SVEUČILIŠTE U SPLITU
EKONOMSKI FAKULTET
ZAVRŠNI RAD
STANJE I MOGUĆNOSTI TURIZMA U GRADU
KAŠTELA
Mentor: Studentica:
doc. dr. sc. Ljudevit Pranić Milena Topić, 1123394
Split, rujan, 2016.
2
SADRŽAJ:
1.
UVOD........................................................................................................4
1.1. Definicija problema istraživanja........................................................................4
1.2. Ciljevi istraživanja................................................................................................4
1.3. Struktura rada i metode istraživanja..................................................................4
2.
TEORIJSKE ZASADE TURISTIČKE PONUDE I POTRAŽNJE.....5
2.1. Pojmovi važni za razumijevanje turističke ponude i potražnje-turistički sustav
i turističko tržište..............................................................................................5
2.1.1. Turistički sustav........................................................................................5
2.1.2. Turističko tržište.......................................................................................6
2.2. Turistička potražnja..............................................................................................8
2.2.1. Preduvjeti turističke potražnje..................................................................9
2.2.2. Detaljnije o turističkoj potražnji-karakteristike i vrste...........................10
2.3. Turistička ponuda...............................................................................................12
2.3.1. Preduvjeti turističke ponude...................................................................12
2.3.2. Detaljije o turističkoj ponudi-karakteristike...........................................15
3.
OPĆENITO O GRADU KAŠTELA....................................................16
3.1. Osnovni podaci i kratak osvrt na povijest Grada Kaštela..............................16
3.1.1. Osnovni zemljopisni podaci.........................................................................16
3.1.2. Pravni aspekt i osnovni demografski podaci................................................16
3.1.3. Kratak osvrt na povijest Grada Kaštela........................................................17
3.2. Prometna infrastruktura....................................................................................18
3.2.1. Cestovni i lokalni promet.......................................................................18
3.2.2. Zračni promet.........................................................................................19
4
1.
UVOD
1.1. Definicija problema istraživanja
Grad Kaštela kao turistička destinacija ima dugu povijest te je u svome postojanju prošao brojne
faze životnog ciklusa, od prve pojave turizma prije više od sto godina, preko daljnjeg razvoja
do stanja u kojem se nalazi danas. Problem ovoga istraživanja je utvrđivanje stanja u kojem se
Grad Kaštela kao turistička destinacija nalazi, ali i perspektiva njegova mogućeg razvoja. Kako
bi se to izvelo, potrebno je upoznati se s destinacijom općenito, a zatim i u turističkom smislu
te istražiti mogućnosti razvoja novih ili unaprjeđenja postojećih oblika turizma.
1.2. Ciljevi istraživanja
Osnovni cilj ovoga rada je analiza turizma, odnosno razmatranje mogućnosti razvoja Grada
Kaštela kao turističke destinacije. U skladu s tim ciljem, potrebno je izvršiti više zadataka, a to
uključuje teorijsko razmatranje ponude i potražnje, ali i njihovo razmatranje u praksi, odnosno
na primjeru ovoga grada te procjenu ostalih važnih čimbenika za utvrđivanje stanja, ali i
predispozicija koje ovaj grad ima u smislu turističkog razvoja.
1.3. Struktura rada i metode istraživanja
Rad je podijeljen na pet glavnih poglavlja koji zajedno čine smislenu i logičnu cjelinu, a nastali
su uslijed prikupljanja podataka iz sekundarnih izvora te njihove analize, sinteze, opisa i
usporedbe. Kreće se od uvoda, a slijede teorijske zasade turističke ponude i potražnje. Kao što
sam naslov kaže, svrha tog poglavlja je teorijsko objašnjenje pojmova turistička ponuda i
turistička potražnja, odnosno preduvjeta njihova nastanka i glavnih čimbenika ili vrsta, ali i
njihova odnosa sa turističkim tržištem te turističkim sustavom. U trećem dijelu slijedi
upoznavanje s Gradom Kaštela u općenitom smislu. To uključuje njegove osnovne
karakteristike, stanje okoliša, prometne i komunalne infrastrukture te gospodarstva u gradu.
Četvrto poglavlje obuhvaća analizu turizma u Gradu Kaštela, prikazuje se životni ciklus
destinacije i određuje trenutna faza koja se detaljizira kroz analizu trenutačnog stanja.
Predstavljene su najvažnije turističke atrakcije i resursi, ali i stanje ponude i potražnje
konkretno te promotivnih aktivnosti. Osim toga, prilikom određivanja stanja ali i mogućnosti
turizma potrebo se upoznati i s oruženjem pa su predstavljene komplementarne i konkurentske
5
destinacije. Za bolju analizu stanja i mogućnosti provedena je i swot analiza destinacije, a njome
se prikazuju njene snage i slabosti, odnosno prilike i prijetnje s kojima se destinacija susreće.
Nakon toga se iznose najvažnije preporuke za eliminiranje slabosti, izbjegavanje prijetnji te za
iskorištavanje prilika i snaga u destinaciji, a s tom svrhom su navedeni i neki primjeri projekata.
Kao posljednji korak, u petom poglavlju se na temelju navedenih informacija donosi i zaključak
o sveukupnom stanju i mogućnostima u destinaciji.
2.
TEORIJSKE ZASADE TURISTIČKE PONUDE I POTRAŽNJE
2.1. Pojmovi važni za razumijevanje turističke ponude i potražnje-turistički sustav
i turističko tržište
Prije objašnjenja turističke ponude i potražnje, tj. analize njihovih elemenata te njihova prikaza
u cjelovitom smislu, potrebno se upoznati i sa pojmovima turističko tržište te turistički sustav.
Odnosno vezom među njima, te mjestom koje turistička ponuda i potražnja zauzimaju u tom
odnosu. To je važno iz razloga što one nisu izolirane pojave, nego su povezane s nizom drugih
pojava, a ponekad su njihova postojanja međusobno uvjetovana. Doticanjem i pojma
turističkog tržišta te sustava, omogućit će se bolje razumijevanje turističke ponude i potražnje.
2.1.1. Turistički sustav
Turistička ponuda i turistička potražnja se često promatraju kao dva elementa, odnosno dva
podsustava ukupnog turističkog sustava, uz podsustav institucija (obuhvaća brojne
zakonodavne i upravljačke organe i organizacije te zakone i pravila ponašanja). Svaki od ova
tri podsustava (zajedno sa svojim elementima), djeluju na određeni način, te imaju vlastite
ciljeve. Tako podsustav turističke ponude, odnosno njegovi elementi, imaju za cilj
maksimizaciju profita. Njega mogu postići samo oni koji su sposobni na najbolji način
zadovoljiti potrebe potrošača (turista). S druge strane, zadovoljavanje tih potreba, odnosno
maksimizacija vlastitog zadovoljstva uz minimalne troškove je glavni cilj u podsustavu
turističke potražnje. Na posljetku, elementi podsustava institucija imaju za cilj maksimizaciju
određenih društvenih učinaka (na to djeluju i rezultati turističke ponude, kao i zadovoljstvo
potrošača). Zaključuje se kako su zadovoljstvo, odnosno ciljevi svih sudionika turističkog
sustava na neki način povezani ili uvjetovani zadovoljstvom turista-potrošača, koji je
ključna
7
Njegove specifičnosti (a time i specifičnosti turističke ponude i potražnje) su brojne. Za
početak, jedna od glavnih razlika turističkog tržišta u odnosu na druge je odvojenost ponude i
potražnje. Naime, turistička potražnja putuje turističkoj ponudi, odnosno, kupac sam dolazi na
mjesto na kojem je locirana ponuda, kako bi pribavio neka dobra ili usluge, tj. iskusio nešto
neopipljivo-doživljaj posjeta određenoj turističkoj destinaciji. To znači da se ponuda i potražnja
susreću na mjestu na kojem nastaje turistička usluga, odnosno na mjestu "proizvodnje". Često
se usluge konzumiraju istovremeno s njihovim nastankom. To pak, nije slučaj na robnim
tržištima gdje mjesto proizvodnje i potrošnje u pravilu nije jednako. Proizvodi se najčešće
putem raznih distribucijskih kanala dovode što bliže kupcu. Mogu biti uključeni zastupnici,
veletrgovci, malotrgovci, itd. Dakle, kupac ne dolazi sam na mjesto proizvodnje kako bi
pribavio željene proizvode, nego do njih dolazi zahvaljujući posrednicima. Još jedna
specifičnost turističkog tržišta je da osim potražnje, odnosno kupaca, i novac dolazi na mjesto
ponude. Turisti ga zarađuju van destinacije, ali ga u nju donose kako bi mogli platiti i
konzumirati određene turističke usluge dostupne samo na licu mjesta. Ovdje se izuzimaju neki
drugi oblici plaćanja vezani za turističke proizvode ili usluge ( npr. u posredničkom plaćanju).
Nadalje, turističko tržište je specifično i prema načinu promidžbe predmeta razmjene te
komunikacije između ponude i potražnje. Razvili su se posebni načini, a u komunikaciji su
iznimno važni turistički posrednici koji su najčešće locirani na mjestu potražnje te omogućuju
pojednostavljenje kontakata, informacija i poslovanja.(Petrić, Uvod u turizam, nastavni
materijali, 2013/2014)
Kao što je već poznato, glavnina turističkih tržišta je vezana uz pružanje usluga. Iz toga
proizlaze dodatne specifičnosti turističkog tržišta jer su usluge za razliku od roba neopipljive
što znači da su vezane uz određeno iskustvo, a ne uz posjedovanje nekog predmeta te se ne
mogu isprobati prije kupnje. Osim toga, kao što je već spomenuto, usluge se mogu istovremeno
stvarati i trošiti. To znači da potrošač mora biti prisutan i u direktnom kontaktu sa proizvođačem
kako bi se neka usluga mogla ostvariti. I klijenti zajedno sa zaposlenicima utječu na stvaranje
određene usluge. Nadalje, usluge se za razliku od roba ne mogu skladištiti. To otežava reakciju
ponude na promjene u potražnji, te utječe na stvaranje potrebe za dugoročno stabilnom
potražnjom. Na specifičnost turističkog tržišta utječe i heterogenost usluga koja podrazumijeva
manjak jednolikosti pri stvaranju usluga, neujednačenost u kvaliteti pojedinih dijelova ukupne
usluge te teškoće pri standardizaciji i praćenju kvalitete usluga. Dodatni utjecaj ima i
promjenjivost (varijabilnost) usluga u turizmu koja može biti uzrokovana promjenama
potražnje s obzirom na sezonu, dane, razdoblja tokom dana, itd. i koja otežava predviđanje i
