Tijelo na koje
djeluju dvije
sile će biti u
ravnoteži ako
su te dvije sile
istog
intenziteta, na
istom pravcu,
a suprotnog
smjera (slika
1).
Nužan uvijet
da bi tijelo na
koje djeluju
tri sile bilo u
ravnoteži je
da se te tri sile
sjeku u jednoj
točki (slika
2).
Prilikom
rastavljanja
više tijela
treba obratiti
pažnju na
pravce i
smjerove sila,
odnosno na
reakcije. Sile
u štapu 1 =>
S1
i štapu 2
=>
S2
su na
istom pravcu,
a suprotnog
smjera na
krajevima
štapova.
Sile na čvor
(reakcije od
štapova)
S1
i
S2
su
suprotnih
smjerova od
onih na kraju
štapova 1 i 2.
Prilikom crtanja dijagrama
treba obratiti pažnju da
Qz
predstavlja derivaciju od
My
po dužini
x
. Iz toga proizlazi da
na onom mjestu gdje je
Qz=0
moment
My
ima svoj ekstrem
(maksimum ili minimum),
odnosno tamo gdje je
Qz
pozitivan (+) moment
My
raste
s povećanjem dužine
x
, a tamo
gdje je
Qz
negativan (-)
moment
My
pada s
povećanjem dužine
x
(slika 4).
Slika nije u mjerilu!
Prilikom određivanja i
postavljanja sila trenja za
maksimalnu moguću silu F,
a da sustav jos uvijek bude
u ravnoteži prema slici
desno postupamo na
sljedeći način. Tijelo na
koje dijeluje vanjska
(maksimalna) sila počet će
se gibati u smjeru te sile,
prema tome sile trenja T1 i
T2 postavljamo na
njegovim dodirnim
površinama i to tako da
imaju smjer suprotan
mogućem gibanju. Na
dodirnim površinama
dodajemo i normalne sile
N1 i N2 koje su okomite na
dodirnu površinu a
usmjerene su prema tijelu,
te dodajemo silu u užetu S1.
Kako na obodu koloture
postoji trenje to znači da
sile na kraju koloture nisu
jednake već je sila S1 veća
