background image

4

Sportski objekat obuhvata sve prostore na kojima se mogu izvoditi različite vrste sportskih 
aktivnosti

       Izgradnja sportskih objekata zavisi od uticaja mnoštva posebnih interesa, kako onih iz 
nalogodavnog okruženja, tako i onih koji proističu iz različitih pristupa delatnosti sportskog 
objekta. Jedno su uskostručni interesi sportskih radnika (trenera, zaposlenih) i inžinjera koji 
preferiraju kvalitetu aktivnosti, tehnološkoj efektivnosti sadržaja sportskog objekta a zanemaruju 
marketinški i finansijski aspekt, odnosno ekonomsku efikasnost sportskog objekta. Nakon 
izgradnje sportski objekt dospeva u delokrug menadžmenta koji organizuje programiranje i 
kadrovsko ekipiranje, proizvodi dohodak, svodi rashode na najmanju moguću meru i stvara 
sisteme menadžmenta unutar ograničenja koje postavlja arhitektonski projekt objekta.

        Lokacija sportskog objekta zavisi od niza okolnosti: blizina tržišta, raspoloživost personala, 
transportni uslovi, životni uslovi u lokalnoj zajednici...     Raspored sadržaja i opreme u 
sportskom objektu prilagođen je kretanju korisnika- publike, od ulaska, svlačionica, sportskih 
terena, sala, bazena i slično, do izlaska korisnika- publike.

          Upravljanje sportskim objektima obuhvata niz aktivnosti koje se odnose na funkcionisanje 
unutrašnje strukture svake organizacije orijentisane tržišnim ciljem: upravljanje ljudskim 
resursom, proizvodnim procesom i matrijalima, marketingom kao i finansiranjem i rizikom (Dr. 
A. Raič, 2007). 

          Sistem marketinga uspostavlja povezanost sportske organizacije sa njenim okruženjem 
(tržištem) realizujući tok narudžbina: narudžbina kupaca (klijenata, publike) u inputu, i reklama, 
promocije novih usluga (priredbi, vežbačkih programa) i prodajne aktivnosti u outpotu. 

         Sistem finansiranja i računovodstva ima funkciju održavanja toka gotovine (novca) naplate 
u inputu i isplate u outputu.

         Informacioni sistem povezuje tri prethodna sistema u jedinstvenu svrsishodnu celinu 
poslovne organizacije. Input ovog sistema su informacije o politici funkcionisanja i razvoja 
upravljačkog sistema u globalu, o njegovim ciljevima i opštim performansama (radnim 
karakteristikama) uspeha. Output čine povratne informacije o posmatranoj sportskoj organizaciji 
značajne za njeno nalogodavno okruženje.

      Upravljanje transformacionim procesom i ostalim operacijama (kupovanje, skladištenje, 
transport i druge aktivnosti, sve do "isporuke" programa krajnjem korisniku) u vezi je sa 
funkcionisanjem sportskog objekta kao i poslovnog sistema i čini njegov osnovni deo. 
Operativno upravljanje sportskim objektom obuhvata: kordinaciju transformacionog procesa, 
aktivnosti planiranja proizvodnih inputa, instalaciju potrebnih inputa, kontrolu efektivnosti. 
Planiranje operacija u sportskom objektu ima za pretpostavku utvrđivanje misije objekta, ciljeva, 
pretpostavki (koje proističu iz okruženja) i strategija. Ako su ove pretpostavke definisane, moguć 
je izbor usluga - sportskih aktivnosti na čiju proizvodnju se objekat dugoročno orijentiše.

     Programiranje je složen proces koji zahteva vrsni menadžment. Programiranje mora da 
postigne optimalno korišćenje raspoloživih resursa - objekata, radne snage i finansija - radi 
zadovoljavanja potreba lokalne zajednice i potražnje. Programiranje je proces koncentrisan na 

5

planiranje programa sportskog objekta u kojem namere, tržišno procenjivanje, postavljanje 
ciljeva, izbor alternativa, preduzimanje i vrednovanje akcije predstavljaju povezane korake 
neprekidnog procesa programiranja.Mehanizam programiranja se sastoji od planiranja, 
tabeliranja, izrade vremenskih rasporeda, i sprovođenja akcije koja koristi resurse, objekte i 
osoblje radi ponude različitog asortimana usluga i aktivnosti  da bi se udovoliilo zajednici kojoj 
objekt služi. Programiranje je proces planiranja radi zadovoljavanja različitih potreba ljudi. 
Program je suština sportskih usluga. Program je najvažnija funkcija sportske organizacije. 
Program se razvija oko tri osnovna elementa: 1) aktivnosti, 2) objekati i 3) usluga. Aktivnosti - 
mogu da budu potpuno spontane (u rekreaciji, zabavi) do sasvim strukturisanih. Strukturisane 
aktivnosti sa stanovišta programiranja spadaju u kategorije: plesa, igara, sporta i rekreacije. 
Objekti - obuhvataju otvorene i pokrivene, suve i vlažne terene, građevine zajedno sa zalihama 
rekvizita i opremom; takođe prirodne prostore pogodne za specifične sportske i rekreacijske 
aktivnosti (plaže, planine, i sl.). Usluge - obuhvataju sve metode i sredstva putem kojih se ljudi 
osposobljavaju da postignu sportsko-takmičarske rezultate ili da uživaju u rekreaciji, na primer, 
pozajmljivanje rekvizita i opreme (čamci, puške, skije i sl.), transport, ugostiteljske usluge tokom 
sportskih priredbi, informacione usluge. . 

   Dva su posebno značajna: 

1) Planiranje metodom akcija - istraživanje - kreiranje. - Oslanjanje na trofazni plan koji sadrži:

plan akcije u stvarnosti sporta i rekreacije imajući u vidu potražnju stvorenu u lokalnoj 

zajednici (opštini, gradu), 

plan istraživanja koji se koncentriše na traganje za podacima, 

plan kreiranja- stvaranja predstavlja povezivanje aktivista- korisnika programa i 

profesionalaca (trenera, instruktora i sl.).

2) Planiranje polazeći od potražnje - ponuda onoga što ljudi traže. - Programeri se oslanjaju na 
ulaganja korisnika. Posebno pogodan metod za javni sektor sporta- rekreacije. Klubovi, savezi i 
interesne grupe iskazuju svoje zahteve. Tako menadžeri dolaze do skupa podnetih zahteva za 
pojediiie objekte. Ovim putem se stvara mogućnost segmentiranog programiranja. Ovaj pristup 
se uključuje kao deo opširnijih programa.

         Osnovna strateška orijentacija uspešnog programiranja aktivnosti u sportskom objektu 
jeste: programiranje mora da bude situaciono i kulturno specifično. Postoje različite lokalne 
zajednice, posebni problemi, posebne namere i otuda različiti ciljevi. Dobar menadžer sportskog 
objekta mora da bude realist i da, primenom bilo kog metoda planiranja, izađe u susret željama i 
potražnji korisničke publike.

         Osim problema kadrovanja, marketinga i menadžmenta događaja, programiranje aktivnosti 
sportskog objekta postavlja pred menadžera odgovornog za objekte i sledeće zadatke: izbor šeme 
članstva, izbor politike korišćenja, analiza i izbor aktivnosti, analiza načina korišćenja termina u 
sportskom objektu od strane korisnika, utvrđivanje programskih sezonskih i vremenskih zona, 
predviđanje problema, fleksibilno programiranje, razvoj i proširivanje programa. Programi 
moraju biti dinamični i da idu u susret promenama, da se prilagođavaju potražnji. 

background image

Želiš da pročitaš svih 21 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti