UVOD
Riječ statistika nastala je od latinske riječi status što znači stanje. Danas je ona
višeznačajnog karaktera kako u pojmovnom, tako i u sadržinskm smislu.
1 Smatra se da je načelno posmatranje riječi statistika, istovremeno, sadržinski i
najuže. Ono obuhvata samo prikupljanje, sređivanje, i prezentaciju podataka.
Tako se danas pod pojmom statistika zarada, statistika pojedinih djelatnosti
privrede, društvenih djelatnosti i organizacija i slično podrazumeva svaka
aktivnost na prikupljanju, sređivanju i prezentaciji podataka iz ovih oblasti
2 Daleko šire značenje ove riječi, sadržinski, obuhvata statističku teoriju i
metodologiju i tehniku, kojima se istražuju tendencije, međusobni uticaji,
zakonitosti, vrše procjene i ocjene rizika, donose zaključci itd.
3 Naizad, pod ovim pojmom podrazumjeva se, te i raspravlja po statistici kao
naučnoj i nastavnoj disciplini.
STATISTIČKE SERIJE
Deskriptivna statistička analiza predstavlja skup metoda kojima se vrši izračunavanje,
prikazivanje i opisivanje osnovnih karakteristika statističkih serija.
Deskriptivna statistička analiza obuhvata sledeće radnje:
Grupisanje i sređivanje statističkih podataka.
Prikazivanje statističkih podataka.
Izračunavanje i određivanje osnovnih mera statističkih serija.
Grupisanje podataka se vrši prema vrednostima ili modalitetima posmatranih obeležja. Broj
jedinica u jednoj grupi zove se
frekvencija
te grupe
.
Grupisanje i sređivanje statističkih
podataka
i kada se nanižu
frekvencije grupa, dobija se
statistička serija
ili
statistički niz.
Prema tome, statistički serija je niz brojčanih podataka grupisanih prema nekom obilježju.
Drugim riječima, statističke serije nastaju kao rezultat sređivanja prikupljenog statističkog
materijala. Statističke serije se mogu definisati i kao nizovi sređenih statističkih podataka koji
Stranica 1 od 13
18.7.2025
prikazuju strukturu skupa po nekom obilježju, ili raspored skupa u prostoru, ili promjenu skupa
u prostoru, ili promjenu skupa u vremenu.
Osnovna podjela statistčkih serija prema tome kako su uređene, odnosno prema načinu
formiranja i analitičkom sadržaju, glasi na:
serije strukture i vremenske serije.
Identična, odnosno još preciznija klasifikacija na osnovu istih kriterijuma, samo još više
raščlanjena, dovodi o slijedeće podjele:
1. Atributivne serije
primjer tabela:
Raspored studenata prema smijeru
Godina studija
(X)
Broj studenata
(fi)
Finansije
150
Marketing
185
Informatika
120
Agroekonomija
110
Ukupno
565
obilježje (X) – kvalitativna strana frekvencija (fi) – kvantitativna strana
2.Numeričke serije
primjer tabela:
Raspored radnika prema visini zarade
Visina zarade u KM-ovima
(X)
Broj radnika
(fi)
100,1 - 200
20
200,1 - 300
35
300,1 - 400
30
400,1 - 500
15
Ukupno
100
3.Geografske serije
Primjer tabela, Izvod iz popisa stanovništva BiH 1991. godine - na strani 4
4.Vremenske serije
Stranica 2 od 13
18.7.2025
Za grupisanje jedinica posmatranja po atributivnom obilježju potrebno je imati
unaprijed sastavljenu šemu klasifikacije sa svm potrebnim objašnjenjima u pogledu
razgraničenja klasa. Kod jednostavnih obilježja, kao što su pol, pismenost, grupisanje je
jednostavno; postoje samo dva vida: muški, ženski; pismen, nepismen. Međutim, grupisanje
jedinica posmatranja po atributivnom obilježju može da predstavlja metološki problem ako se
obilježje pojavljuje u većem broju modaliteta, kao kod složenih obilježja: zanimanje, vrsta
robe, uzroci smrti, i sl. Za uspješnu klasifikaciju ovih obilježja, nužno je teorijsko poznavanje
principa i problema sistematizacije. Dobra klasifikacija treba da bude ne samo potpuna i jasna,
nego i tako sastavljena da odgovara potrebama analize.
U red serija strukture po atributivnom obilježju dolaze i
geografske serije
.
Iz razloga
što se teritorijalne jedinice (npr. mjesne zajednice, općine, gradovi, regioni, republike) na koje
se odnose statistički podaci, određuju opisno. Dakle, geografska serija predstavlja niz
statističkih podataka grupisanih po nekom geografskom kriterijumu. One pokazuju teritorijalni
raspored posmatranog skupa u određenom trenutku ili datom periodu. Primjer u tabeli:
Izvod iz popisa stanovništva
BiH 1991. godine
Naro
d
B
roj
U
dio
Bošnj
aci
(Musl
imani
1
)
1.
902.956
4
3.47 %
Srbi
1.
366.104
3
1.21 %
Hrvat
i
7
60.852
1
7.38 %
Jugos
laveni
2
42.682
5
.54 %
Crno
gorci
1
0.071
0
.23 %
Stranica 4 od 13
18.7.2025
