www.starisloveni.com
KRATKA GRAMATIKA
STAROSLOVENSKOG JEZIKA
FONETIKA
STAROSLOVENSKA ĆIRILICA
Slovo
Fonetska transkripcija
Naziv
Brojevna
vrednost
А
[а]
azь
1
Б
[b]
buky
-
В
[v]
v
ěd ě
2
Г
[g]
glagol’i
3
Д
[d]
dobro
4
Е
[e, je]
Čita se kao [je] na početku reči ili na
početku sloga, tj. posle samoglasnika.
1
jest ъ
5
Ж
[ž]
živ
ěte
-
S
[dz]
dzelo
6
З
[z]
zemla
7
Ó
[i, ji, j
ь
]
iže
10
И
[i, ji, j
ь
]
Uvek se izgovara kao i sem kod
promenljivih reči koje u osnovi imaju
jotu, a morfološki nastavak –i ili –ь.
Tada nastaju kombinacije
ji
i
jь
. Za jot
u staroslovenskom nema znaka.
i
8
Ћ
[ģ]
Slovo je uzeto sa naslovne strane
đervь
-
1
U staroslovenskom važio je zakon otvorenog sloga (ZOS), tj. pravilo da se svi slogovi završavaju
samoglasnikom.
Miroslavljevog jevanđelja
(12. vek), što
znači da je mlađe od ostalih.
К
[k]
kako
20
Л
[l]
l’udije
30
М
[m]
mijslite
40
Н
[n]
našь
50
О
[o]
onъ
70
П
[p]
pokojь
80
Р
[r]
rьci
100
С
[s]
slovo
200
Т
[t]
tvrdo
300
Ü,
у
[u]
Isti glas obeležava se i digramom
Ü
i
ligaturom
у
.
ukъ
400
ф
[f]
frьtь
500
Х
[ch]
Zadnjonepčano h, kao u srpskom.
ch
ěr
ъ
600
w
[o]
otъ
800
Ù
[št]
U staroslovenskom nema glasova ć i đ,
već umesto njih stoje suglasničke grupe
št i žd.
šta
-
Ц
[c]
ci
900
Ч
[č]
črьvь
90
Ш
[š]
ša
-
ъ
[
ъ
]
Poluglasnik, ima glasovnu vrednost
koja se dobija kada se, npr. nabrajaju
suglasnici (B, G, D...).
jerъ „debelo“
-
ъґъи
[
y
]
Slično današnjem ruskom „tvrdom“ i.
jery
-
ь
[
ь
]
Slično kao
ъ
.
jerъ „tanko“
-
э
[ě, ja, ‘a]
Izgovara se kao ja na početku reči ili na
jat
-
Prema
horizontalnom
kretanju
jezika,
samoglasnici se dele na samoglasnike prednjeg,
srednjeg i zadnjeg reda.
Prema vertikalnom kretanju, samoglasnici se dele
na zatvorene, srednje otvorene i otvorene.
U zavisnosti od toga da li vazdušna struja izlazi
samo na usta ili jedan njen deo izlazi i na nos,
samoglasnici se dele na usne (oralne) i nosne
(nazalne).
prema punoći obrazovanja, samoglasnici se dele
na pune i redukovane, pri čemu se redukovani
dele na delimično redukovane samoglasnike
(redukovane samo po kvantitetu) i poluglasnike (redukovane i po kvalitetu i po
kvantitetu).
puni
redukovani
sonanti u službi
vokala
oralni
nazalni
samo po
kvantitetu
polugla-
snici
visoki
prednji meki
И
[i]
И
[î]
srednji
Е
[e]
ÿ
[ę]
ь
[
ь
]
Р
ь
[ ]
Л
ь
[ ]
niski
э
[ě]
visoki
srednji tvrdi
ъґ
[
y
]
ъґ
[ŷ]
srednji
ъ
[
ъ
]
Р
ъ
[r ]
Л
ъ
[ ]
niski
visoki
zadnji
tvrdi
Ü
[u]
srednji
О
[o]
Ž
[ǫ]
niski
А
[а]
SUGLASNICI (KONSONANTI)
sonanti
konsonanti
suglasničke
grupe
likvide
nazali
spi-
ranti
eksplozivni
frikativni
afrikate
zvučni
bezvučni
zvučni
bezvučni
zvučni
bezvučni
zvučni
bezvučni
usneni
(labijali)
tvrdi
м
в
б
п
zubni
(dentali)
р л н
д
т
з
с
zadnjonepčani
(velari)
г
к
х
prednjonepčani
(palatali)
m
e
k
i
р
л
н
[j]
ж
ш
s
ч
ц
жд шт
U tabeli suglasnika nisu data slova za suglasnike preuzete iz grčkog zajedno sa
neprevedenim rečima u kojima se javljaju:
ф
[f],
X
[ks],
P
[ps],
F
[th].
MORFOLOGIJA
U staroslovenskom ima deset vrsta reči, koje se dele na promenljive i nepromenljive.
1. promenljive reči
a) reči sa deklinacijom
- imenice
- zamenice
- pridevi
- brojevi
b) reči sa konjugacijom
- glagoli
2. nepromenljive reči
- predlozi
- prilozi
- veznici
- rečce
- uzvici
DEKLINACIJA
Promena reči koja se naziva deklinacija podrazumeva razlikovanje kategorija roda,
broja i padeža.
Staroslovenski ima
sedam padeža
: nominativ, genitiv, dativ, akuzativ, vokativ,
instrumental i lokativ. Padeži se mogu javiti bez predloga i sa predlogom. Nominativ i
vokativ nikad se ne upotrebljavaju sa predlogom.
U staroslovenskom postoje
tri broja
: jednina (singularis), množina (pluralis) i dvojina
(dualis). Dvojina se prvo koristila uz ono što čovek ima u prirodnom paru (
uši
,
oči
,
roditelji
), a kasnije se uopštila njena upotreba na sve imenice uz broj
dva
i
oba
.
Većina imenica ima sve tri kategorije broja, ali ima i onih imenica koje imaju samo
jedninu (singularia tantum), samo množinu (pluralia tantum) ili samo dvojinu (dualia
tantum).
Staroslovenski razlikuje
tri roda
– muški, ženski i srednji.
Imenice rod imaju kao klasifikacionu kategoriju – dele se na imenice muškog,
ženskog i srednjeg roda.
D. mn.
съґн
ъ
мъ
U staroslovenskom ǔ daje
ъ
.
3. osnove na -ĭ-
imenice muškog roda
N. jd.
гость
G. jd.
гости
D. mn.
гост
ь
мъ
U staroslovenskom ĭ daje
ь
.
4. osnove na -ā-
imenice ženskog roda
N. jd.
стэна
G. jd.
стэнъґ
D. mn.
стэн
а
мъ
5. osnove na suglasnik
-n- (=
ен)
imenice m. r. N. jd.
камъґ
G. jd.
кам
ен
е
imenice sr. r. N. jd.
сэмя
G. jd.
сэм
ен
е
-nt- (=
ят)
imenice sr. r. N. jd.
агня
G. jd.
агн
ят
е
-s- (=
ес)
imenice sr. r. N. jd.
небо
G. jd.
неб
ес
е
-r- (=
ер)
imenice ž. r. N. jd.
мати
G. jd.
мат
ер
е
Za određivanje završetka osnove u ovom slučaju nije nam potreban oblik dativa
množine.
6. osnove na –ū- // -ǔu
- (
ъґ
//
ъв )
imenice ženskog roda
N. jd.
црькъґ
G. jd.
црьк
ъв
е
