Sportsko srce
Stranica broj2
MEDICINSKI FAKULTET
Univerzitet u Banjoj Luci
SPORTSKO SRCE
Seminarski rad
PREDMET:
PREDMETNI NASTAVNIK: Prof. dr
STUDENT: Saša Inđić
Sportsko srce
Stranica broj4
1. UVOD
U ovom radu govoriću o sindromu sportskog srca. Sportsko srce ili sindrom sportskog
srca jeste skup kliničkih, elektrokardiografskih i ehokardiografskih promjena koje nalazimo
kod srca ozbiljnih sportista čije bavljenje sportom uključuje dugu primarno aerobnu fizičku
akivnost. Međutim, važno je napomenuti da se simptomi sindroma sportskog srca ne javljaju
samo kod profesionalnih sportista, te da se ne javlja kod svakog od sportista.
Sportsko srce
Stranica broj5
2. ISTORIJSKI PREGLED
Većina današnjih naučnika smatra da je sindrom sportskog srca pozitivna evolucijska
adaptacija koja rezultuje povećanjem izdržljivosti i mogućnosti
sportista
tokom treninga. Ipak,
nije uvijek bilo tako.
Tokom istorije stav se prema sindromu često mijenjao. U Engleskoj se u prvoj
polovini 19. vijeka fizički zahtjevnim sportom bavilo samo radničko društvo koje je moralo
dokazati svoju spremnost i izdržljivost koju je njihovo radno mjesto zahtjevalo. Interesa za
sport sa aristokratske strane nije bilo, stoga nije bilo ni pretjerane brige za zdravlje radnika.
Kako su godine odmicale, aristokratski interes za natjecanja u atletici se povećavao,
jer se tako navodno izgrađivao „karakter“. Shodno tome, pojam „
sportsko srce
“ korišten je
kao moralni koncept koji se odnosio na karakter. Zbog zdravstenih rizika koji su se pojavili
sa prvim službenim takmičenjima, uvedeno je da se sportom smiju baviti samo ljudi čiji
posao ne uključuje fizički napor. Tako je sport postao privilegija imućnijih.
Uslijedili su brojni članci o opasnostima bavljenja sportom. Tadašnji naučnici su
pojave karakteristične za sindrom (bradikardija, povećanje srca, plućnog i sistemskog
protoka, itd.) objasnili kao stanja sa lošom prognozom po pitanju zdravlja, a to su:
Srčani blok;
Kardiomiopatija;
Opstrukcija zalistaka.
To mišljenje se održalo sve do polovine 21. vijeka, kada je Bostonski kardiolog
primjetio da bi bradikardija mogla biti normalna kod
sportista
. Naučne temelje sindroma
sportskog srca kakvog danas znamo postavio je švedski fizičar S. Henschen 1899. godine
kada je instrumentalnim metodama promatrao srce skijaša prije i posle utrke. Došao je do
zaključka da fizička aktivnost poput skijanja, u kojoj se istovremeno koristi puno tjelesnih
mišića i koja uključuje aerobnu aktivnost, rezultuje povećanjem dimenzija obe strane srca.
