SVEUČILIŠTE U SPLITU

EKONOMSKI FAKULTET SPLIT

DIPLOMSKI RAD

Statistička analiza vanjske zaduženosti Republike Hrvatske i

usporedba s tranzicijskim zemljama

MENTOR:

STUDENT:

Prof. dr. sc. Snježana Pivac

Jelena Žaper, univ. bacc. oec.

BROJ INDEKSA:

2093650

Split, kolovoz 2011.

SADRŽAJ

UVOD.............................................................................................................................4

1.1.

Problem istraživanja........................................................................................................4

1.2.

Predmet istraživanja........................................................................................................6

1.3.

Istraživačke hipoteze

.......................................................................................................6

1.4.

Ciljevi istraživanja...........................................................................................................7

1.5.

Metode istraživanja.........................................................................................................7

1.6.

Doprinos istraživanja.......................................................................................................8

1.7.

Struktura diplomskog rada..............................................................................................9

TEORIJSKE ZNAČAJK

E VANJSKOG DUGA..........................................................10

2.1.

Pojam i definicija javnog duga.....................................................................................10

2.2.

Pojam i definicija vanjskog duga..................................................................................12

2.3.

Povezanost javnog i vanjskog duga..............................................................................14

2.4.

Utjecaj vanjskog duga na gospodarski rast...................................................................14

2.5.

Održiva razina vanjskog duga.......................................................................................16

2.6.

Problemi upravljanja vanjskim dugom.........................................................................19

2.7.

Pokazatelji vanjske zaduženosti....................................................................................22

2.7.1.

Temeljni pokazatelji vanjske zaduženosti.........................................................22

2.7.2.

Ostali pokazatelji vanjske zaduženosti..............................................................26

STATISTIČKA ANALIZA VANJSKE ZADUŽENOSTI REPUBLIKE

HRVATSKE............................................................................................................................28

3.1.

Stvaranje vanjskog duga Republike Hrvatske..............................................................28

3.2.

Analiza vanjske zaduženosti Republike Hrvatske........................................................31

3.2.1.

Analiza vanjskog duga Republike Hrvatske prema domaćim sektorima

...............32

3.3.

Pokazatelji vanjske zaduženosti Republike Hrvatske...................................................41

3.4.

Upravljanje vanjskim dugom Republike Hrvatske.......................................................45

3.5.

Održivost vanjskog duga Republike Hrvatske..............................................................48

3.6.

Utjecaj vanjskog duga na gospodarski rast...................................................................52

USPOREDBA VANJSKE ZADUŽENOSTI RH I TRANZICIJSKIH ZEMALJA.....55

4.1.

Pokazatelji vanjske zaduženosti Slovenije....................................................................55

4.2.

Pokazatelji vanjske zaduženosti Mađa

rske...................................................................56

4.3.

Pokazatelji vanjske zaduženosti Češke

.........................................................................58

UVOD

1.1.

Problem istraživanja

Pojam vanjskog duga široko je prisutan u mnogim ekonomskim analizama. Vanjski dug

organizacijama. Osnovni cilj zaduživanja države je prikupljanje sredstava za državne potrebe

ali i provođenje mjera ekonomske politike te izravnanja poreznog opterećenja u određenom

vremenu. Za zaduživanje se države

sve radije i sve češće odlučuju. Kako je alternativa

javnom dugu u financiranju državnih izdataka porez, to se uporaba javnog duga gorljivo

zastupa i u procesu politi

čkog nadmetanja.

Republiku Hrvatsku, kao i mnoge tranzicijske zemlje, karakterizira stalni porast vanjske

zaduženosti. Postavlja se pitanje je li Hrvatska prezadužena zemlja ili ima održiv javni dug?

Iako Hrvatska nije prezadužena zemlja, ipak velič

ina,

struktura i način javnog zaduž

ivanja se

postavlja kao aktualan problem, jer bi neselektivno zaduživanje moglo brzo iscrpiti prostor

produktivnog

zaduživanja i smanjiti mogućnost koriš

tenja tog oblika financiranja razvoja.

Održiva visina javnog duga nije je

dnoznačno određena

već ovisi o mnogim ekonomskim

veličinama koje se razlikuju kod pojedinih zemalja.

Prema tome, na prethodno pitanje

moguće je odgovoriti nakon što uzmemo u obzir kretanje ključnih globalnih ekonomskih
veličina i efikasnost korištenja sred

stava dobivenih zaduživanjem.

Glavne ekonomske veličine koje promatramo kako bismo vidjeli stanje stupnja zaduženosti

Hrvatske te ga usporedili sa tranzicijskim zemljama su: udio vanjskog duga u BDP-u te odnos

vanjskog duga i prihoda ostvarenih izvozom ro

ba i usluga. Navedenim pokazateljima moguće

je prikazati solventnost države, odnosno sposobnost države dužnika da otplati dospjele obveze

prema inozemstvu. U ekonomskim istraživanjima svakako je važno i analizirati pokazatelje

tijeka zaduženosti.

Republika Hrvatska je devedesetih godina promjenila društveno-

političko

-ekonomsko

uređenje iz socijalističkog u kapitalističko društvo. Tranzicijom u tržišno

-orijentiranu

ekonomiju nastali su mnogobrojni troškovi koji i danas opterećuju sve subjekte društva.

Hrvat

ska je zemlja s velikim razvojnim potrebama, a niskom domaćom štednjom pa stoga ima

visok udio vanjskog duga koji je posljednjih godina brzo rastao. Dinamika rasta ukupnog

inozemnog duga kroz godine bila je daleko brža od gospodarskog rasta. Vanjski dug po

jačao

je ranjivost države na vanjske šokove odnosno negativna kretanja u svjetskom gospodarstvu.

Poznato je da ukoliko dođe do porasta vanjskog duga koji nije popraćen odgovarajućim

rastom BDP-

a i prihoda od izvoza takva situacija može sve više opterećiva

ti gospodarstvo, jer

raste udio duga u bruto domaćem proizvodu i udio duga u izvozu, pa će u slijedećim

godinama sve viši iznosi dolaziti na naplatu državi dužniku. Takva situacija prijeti Hrvatskoj

u narednim godinama, što bi joj moglo biti ograničenje u

procesu ulaska u Europsku Uniju.

Poželjne alternative sadašnjoj tendenciji porasta vanjskog zaduživanja bilo bi smanjenje

poreznog tereta i poveć

anje unutarnjeg javnog duga. Ako se pak ide u

daljnje poveć

anje

vanjskog javnog duga, dobivena sredstva bi se morala tako korist

iti da daju brz učinak na rast

bruto domaćeg proizvoda

i izvoza. U suprotnom

pojavit će se teškoć

e u otplati duga i

usporavanje gospodarske aktivnosti.

U zemljama koje prolaze proces tranzicije vanjsko zaduživanje je posljedica njihovog

gospodarskog razvoja. Zemlje u tranziciji, kako bi što prije ostvarile gospodarski rast,

provode razvojnu politiku bržeg rasta domaće potrošnje od proizvodnje što ih prisiljava na

zaduživanja u inozemstvu.

Povećana javna potrošnja može kratkoročno poticati

gospodarski

rast odnosno financiranje javnim dugom može biti važan oslonac u gospodarskom rastu i

razvoju neke zemlje pod uvjetom da se taj dug koristi za profitabilne ciljeve. M

eđutim,

privlačnost duga s jedne i

opasnost koja vreba kao posljedica pretjeranog uživanja u

blagodatima duga s druge strane zahtijevaju stalnu opreznost i pažnju pri upotrebi tog

instrumenta fiskalne politike. Poznato je da porast vanjske zaduženosti zemlje odbija

investitore što znači da visoki nivo vanjskog duga može značajno narušiti mogućnost rasta i

gospodarskog razvoja pojedine zemlje. Iz navedenog vidimo da prihvatljiva razina vanjskog

duga nije ista za sve zemlje, nego se razlikuje s obzirom na mogućnost otplate odnosno

servisiranja vanjskog duga te planove gospodarskog razvoja te zemlje.

Republika Hrvatska se trenutno priprema za ulazak u Europsku Uniju pa je potrebno vidjeti

hoće li joj sadašnja razina vanjske zaduženosti biti prepreka na tom putu. To ćemo vidjeti
uspoređivanjem pokazatelja zaduženosti Hrvatske s po

kazateljima zaduženosti odabranih

zemalja u tranziciji.

razdoblje. Ta analiza pomoći će nam odrediti u kolikoj mjeri visina vanjske zaduženosti
utječe na mogućnost pristupa Europskoj Uniji.

1.4.

Ciljevi istraživanja

Nakon što su uočeni problem i p

redmet istraživanja te postavljene hipoteze potrebno je

pristupiti prikupljanju teoretskih i praktičnih saznanja o vanjskoj zaduženosti Republike

Hrvatske u navedenom razdoblju (1999. – 2009. godina).

Cilj istraživanja je dokazati ili opovrgnuti hipotezu da vanjski dug u Republici Hrvatskoj u

uvjetima financijske krize nije održiv. To je moguće istražiti promatranjem ključnih
gospodarskih veličina u promatranom razdoblju.

Cilj rada također je analizirati vanjsku zaduženost određenih tranzicijskih zemalja na

temelju

podataka središnjih banaka tih zemalja kako bi se na temelju njihovih pokazatelja zaduženosti

utvrdilo u kakvom je stanju Republika Hrvatska.

1.5.

Metode istraživanja

S ciljem potvrđivanja ili opovrgavanja postavljenih hipoteza i pronalaženja odgovora na
postavljena pitanja provest će se teorijska i empirijska razrada. Također će se provoditi
različite metode istraživanja sukladno složenosti koja proizlazi iz različitih

dijelova rada.

U teorijskom dijelu rada koristit će se opće metode kao: komparativna

, povijesna, induktivna i

deduktivna metoda, metoda analize i sinteze, deskripcija, dokazivanje i opovrgavanje i

kompilacija.

Komparativna metoda odnosi se na usporedbu istih ili srodnih

injenica, pojava, procesa i

odnosa, i utvr

ivanje njihovih sli

nosti u ponašanju i intenzitetu i razlika me

u njima.

Povijesna metoda