REPUBLIKA SRBIJA

MAŠINSKI FAKULTET

UNIVERZITET U BEOGRADU

ESEJ

Predmet:OSNOVI SOCIOLOGIJE I EKONOMIJE

Tema:SRBIJA U VIHORU EKONOMSKE GLOBALIZACIJE I 

SVETSKE KRIZE

Mentor:                                                 Student:
prof. Nikola Dondur                             Aleksandar Knežević 220-14

                                                                

Filip Ljuština 262-14

                                                                Sava Kostić 234-14

Beograd,2015.

I     SADRŽAJ

1. Izloženost domaćeg finansijskog sistema aktuelnoj krizi

2. Efekti svetske finansijske krize na nacionalnu privredu

3. Depresijacija u Srbiji

4. Ekonomska pozicija Srbije u uslovima globalne krize

5. Globalizacija

6. Posledice svetske krize po finansijski sektor u Srbiji

7. Zaključak

2

background image

     S druge strane postoje i ohrabrujuće činjenice. Nalazi izveštaja o poslovanju bankarskog 
sektora u Srbiji u trećem kvartalu 2008. godine, ukazuju da je nacionalni bankarski sektor u 
proces  eskalacije  svetske finansijske krize  ušao  relativno  zdrav.  Banke  u  Srbiji nisu  bile 
izložene kontaminiranim kreditima niti su kreditni plasmani bili izloženi visokom stepenu 
rizika.

     U poređenju sa zemljama u okruženju, banke u Srbiji su kao izvor finansiranja kreditne 
aktivnosti najviše koristile dokapitalizaciju, budući da su prudencijalnim merama Narodne 
banke obavezane na usklađivanje stanja bruto plasmana stanovništvu sa osnovnim kapitalom 
(prema   važećoj   regulativi,   taj   racio   iznosi   150%).   Mada   su   ove   mere   prvenstveno   bile 
usmerene na ograničavanje prekomernog zaduživanja stanovništva, u novonastalim kriznim 
uslovima su bile više nego dobrodošle jer visok nivo kapitala bankama obezbeđuje otpornost 
na šokove. Otuda je jedan od osnovnih vidova podrške vlada pojedinih država likvidnosti 
finansijskih institucija upravo kupovina akcija i jačanje kapitalne baze.

     Ipak, efekti finansijske krize su vidni. Ono što je očigledna posledica jeste usporavanje 
kreditne  aktivnosti u  Srbiji.  Opšte  nepoverenje  na svetskom  finansijskom  tržištu,  koje  se 
ogleda u smanjenoj raspoloživosti sredstava finansiranja, rastu kamatnih stopa i rastu premije 
rizika, imaće za posledicu otežan pristup kreditima u narednom periodu. Smanjena likvidnost 
matičnih   banaka   uticaće   i   na   deviznu   likvidnost   domaćih   banaka,   budući   da   je   dotok 
inostranih sredstava finansiranja ograničen. Više kamatne stope na svetskom tržištu uticaće da 
se preduzeća manje direktno zadužuju u inostranstvu.

   Period kreditne ekspanzije u Srbiji, koji je trajao otprilike dve godine i sa kojim se centralna 
banka borila različitim merama monetarne politike i prudencijalne kontrole, izgleda da je 
eskalacijom svetske finanisjke krize okončan. Zahvaljujući povećanom stepenu restriktivnosti 
monetarne politike u zemlji, kao i brojnim merama prudencijalnog karaktera, kreditna 
aktivnost banaka, naročito prema stanovništvu, već je izvesno vreme usporena. Banke su 
prestale da inostrane izvore sredstava koriste kao dominantan izvor finansiranja i 
preorijentisale su se na prikupljanje domaće štednje. Radi izbegavanja izdvajanja devizne 
obavezne rezerve, banke su klijente direktno usmeravale na zaduživanje u inostranstvu. 
Međutim, zbog pogoršavanja uslova zaduživanja preduzeća u inostranstvu, primetan je trend 
kanalisanja kreditnih zahteva ka bankama čiji je depozitni potencijal dominantno oslonjen na 
domaću štednju.

2. Efekti svetske finansijske krize na nacionalnu privredu

   Svetska finansijska kriza je dovela do pada likvidnosti, odnosno redukovanja kreditnih 
plasmana. Otežan pristup finansijskim sredstvima znači manje investicija, što će se dalje 
odraziti na pad privredne aktivnosti i pad svetske tražnje.

     Redukovanje kreditnih plasmana, pad cena sirovina, usporavanje izvoza i privredne 
aktivnosti svakako neće pospešivati inflatorni pritisak. Međutim, s druge strane odlučujući 
faktor koji doprinosi inflaciji jeste depresijacija valute. Kao što je apresijacija posledica 
visokih   kapitalnih   priliva,   isto   tako   se   depresijacija   javlja   prilikom   zastoja   priliva. 
Izloženost depresijaciji imaju sve zemlje koje beleže visok trgovinski deficit i visok nivo 
spoljnog duga. Problem predstavlja struktura spoljnog duga u kome dominantno učešće 
ima privatni dug koji je značajno viši od raspoloživih deviznih rezervi. Dalje, najveću 

4

Želiš da pročitaš svih 13 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti