Stvarna prava na brodu
Stvarno pr.je dio gradjanskog (imovinskog) pr. koji svojim normama reguliše odnose medju ljudima
povodom stvari. Osnovne karakteristike stvarnih prava su: apsolutna prava, djeluju prema svima,
tj.nosilac st.pr. na nekoj stvari uziva generalnu zastitu prema svim 3.licima koja s njom mogu doci u dodir
i koja su duzna da poštuju to nejgovo pravo pr.koja ne zastarijevaju taksativno nabrojena prava,
njihov br.unapred z.odredjen zbog čega na stvarima mogu postojati samo ona st.pr.koja su
z.pojedinihdrž.predvidjena.
2
Rimsko pravo je od st.pr.poznavalo pr.svojine i niz stvarnih prava na tudjim stvarima: pr.službenosti,
pr.zaloge, emfiteuzu i superficies. U raznim buržoaskim pravima medju stvarna prava ubrajaju se
uglavnom pr.svojine, pr.službenosti i založno pr. Kao ostatak feudalizma ponegdje su se održali i realni
tereti. U našem pr.osnovno st.pr.je pr.svojine, dok su st.pr.na tudjim stvarima pr.službenosti i pr.zaloge.
Stvarna prava na brodu specifična. Prije svega, broj st.pr.koja se uspostavljaju na b.veći je nego na ma
kojem dr.objektu prava, što je jedna od bitnih osobenosti po kojima se pom.pr.razlikuje od ostalih
pravnih grana. nase.pom.zak. propisuje da se na b.može uspostaviti 5 stvarnih prava, i to: pravo
svojine, (osnovno st.pr) hipoteka, (založno pr) privilegije ( založno pr) pravo plodouživanja ( spada u
kategoriju ličnih službenosti (naše pr.sve službenosti dijeli na lične , koje postoje u korist odredjenih fiz.ili
pr.lica povodom upotrebe ili korišćenja tudje stvari, i stvarne , koje postoje samo na nekom
nepokretnom dobru i u korist drugog nepokretnog dobra koje ne pripada istom vlasniku). stvarni
(realni) tereti. Sam brod kao objekt st.pr.ima specif.karakter, što, uslovljava da se na njega može
zasnovati veći broj stva.pr.
3
SVOJINA NA BRODU
Svojinski odnosi su osnovni odnosi u svakom dr., a brodovi su stvari od ogromnog značaja za ek.razvoj i
bezbjednost svake države. Stoga se osnovni svojinski odnosi u jednoj državi protežu i na b., a svaka
drž.nastoji da sv.na svojim b.obezbijedi u cjelini ili većim dijelom za domaće državljane. Institut svojine u
našem pravu uglavnom se poklapa sa tradicionalnim shvatanjem pr.svojine. Njeni nosioci mogu biti
fizička ili pravna domaća ili strana lica pod uslovima odredjenim z. Privatna sv.na pokretnim stvarima je
neograničena, dok je na nepokretnostima i imobilizovanim pokretnostima (koje su po pravnom statusu
izjednačene sa nepokretnostima) ograničena kako u pogledu sticanja, tako i u pogledu prometa tim
stvarima. Ove opšte napomene o svojini u našem pr.sist.u svemu se odnose i na sv.na brodu. Stoga je,
mislimo, sasvim nepotrebna zakonska odredba ZPUP po kojoj vlasnik b.ili dr.pravno lice može:da
prenese pravo svojine na domaća ili strana fizička - fli pravna lica;da osnuje ug.no založno pravo na
brodu;
da prenese ili otudji pravo svojine napuštanjem broda u korist osiguravača;
da zaključuje ug.e o plovidbenim poslovima i o zakupu broda U svakom slučaju pravo svojine na brodu
upisuje se u upisnik brodova, pri čemu upis ima konstitutivni karakter.
3/24/2020
Pravno je moguće i situacija da više lica zasnuje sv.na b. Pojavni oblici takve sv. su: - susvojina na brodui -
zajednička svojina na brodu. Susvojinaje sv.više licana istoj fizički nepodijeljenoj stvari, kada je dio
svakog od njih odredjen srazmjerno prema cjelini. Ti tzv. alikvotni ili idealni djelovi na kojima su
zasnovani susvojinski odnosi obično se izražavaju u razlomcima ili %, pri čemu se, ako ti djelovi nisu
unapred odredjeni, pretpostavlja da su jednaki(npr.ako su 3 lica zasnovala sv.na b., svaki od njih imaće
pr. 1/3 broda). Bitno je, da nijedan suvlasnik na nekoj stvari ne može tvrditi da je on isključivi vlasnikma
kojeg njenog realnog dijela (npr. ne može 1od trojice suvlasnika da ima isključivu sv.na brodskom
motoru, drugi na pramčanom, a treći na krmenom dijelu broda), već je on u isto vrijeme suvlasnik cijele
stvari i svakog njenog i najmanjeg dijela, ali opet samo u idealnom dijelu. Suvlasnik ima pr.da stvar
posjeduje i da se njom koristi zajedno sa ostalim suvlasnicima srazmjerno svome dijelu, ali ne smije
pritom povredjivati pr.dr.suvlasnika.
U oblasti susvojinskih odnosa vezanih za b., pom.pr.poznaje jedan specifičan oblik susvojine - tzv.
susvojinu broda na karate. Iako je danas gotovo iščezla iz prakse (sreće se još samo kod manjih brodova
u privatnoj svojini), susvojina na karate odigrala je istorijski važnu ulogu, jer je svojevremeno doprinijela
izgradnji brodova sve većeg kapaciteta. Naziv je dobila po tome što se idealni dio u imovini b. naziva u
pravu – karat . U mediteranskim zemljama uobičajila se podjela b.na 24 karata, u V. Britaniji na 64
karata, a u Skandinavskim zemljama na 100 karata, a svaki karat se mogao dijeliti na 1/2, 1/4 i 1/8
karata, ali djelovi karata ne predstavljaju pravno relevantnu podjelu u pogledu raspolaganja brodom, niti
se evidentiraju u upisniku. Pojedinac može imati susvojinu i na više karata, a odnos medju suvlasnicima
(karatistima) najčešće se utvrdjuje ug.om, a ako to nije slučaj, onda se na njega primjenjuju norme koje u
pom.z.pojedinih zemalja regulišu ovu materiju. Ipak, osnovna načela ovog susvojinskog odnosa su
manje-više svuda jednaka i mogu se ovako formulisati: svaki karatista ima preče pravo kupovine
karata; dakle, ako se neko od karatista riješi da otudji svoj karat, on je dužan da ga prvenstveno ponudi
ostalim karatistima; nijedan karatista ne smije da zasnuje hipoteku na svom karatu bez saglasnosti svih
ostalih karatista; svi karati su u samostalnom prometu, ali najmanji dio susvojine na brodu je jedan
karat, koji se pravno ne može dalje usitnjavati. Ipak, jedan karat može biti u susvojini više lica, ali svi
suvlasnici na jednom karatu moraju istupiti jedinstveno prema vani.
3/24/2020
5
Uopšte, kod susvojine na nekoj stvari, a to važi i za susvojinu na b. suvlasnici imaju pr.da zajednički
upravljaju tom stvari ili da poslove upravljanja povjere nekom licu koje će te poslove obavljati u njihovo
ime. Lice kome je povjereno upravljanje brodom u ime suvlasnika broda naziva se poslovodja. Njega
biraju saglasno svi suvlasnici, i to najčešće iz kruga suvlasnika, a ako medju njima nema nikoga ko bi se
prihvatio ove dužnosti, tada se izbor vrši iz kruga trećih lica. Do momenta dok se poslovodja ne izabere,
njegovu f-ju obavlja zapo.b. da bi nakon izbora poslovodje uloga zapo.prestala u tom smislu.
Zajednička sv.je sv.više lica na istoj fizički nepodijeljenoj stvari po djelovima koji su neodredjeni, ali
odredivi. Dakle, za razliku od susvojine, djelovi stvari na kojima su zasnovani odnosi zajedničke svojine
nisu idealno odredjeni, tj. ne mogu se izraziti razlomcima ili %. Medj.udjeli pojedinih subjekata su
