Sadržaj

Uvod

3

1. Pojam statističkog istraživanja

3

2. Etape statističkog istraživanja

4

2.1. Statističko posmatranje

5

2.1.1. Plan statističkog posmatranja

5

2.1.2. Prikupljanje statističkih podataka

11

2.1.3. Grupisanje statističkih podataka

12

2.1.4. Sređivanje statističkih podataka

12

2.1.5. Prikazivanje statističkih podataka

13

2.2. Statistička analiza

13

2.2.1. Matematička obrada podataka

16

2.2.2. Analiza i tumačenje rezultata

16

2.2.3. Objavljivanje rezultata

16

Zaključak

17

Literatura

18

Uvod

Metodologija   kvantitativnih   istraživnja     razvijala   se   dugo   i   prerasla   je   u   nezavisnu 
multidisciplinarnu naučnu oblast. Najveći uticaj na formiranje ove oblasti imale su statistika, 
informatika, sociologija i psihologija. Uloga statistike na ovom području se svodi na pružanje 
alata za projektovanje uzoraka, analizu podataka, izvođenje zaključaka i testiranje hipoteza. 

U   određivanju   mesta   i   značaja   statističkog   istraživanja,   treba   poći   od   činjenice   masovnosti 
pojava u prirodi i društvu. Radi preciziranja izvesnih pojava o masovnim predmetima objektivne 
stvarnosti, nameće se brojanje, merenje i evidentiranje. Na taj način se dobijaju veliki skupovi 
brojčanih podataka čije sažimanje omogućuje statistika, čime ih čini podesnim za praktičnu i 
naučnu upotrebu.  

U pokušaju da pruži mali doprinos sagledavanju etapa statističkog istraživanja , ovaj rad će se 
najpre pozabaviti pojmom i suštinom statističkog istraživanja, nakon čega će se fokusirati na dve 
glavne etape ovog istraživanja – statističko posmatranje i statističku analizu sa osvrtom na faze 
njihovog odvijanja. 

1. Pojam statističkog istraživanja

Pod  

statističkim   istaživanjem

  podrazumevamo   skup   matematičko-statističkih   i   drugih 

postupaka koji   se primenjuju u nekoj statističkoj akciji. Predmet statističkog istraživanja su 
masovne pojave, koje su po svojoj prirodi varijabilne, pa ih treba posmatrati na velikom broju 
slučajeva i na osnovu tih posmatranja doneti odgovarajuće zaključke.   Naime, da bi se neka 
pojava mogla pravilno i pouzdano protumačiti, ona se mora posmatrati u velikom broju, odnosno 
masovno. Masovna pojava predstavlja skup elemenata koji se odlikuju nizom zajedničkih, ali 
varirajućih obeležja (karakteristika) (Savić, 2005., str. 10). Ova obeležja je moguće istraživati i 
na   osnovu   njih   otkrivati   zakonitosti   u   celom   skupu   elemenata.   Po   zakonu   velikih   brojeva, 
pravilnosti u ponašanju varijabilnih pojava ispoljavaju se samo pri posmatranju velikog broja 
slučajeva     Zbog   toga   se  

statistika  

najčešće   interpretira   kao   naučni   metod   kvantitativnog 

istraživanja   masovnih   pojava.   Drugim   rečima,   statistika   istražuje   masovne   pojave   i   to 
istraživanje ima kvantitativan karakter (Žižić, Lovrić, Pavličić, 2004, str. 3). To znači da se 
prikupljeni statistički podaci i rezultati dobijeni statističkom analizom o posmatranoj masovnoj 
pojavi  mogu   kvantitativno   (numerički)   iskazati.   Sa  druge   strane,  

kvantitativno   istraživanje 

možemo definisati kao sistematski napor za prikupljanje podataka o elementima nekog skupa 
entiteta (najčešće uzorak) sa ciljem konstruisanja kvantitativnih pokazatelja cele populacije kojoj 
ti elementi pripadaju (Paskota, 2007, str. 3). Statističko istraživanje ima i 

kvalitativan karakter. 

To   znači   da   nakon   statističkog   istraživanja,   obrađeni   podaci   treba   da   postanu   informacije, 
odnosno da su od koristi onome ko treba da donese neku odluku (Savić, 2005, str. 11).

background image

Slika br. 1 – Etape i faze statističkog istraživanja (Stojković, 1990, str. 31)

Statistička teorija i praksa najčešće koristi tri vrste statističkih analiza, u zavisnosti od toga da li  
se istraživanje pojava vrši u stanju njihovog mirovanja, stanju kretanja u vremenu ili istražujemo 
međuzavisnost između pojava.   Na osnovu ta tri stanja, statističku analizu delimo na: statičku 
analizu,   dinamičku   analizu   i   regresionu   i   korelacionu   analizu.     Etape   i   faze   statističkog 
istraživanja se mogu prikazati na sledeći način:

Slika   br.   1     ukazuje  da   sve  tri   vrste  statističke  analize   –   statička,   dinamička  i   regresiona  i 
korelaciona   imaju   tri   faze.   U   pitanju   su   matematička   obrada   podataka,   analiza   rezultata   i 
objavljivanje rezultata.

Jedno drugo gledište smatra da postoje četiri etape statističkog istraživanja (Marković, Petković, 
1999, str. 5):

1. Priprema posmatranja;
2. Statističko posmatranje – prikupljanje podataka;
3. Kontrola, sređivanje, grupisanje, obrada i prikazivanje podataka;
4. Analiza podataka i njihovo tumačenje.

