Srbija kao destinacija ruralnog turizma
Univerzitet u Kragujevcu
Fakultet za hotelijerstvo i turizam u Vrnjačkoj Banji
Seminarski rad iz predmeta:
Menadžment turističkih destinacija
Tema: Srbija kao destinacija ruralnog turizma
Mentor:
Studenti:
dr Snežana Milićević
Dalibor Nikolov 104/2013
MSc Milena Podovac
Jovana Ivanović 108/2013
Vrnjačka Banja, novembar 2015. God
2
Sadržaj
Uvod...........................................................................................................................................................3
Seosko turističko naselje............................................................................................................................4
Mogućnost za razvoj ruralnog turizma u Srbiji......................................................................................... 5
SWOT analiza ruralnog turizma u Srbiji...................................................................................................6
Uloga ključnih aktera u razvoju ruralnog turizma.....................................................................................7

4
Seosko turističko naselje
Pojedina seoska naselja u aktivnim ruralnim predelima, koja imaju određen nivo infrastrukturne
opremljenosti i saobraćajne dostupnosti i očuvano graditeljsko nasleđe, mogu da se uključe u turističku
ponudu. Jedan od kriterijuma je da naselja i ruralni predeo raspolažu prirodnim i antropogenim
turističkim resursima atraktivnim za prezentaciju i koriščenje u funkciji turizma. Drugi kriterijum jesu
ljudski resursi, odnosno u pojedinim slučajevima presudna je raspoloživost radno sposobnih i
edukovanih stanovnika na selu. Tek tada se mogu razvijati turističke funkcuje sela i govoriti o seoskim
turističkim naseljima u koje se dolazi u slobodno vreme da bi se posetioci privremeno vratili prirodi i
tradicionalnom načinu života. Da bi selo bilo turističko, ono mora da zadovoljava sledeće kriterijume.
1.
Poljoprivredna proizvodnja
– na selu je osnovna proizvodna delatnost; domicilno stanovništvo
se bavi svakodnevnim aktivnostima , dok je turista svedok i učesnik u čitavom nizu postupaka
učinjenih od strane domicilnog stanovništva
2.
Seoska domaćinstva, kuća i imanje
moraju biti usklađeni sa ambijentalnom celinom sela i
predela
3.
Tradicionalan način života
sa seoskim običajima (posela, skupovi, svetkovine), kultura ishrane,
oblačenja,
tradicionalni zanati
(tkanje, kožuharstvo, opančarstvo, grnčarstvo)
4.
Turista živi sa domaćinom pod istim krovom
i preko njega se uključuje u život porodie i čitavog
sela, čime boravak na selu dobija pun smisao
5.
Lokalno stanovništvo nije izolovano od turista niti postaje bezimeni davalac turističkih usluga
sa određenim radnim vremenom.
I dalje se bavi poslovima na imanju kao i obično, obavlja
poslove vezane za turizam i odnosi se prema turistima kao prema lokalnim stanovnicima.
Podela seoskih turističkih naselja prema sadržajima turističke ponude, prema pojedinim autorima može
da bude:
1. Samostalno seosko turističko naselje sa komletnom turističko-kulturnom ponudom (smeštaj,
ishrana, ostali turističko-kulturni sadržaji)
2. Seosko turističko naselje sa delimično turističko-kulturnom ponudom uključeno u druge
segmentirane oblike turističke tražnje (banje, zimskog i letnjeg turističkog centra, tranzitnog
koridora i sl.)
3. Seosko turističko naselje sa manifestacionom turističko-kulturnom ponudom (vašari, sajmovi,
smotre, festivali, takmičenja)
4. Izletnička soska turistička naselja (sela u blizini emitivnih gradskih centara)
5. Ostala sela (sela koja se bave davanjem usluga: spremanje domaće hrane ili zimnice, čuvanje
kućnih ljubimaca, branje lekovitog bilja, prerade čajeva)
Radonjić D., (2011),
Održivi razvoj ruralnog turizma
(Master rad), Univerzitet Singidunum, Departman za postdiplomske
master studije, Studijski program: Poslovni sistemi u turizmu
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti