drvenih gredica koje su međusobno spojene
lancima. Umesto drvenih gredica mogu poslužiti metalni obručevi, metalne šipke itd.
Ravnanje zemljišta
Potreba za ravnanjem zemljišta u dopunskoj obradi javlja se kao
posledica nekvalitetno izvedene osnovne obrade. Za ovaj posao više nego
kod drugih operacija mora se voditi računa o stanju vlažnosti zemljišta. Ako
je zemljište vlažno dolazi do kvarenja strukture, razmazivanja, zbijanja, a
potom raspucavanja. Ravnanje se primenjuje u cilju sistematizacije terena,
izravnavanja prirodnih depresija ili uzvišenja koja ometaju normalan rad
mehanizacije za osnovnu i dopunsku obradu zemljišta u sistemima
intenzivne biljne proizvodnje.
Danas se u tu svrhu koriste ravnjači, skreperi, greberi, finišeri. Naša
mašinogradnja (IMT) izrađuje na srednjim i teškim traktorima točkašima
ravnjač upravljan hidrauličnim sistemom, sa nožicama čiji se ugao može
menjati. Primenom ovih oruđa postiže se ravna, mrvičasta i rahla površina
zemljišta.
Ravnjač
Drljanje
Pravilno izvedeno drljanje predstavlja vrlo koristan zahvat u obradi zemljišta, kojim se postiže stvaranje
rastresitog površinskog sloja zemljišta kao idealne podloge za klijanje semena i nicanje biljaka. Dubina rada
drljače je 6 - 7 cm, a najbolje efekte postiže ako je zemljište umerene vlažnosti (40 - 50 % PVK).
Nošena kombinovana drljača Šema rada drljače
Drljanjem se razbija pokorica formirana kao posledica obilnih padavina, čime se stvaraju povoljni
uslovi za aeraciju što poboljšava toplinsko stanje i disanje zemljišta, agregati se isitnjuju, njegova površina
poravnava pri čemu se suzbijaju krovi. Dobar učinak i kvalitet rada postiže se pri brzini 6 - 8 km/sat.
Pri drljanju zemljišta pokazuje se specifičnost drljača a sto je
sortiranje agregata
zemljišta. Nakon
primene drljače, na površini ostaju krupnije grudice, a ispod njih sitnije. Sortiranje agregata zemljišta vezano je
za radni organ drljače, a to je zub raznog oblika i dužine. Može se reći da nijedno drugo oruđe kao drljača nije
tako efikasno u mehaničkom uništenju korova u početnim fazama njegova rasta. Najpogodnije je vreme za
uništavanje korova drljanjem, kada semenke korova isklijaju, a primarne se stabljičice korova poput belih
konaca nalaze ispod površine zemljišta, dakle, pre nicanja. Agrotehničko pravilo je da se na teškim zemljištima
primenjuju teže drljače, dok se na zemljištima lakšeg mehaničkog sastava, uglavnom upotrebljavaju lake
drljače.
Na parceli se može drljati u svim smerovima, uzduž brazda, dijagonalno, okomito na brazde i cik-cak.
Na grebenastoj površini nakon prethodne obrade, najbolje je drljati dijagonalno ili okomito na vrhove brazda.
Prof. dr Ilija Komljenović OPŠTE RATARSTVO
50
Važno je da se zemljište kultivira u vreme povoljne vlažnosti zemljišta. Ako je zemljište prevlažno, na
površinu izbacuje mokre grude koje se kasnije brzo stvrdnu. Ako je zemljište suho, oruđe teško ulazi u
zemljište te lome komade zemljišta.
Plošni kultivator Plošno kultiviranje
Kod teškog, zbitog i suhog zemljišta, kultivator ne može ući u zemljište. Smer kretanja kultivator ne
ide uzduž brazde, nego dijagonalno, jer ako se kultivator kreće uzduž brazde, radni organi kultivatora jednim
delom obrađuju naprazno, odnosno, prolaze između sastava brazda. Ako je zemljište pre kultiviranja poravnano,
onda se kultiviranje vrši okomito na smer oranja. Kultivatori iza sebe ostavljaju grebenastu površinu, pa je posle
toga potrebno izvršiti drljanje.
Dubina kultiviranje se kreće od 5 do 30 cm a u proseku 10 do 15 cm. Prosečna radna brzina je 7 km/h.
Pored plošnih kultivatora postoje međurednim kultivatori o kojima će biti reči u poglavlju nege gajenih biljaka.
Valjanje
Namena valjanja kao agrotehničke mere je poravnavanje površinskog sloja zemljišta, pojačanje
kapilarnog penjanja vode, uspostavljanje fizičkog kontakta semena i zemljišta, razbijanje busena (grudvi) i
pokorice, provociranje korova na nicanje Valjanjem zemljišta postaju hladnija ali se povećava vodljivost toplote.
Valjanjem se također mogu uništavati korovi ili ih provocirati na aktivan život. Valjci s glatkim plaštom ne
mogu izravno uništavati korov, već potiču na klijanje i nicanje, pa se onda uništavaju sledećim zahvatima
obrade. Valjci neravnih plašteva izravno uništavaju korove ali samo u početnim stadijuma rasta. Agrotehničko
pravilo je da valjanje oranica glatkim valjcima ne sme biti poslednja agrotehnička operacija, kod travnjaka
naprotiv to je kadkad i potrebno. Posle valjanja površinu zemljišta treba prorahliti kako ne bi došlo do stvaranja
pokorice. Sloj zemljišta zbit valjcima nije debeo, a kreće se između 5 i 20 cm. Lagani valjci zbijaju do 5, srednje
teški do 15 a teški ili specijalni paker valjci do 20 cm dubine.
Glatki valjak Rad glatkog valjka
Za valjanje su najpogodnija zemljišta osrednje vlažnosti u suprotnom se ne postiže očekivani efekat,
naprotiv, može se učiniti veća šteta na stanje zemljišta (utiskivanje krupnih suvih gruda u zemljište ili stvaranje
debele pokorice ukoliko je zemljište jako vlažno).