Po ovom gledištu, statističkom posmatranju prethodi  

priprema posmatranja

  koja obuhvata: 

program posmatranja

  (cilj istraživanja, definisanje predmeta posmatranja, jedinica i obeležja 

posmatranja,   izbor   izveštajnih   jedinica,   metode   obuhvatanja   jedinica   posmatranja,   izradu 
upitnika, uputstava, ...) i 

planiranje organizacije istraživanja

 (podela poslova na etape i faze, 

rokove, potreban kadar i njegova obuka za rad, potrebni materijalni uslovi za rad i troškovi 
istraživanja).

2.1. Statističko posmatranje

Statističko posmatranje je prva etapa statističkog istraživanja i od njegovog pravilnog izvođenja 
u mnogome zavisi druga etapa. U pitanju je vrlo obimna etapa statističkog istraživanja. U njoj 
treba formulisati cilj, predmet, jedinice posmatranja, obeležja jedinica posmatranja, prikupiti 
statističke podatke, grupisati ih, srediti ih i na jedan od načina ih prikazati za etapu statističke 
analize.

Veoma važno je da prikupljeni podaci tokom statističkog posmatranja budu tačni, potpuni i 
istiniti. U suprotnom, ozbiljno se dovodi u pitanje vršenje statističke analize.

2.1.1. Plan statističkog posmatranja

Prva faza statističkog posmatranja jeste izrada plana posmatranja.  Ovim planom treba obuhvatiti 
sve ono što se odnosi na sve faze statističkog posmatranja, s tim da njime najpre treba rešiti 
kadrovska,   finansijska,   organizaciona,   tehnička   i   neka   druga   pitanja.   Plan   statističkog 
posmatranja mora sadržati (Stojković, 1990, str. 32).:

Cilj posmatranja;

Predmet posmatranja;

Jedinicu posmatranja;

Obeležja jedinice posmatranja;

Redakciju upitnika i uputstava;

Izvor i način posmatranja;

Mesto i vreme posmatranja;

Obim posmatranja;

Pripremne radove; i

Proveru rezultata posmatranja.

Cilj   svakog   posmatranja

  treba   da   bude   sticanje   određenog   naučnog   saznanja   koje,   pored 

društvenih vrednosti, ima i svoju svrsishodnost. Cilj se određuje na osnovu toga šta se želi dobiti 
istraživanjem. Cilj posmatranja treba postaviti jasno, konkretno i precizno, kako bi se što bolje 
definisali predmet, obeležja i jedinice posmatranja.  Jasno, precizno i konkretno određenje cilja 
posmatranja   omogućuje   da   posmatranje   bude   adekvatno   isplanirano,   kako   sadržinski,   tako   i 
tehnički i organizaciono. Šta će biti cilj posmatranja zavisi od toga šta želimo da posmatramo 
statističkim istraživanjem. Na primer, ako posmatramo preduzeća u okviru jedne grane, cilj može 
biti   veličina   preduzeća,   broj   zaposlenih,   vrednost   kapitala   preduzeća,   ostvareni   prihodi, 
proizvodni program, instrumenti marketinga, itd.   Ukoliko cilj nije jasno formulisan, mogu se 
javiti suvišna pitanja, što znatno opterećuje i poskupljuje statističko istraživanje. 

Predmet posmatranja

  je  

statistička masa

. To je skup pojava određene vrste koji je u žiži 

interesovanja   istraživača   (Stojadinović,   2005,   str.   189).   U   zavisnosti   od   postavljenog   cilja, 
predmet posmatranja je uvek 

određena masovna pojava definisana u prostoru, vremenu i po 

sadržini

  preko   skupa   istovrsnih   jedinica.     Usled   složenosti   posmatranih   pojava,   utvrđivanje 

statističke mase, po pravilu, nije nimalo lak i jednostavan posao, koji se sa određenim uspehom 
obavlja jedino na osnovu plana istraživanja. Na sreću istraživača, gotova statistička masa se 
može   naći   u   statističkim   publikacijama,   istorijskim,   školskim   i   drugim   arhivima, 
knjigovodstvenim i drugim evidencijama, popisima imovine i lica, matičnim knjigama rođenih, 
venčanih     i   umrlih   itd.   Ako   posmatramo   studente   jednog   fakulteta,   onda   svaki     student 
predstavlja jedinicu posmatranja, a skup svih studenata predstavlja statističku masu. 

Prostorno odrediti statističku masu znači tačno defnisati prostor i mesto na kome će se vršiti 
prikupljanje   statističkih   podataka,   odnosno   posmatranje   statističke   mase.   Vremenski   odrediti 
predmet posmatranja znači tačno ustanoviti vreme u kome će se vršiti statističko posmatranje. 
Sadržinski odrediti statističku masu znači da treba odrediti broj i vrstu jedinica posmatranja.

Podela   statističkih   masa   se   može   izvršiti   na   više   načina.   Prema  

dimeziji

,   razlikujemo 

jednodimenzionalne

  i  

višedimenzionalne

  statističke   mase   (Savić,   2005.,   str.   13).   Kod 

jednodimenzionalne statističke mase postoji samo jedno obeležje koje je predmet istraživanja (na 
primer, u jednoj školi ispituje se samo visina učenika). Kod višedimenzionalne statističke mase 
postoje više obeležja koja su predmet istraživanja (na primer, u školi se pored visine učenika 
ispituje i njihova telesna masa, zdravstveno  stanje, broj članova domaćinstva i sl.).

Želiš da pročitaš svih 17 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti