Seminarski Rad

Stambeni Krediti

Www.Maturski.Org

1

Uvod

Kredit   Je   Dužničko-Poverilački   Posao   U   Kome   Banka   Kao   Poverilac   Stavlja   Na 
Raspolaganje Određenu Količinu Finansijskih Sredstava Klijentu – Dužniku U Formi 
Koja, Pored Ostalog, Uključuje Definisanje Kao Najvažnijih Uslova: Kamate, Načina 
Otplate,   Vremena   Otplate,   Garancija   I   Sl.   Bitna   Karakteristika   Kreditnog   Posla   Je 
Povratnost, Što Znači Da Postoji Obaveza Dužnika Da Plasirana Sredstva Vrati, Uvećana 
Za   Ugovorenu   Kamatu.   Poverenje   Između   Banke,   Kao   Poverioca   I   Klijenta,   Kao 
Dužnika, Od Presudne Je Važnosti U Međusobnim Odnosima, Naročito Kod Kreditnih 
Poslova. Sam Naziv Kredit to Odražava, Jer Potiče Od Latinske Reči Creditum – Što 
Znači Kredit Ili Zajam.
U Savremenim Privrednim Uslovima Kredit Ima Sledeće Funkcije:
- Mobilizatorska Funkcija – Osnovna Funkcija Kredita Je Da Plasmanom Sredstava Koja 
Su Prikupljena Kao Viškovi Izvrši Njihovu Najefikasniju Alokaciju;
-   Obezbeđenje   Kontinuiteta   Reprodukcije   –   Kreditiranje   Omogućava   Likvidnost   I 
Kontinuitet Proizvodnje, Kao I Povećanje Proizvodnje I Regulisanje Ponude I Tražnje Na 
Tržištu;
- Obezbeđuje Likvidnost I Stabilnost Privređivanja – Kredit Omogućava Prevazilaženje 
Sezonskog Karaktera Proizvodnje I Raskoraka Između Plasmana I Naplate;
-   Reguliše   Ponudu   I   Tražnju   Na   Tržištu   –   Kreditiranje   Klijenata   Koji   Trenutno   Ne 
Raspolažu Platežno Sposobnom Tražnjom Utiče Na Stabilizovanje Tržišta I Smanjivanje 
Zaliha, Kao I Stabilizacija Cena;
-   Stimuliše   Međunarodnu   Ekonomsku   Razmenu   –   Kredit   Je   U   Stimulisanju   Izvoza 
Značajno Sredstvo Konkurentnosti Nacionalne Privrede; I Td.
Kredit Je Nesumnjivo Postao Jedan Od Ključnih Bankarskih Poslova U Savremenim 
Uslovima, Iako Je Pogotovo U Novijem Periodu Došlo Do Velike Disperzije Bankarskih 
Poslova I Usluga Koje Banke Vrše. Kredit Je Postao Masovni, Visoko Standardizovani 
Proizvod, Sa Velikim Brojem Namena.
Kreditnu Zaduženost Stanovništva Registruje Kreditni Biro. Evidencija Je Po Matičnom 
Broju I Registrovano Je Korišćenje Bankarskih Proizvoda Kao Što Je Tekući Račun, 
Kreditne Kartice, Krediti, Lizing Itd.
Kreditni Biro Je Počeo Sa Radom 2004. Godine. Registruju Se I Neurednosti U 
Korišćenju Bankarskih Proizvoda, Time Je Bankama Olakšana Procena Rizika Plasmana.
Nakon Izmirenja Obaveza Koje Nisu Redovno Otplaćivane, Podaci Se Brišu Nakon 3 
Godine.
Klijenti Imaju Mogućnost Reklamacija U Slučaju Da Podaci Koje Banka Dostavi Nisu 
Tačni.
Nakon Nešto Više Od Decenije – Oživljava I Ponuda Stambenih Kredita. Strane I 
Domaće Banke Na Našem Tržištu Nude Sve Povoljnije I Povoljnije Uslove Dugoročnog 
Kreditiranja, Naročito Kreditiranje Za Kupovinu Stambenih Objekata.

2

background image

Kriterijumi   Podele   Kredita   Su   Različiti.   Najčešće   Se   Krediti   Dele   Prema   Sledećim 
Karakteristikama:

1. Prema Obliku:

Naturalni,

Robni I

Novčani.

Naturalni Kredit Je Najstariji Oblik Kredita Koji Su Se Davali I Vraćali U Stvarima. 
Robni Krediti Su, U Stvari, Komercijalni Krediti I Oni Se Daju U Robi, A Vraćaju U 
Novcu. Novčani Krediti Se Daju I Vraćaju U Novcu.
2. Prema Ekonomskoj Nameni Krediti Su:

Proizvodni,

Potrošački,

Izvozni,

Uvozni,

Otkupni I

Sanacioni.

Proizvodni Krediti Su Vrlo Značajni, Jer Utiču Na Kontinuitet Proizvodnje. Potrošački 
Krediti Su Usmereni U Sferu Potrošnje, Dok Ostale Vrste Kredita Direktno Utiču Na 
Izvoz, Uvoz, Sanaciju Privrednih Subjekata I Na Otkup Robe.

3. Prema Upotrebi Krediti Se Dele Na:

Krediti Za Obrtna Sredstva,

Krediti Za Osnovna Sredstva.

Krediti Za Obrtna Sredstva Predstavljaju Dodatna Sredstva Za Potrebe Nabavke 
Koja Koja Je U Funkciji Proizvodnje, I to Su Kratkoročni Krediti Koji Imaju 
Veliku   Primenu,   Dok   Krediti   Za   Osnovna   Sredstva   Predstavljaju   Dugoročne 
Kredite I U Funkciji Su Nabavke Ili Izgradnje Osnovnih Sredstava.

4. Prema Roku Otplate Krediti Se Dele Na:

Kratkoročne,

Srednjoročne I

Dugoročne.

Kratkoročni   Krediti   Su   Oni,   Čiji   Rok   Otplate   Ne   Prelazi   Jednu   Godinu   I   Oni   Se 
Ponavljaju Ako Su U Funkciji Proizvodnje. Srednjoročni Krediti Se Odobravaju Na Rok 
Do Pet Godina I Služe Za Nabavku Trajnih Potrošnih Dobara Za Nabavku Opreme, Kao 
I Za Određenu Proizvodnju. Dugoročni Krediti Imaju Karakter Investicionih Ulaganja I 
Odobravaju Se Na Period Od 5 Do 20 Godina. Kod Ovih Kredita Mora Postojati Poseban 
Postupak   Odobravanja   I   Obezbeđenja,   A   Služe   Za   Nabavku   Investicione   Opreme, 
Izgradnju Fabrika, Kupovinu I Adaptaciju Stambenih Objekata I Sl.

5. Prema Poveriocu Krediti Se Dele Na:

Bankarske,

Javne,

4

Domaće,

Inostrane I

Zadružne.

Bankarske   Kredite   Odobravaju   Banke,   I   to   Su   Pretežno   Kratkoročni   Krediti   Za 
Fianansiranje   Obrtnih   Sredstava.   Javne   Kredite   Odobravaju   Javne   Institucije   Iz 
Budžetskih Sredstava Sa Ciljem Da Se Pomogne Određena Privredna Aktivnost. Domaće 
Kredite Odobravaju Kreditori Koji Imaju Domicil U Istoj Zemlji Gde I Dužnik. Inostrane 
Kredite   Odobravaju   Poverioci   Čiji   Je   Domicil   U   Jednoj   Zemlji   a   Dužnik   U   Drugoj 
Zemlji.   Zadružne   Kredite   Odobravaju   Određene   Zadruge,   Radi   Finansijske   Pomoći 
Svojim Članovima I Oni Su Povoljniji Od Bankarskih Kredita.

6. Prema Dužniku, Krediti Se Dele Na:

Industrijske,

Trgovinske,

Državne,

Komunalne,

Zanatske I

Zemljoradničke.

Ova Podela Kredita U Zavisnosti Je Od Toga Gde Pripada Krajnji Korisnik Kredita. Ovi 
Krediti Služe Kao Dopunski Izvor Sredstava U Navedenim Privrednim Granama I Svaki 
Od Tih Kredita Ima Svoje Specifičnosti Pri Odobravanju, Korišćenju I Vraćanju.

7. Prema Načinu Obezbeđenja, Krediti Se Dele Na:

Lične I

Pokrivene.

Kod   Ličnih   Kredita   Kreditor   Se   Oslanja   Na   Poverenje   Dužnika.   To   Poverenje   Se 
Obezbeđuje Menicom Kao Sredstvom Obetbeđenja Plaćanja. Pokriveni Krediti Su Tzv. 
Realni Krediti, U Kom Slučaju Se Davalac Kredita Obezbeđuje Pokrićem, Iz Kojeg Se 
Može Kredit Naplatiti Ako Se Uredno Ne Vrati. Kao Pokriće Se Koristi Hipoteka, Hartija 
Od Vrednosti I Sl.

8. Prema Načinu Vraćanja Krediti Se Dele Na:

Jednokratne,

Obročne I

Amortizacione.

Jednokratni Krediti Se Vraćaju U Celini U Ugovorenom Roku. Obročni Krediti Su, U 
Stvari,   Krediti   U   Ratama,   Jer   Se   Vraćaju   Prema   Ugovorenim   Rokovima   Otplate 
Pojedinih Delova Kredita Kao, Npr. Polovina Kredita Po Isteku Godine Dana, A Druga 
Polovina U Dve Rate Polugodišnje I Sl. Amortizacioni Kredit Je Anuitetski Kredit, Jer Se 
Njegova   Otplata   Vrši   Ravnomerno,   Na   Primer   Godišnje.   Dužnik   Ovog   Kredita   Ima 
Obavezu Da U Obliku Anuiteta Redovno Otplaćuje Glavnicu Kredita I Odgovarajuću 
Kamatu.

9. Prema Plaćanju Kamate Krediti Se Dele Na:

Kamatne I

5

background image

Podnošenje Zahteva Za Kredit

Pre Podnošenja Zahteva Bitno Je Da Se Klijenti Raspitaju O Nekim Osnovinim 
Informacijama Vezanim Za Kredit, Kao Što Su: 
1. Koja Je Donja I Gornja Starosna Granica Za Dobijanje Kredita, Pošto Je Donja 
Granica 18 Godina, A Gornja Se Obično Vezuje Za Broj Godina Koje Će Korisnik Imati 
U Trenutku Poslednje Rate. 
2. Ako Je Jedan Od Uslova Za Dobijanje Kredita Visina Ličnog Dohotka, Do Kog Nivoa 
Treba Da Pokriva Kreditnu Ratu (Polovina Ili Trećina Ličnog Dohotka). 
3. Da Li Je Potrebno Učešće Za Dobijanje Kredita Od 10, 20 Ili 30 Odsto Iznosa Kredita, 
Ili Se Kredit Može Odobriti Bez Učešća. Za Iznos Učešća Umanjuje Se I Iznos Kredita U 
Otplati. 
4. Da Li Se Traži Depozit Za Dobijanje Kredita. Ukoliko Se Traži - Depozit Može Biti 
Na Nivou Od 10 Do 100 Odsto Od Iznosa Kredita, S Tim Da Se Depozit Ne Može 
Koristiti Pre Isteka Roka Za Otplatu. 
5. Kolika Je Kamata Na Položeni Depozit, Jer Je Banke Utvrđuju Na Izuzetno Niskom 
Nivou ( Uglavnom Se Kreće U Rasponu Od 1 Do 2 % Na Godišnjem Nivou), Pa Se I to 
Može Smatrati Delom Ukupnih Troškova.

Banke Svojom Poslovnom Politikom Određuju Gotovo Sve Uslove Za Odobravanje I 
Otplatu Kredita. Korisnici Kredita Mogu Biti Svi Državljani Republike Srbije I Strani 
Državljani Koji Imaju Boravište U Našoj Zemlji, A Koji Su Kreditno Sposobni, Pod 
Čime Banka Može Da Podrazumeva:
• Da Imaju Otvoren Tekući Račun Ili Obavezu Da Ga Otvore, 
• Da Imaju Štednu Knjižicu Ili Da Treba Da Je Otvore, 
• Da Poseduju Obveznice Stare Devizne Štednje, 
• Da Su Sposobni Da Polože Dinarski, Odnosno Devizni Depozit, Zalogu Ili Hipoteku.

Prvi Korak U Postupku Kreditiranja Klijenta Banke Predstavlja Podnošenje Zahteva Za 
Kredit, Koji Je Ujedno I Prvi Uslov Odobravanja Kredita. Zahtev Za Odobrenje Kredita 
Sadrži Tipično Sledeće Elemente:

-

Vrsta-Namena Kredita,

-

Iznos Visine Kredita,

-

Uslovi Korišćenja Kredita-Rok, Kamata, Dinamika, Način Otplate, 
Učešće,

7

Želiš da pročitaš svih 25 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti