EKONOMIJA I POSLOVANJE
SEMINARSKI RAD
PREDMET: SPECIJALNI BILANSI
TEMA: STEČAJ (ORGANI,KNJIŽENJE I ZAKON O STEČAJU)
Mentor: Student:
Prof.dr.Dragan Vukasović
Sonja Čuković
Broj indeksa EP 009/13
Banja Luka, jun, 2017.godina
Sadržaj:
1.
UVOD
2. ORGANI STEČAJNOG POSTUPKA
2.1.
Stečajni sudija
2.2.
Stečajni upravnik
2.3.
Skupština povjerilaca
2.4.
Odbor povjerilaca
2.5.
Izlučni i razlučni povjerioci
2.6.
Povjerioci stečajne mase
2.7.
Stečajni povjerioci
3.
KNJIŽENJE POSLOVNIH PROMJENA U STEČAJNOM POSTUPKU
4.
STEČAJNA KVOTA
ZAKON O STEČAJU RS
LITERATURA
troškove postupka, a prijedlog je dopušten i osnovan, stečajni sudija može otvoriti
postupak ako zainteresirano lice predujmi dovoljan novčani iznos. Predujam se uključuje
u obavezu stečajne mase. Ako je imovina stečajne mase nedovoljna za vraćanje predujma
uplaćenog za troškove postupka, lice koje je uplatilo takav predujam može zahtijevati
povrat od svakog lica koje je bilo obavezno da podnese prijedlog za pokretanje stečajnog
postupka, a svojom krivicom je propustilo da to učini. Stečajni postupak može se otvoriti
direktno ako je prijedlog za otvaranje postupka podnio povjerilac koji ima pravosnažno
rješenje o izvršenju i ako je to rješenje neizmireno već 60 dana. U tom slučaju stečajni
sudija prihvata kao pretpostavku da je postojanje obaveze dužnika i nemogućnost
dužnika da plaća, dokazana. Osoba ovlaštena za zastupanje (direktor) dužan je bez
odlaganja podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka u roku od 30 dana od dana
nastupanja platežne nesposobnosti.Nakon razmatranja prijedloga i utvrđivanja njegove
valjanosti stečajni sud donosi odluku o visini predujma za finansiranje prethodnog
postupka.Vrlo aktualno pitanje je definisanje platežne nesposobnosti, odnosno šta se
može podrazumijevati pod pojmovima: „prekid plaćanja“, „trajnija nesposobnost
plaćanja“ i sličnim terminima koji se upotrebljavaju u stečajnim zakonima različitih
zemalja.
“
Stečajni dužnik je platežno nesposoban ukoliko nije u stanju izvršavati svoje dospjele i
potraživane obaveze plaćanja. Okolnost da je stečajni dužnik podmirio ili da može
podmiriti u cijelosti ili djelimično potraživanja nekih povjerilaca sama po sebi ne znači
da je platežno sposoban.“
Definicija platežne nesposobnosti data je u članu 6. našeg Zakona o stečajnom postupku
i glasi:
„
U pravilu smatra se da je stečajni dužnik platežno nesposoban ako u neprekidnom
trajanju od 30 dana ne izmiruje svoje dospjele novčane obaveze.“
Pošto je nedovoljna preciznost ove definicije očigledna, Zakonodavac daje i ovo
pojašnjenje:
Dodatno, kao razlog za stečaj navodi se i prijeteća platežna nesposobnost. Zakon
određuje da se smatra da postoji prijeteća platežna nesposobnost ako stečajni dužnik,
prema predviđanjima, u vremenu dospjelosti neće biti u stanju da ispuni postojeće
obaveze plaćanja. Zbog prijeteće platežne nesposobnosti prijedlog za otvaranje stečajnog
postupka može podnijeti samo stečajni dužnik.
ORGANI STEČAJNOG POSTUPKA
U stečajnom postupku učestvuju tzv. organi stečajnog postupka i to:
Stečajni sudija,
Stečajni upravnik,
Skupština povjerilaca,
Odbor povjerilaca.
Stečajni sudija
Stečajem rukovodi stečajni sudija kao sudija pojedinac. On poduzima zakonom
predviđene aktivnosti i nadzire rad stečajnog upravnika.
Stečajni sudija određen godišnjim, ili nekim drugima rasporedom poslova pri stečajnom
sudu, vodi i upravlja stečajnim postupkom od momenta podnošenja prijedloga za
otvaranje stečajnog postupka pa sve do njegovog okončanja.
Stečajni sudija je jedini državni organ, koji sada učestvuje u sprovođenju stečajnog
postupka izuzev slučajeva rješavanja prigovora na odluke stečajnog sudije, a od strane
drugostepenog suda. On vrši prava i obaveze u skladu sa odredbama Zakona o stečajnom
postupku (ZOS), ali njegova nadležnost nije iscrpljena samo u okviru ovog osnovnog
zakona za materiju stečajnog prava. Bilo je govora da se, u materiji stečajnog prava, radi
o jednoj složenoj pravnoj disciplini koja u sebi uključuje ne samo specifična pravna,
nego i ekonomska znanja. Pored ostalog, u stečajnom postupku, se primjenjuju i pravila
parničnog i izvršnog postupka, osnove obligacionog kao i poslovnog prava. Tu bi,
naravno, spadala i temeljna znanja iz ekonomskih disciplina od materijalno-
finansijskog poslovanja pa do pravila vezanih za različite računovodstvene iskaze bilanse
stanja i uspjeha itd.
Stečajni sudija ostvaruje slijedeće zakonom utvrđene nadležnosti:
- Vodi i upravlja stečajnim postupkom od podnošenja prijedloga za otvaranje
stečajnog postupka pa do završetka stečajnog postupka,
- Imenuje vještake u stečajnom postupku,
- Imenuje privremenog stečajnog upravnika,
- Imenuje članove privremenog odbora povjerilaca,
- Imenuje stečajnog upravnika i
- Vrši pravni nadzor nad radom stečajnog upravnika u skladu sa odredbama
Stečajni upravnik
Stečajnog upravnika imenuje stečajni sudija rješenjem o otvaranju stečajnog postupka.
Stečajni upravnik je fizičko lice koje je položilo stručni ispit i ima određeno iskustvo.
Lica koja ne mogu obavljati ovu funkciju su lica koja se moraju izuzeti po zakonu,
srodnici stečajnog sudije, lica koja duguju povjeriocima ili su članovi društva pod
stečajem ili njegovi zastupnici, povjerioci, zaposlenici kod stečajnog dužnika.
Mnogobrojna su prava stečajnog upravnika, među kojima su:
Stupanje u posjed imovine stečajnog dužnika,
Upravljanje,
Unovčavanje imovine dužnika,
Izuzeće pokretnih stvari i dokumentacije dužnika i njihovo čuvanje,
Popis povjerilaca,
Vođenje poslovnih knjiga.
Među najvažnijim obavezama stečajnog upravnika je osiguranje imovine stečajnog
dužnika kod odgovarajuće osiguravajuće kuće.
Stečajni upravnik je ovlašten i obavezan bez odlaganja ući u posjed imovine koja spada u
stečajnu masu, upravljati njom, po mogućnosti nastaviti poslovanje do izvještajnog
ročišta, ako to ne šteti stečajne povjerioce i unovčiti je u skladu sa odlukom skupštine
povjerilaca. Ukoliko je tipično za poslovanje i potrebno za njegov nastavak ovlašten je i
prije odluke skupštine povjerilaca u tekućem poslovanju, unovčiti pojedine predmete
naročito robu. Stečajni upravnik može, na osnovu izvršnog rješenja o otvaranju stečajnog
postupka, zahtijevati izručenje stvari koje se nalaze u posjedu stečajnog dužnika kao i
poslovnu dokumentaciju, čak i kad se ona nalazi u posjedu trećih lica.
U okviru mjera obezbjeđenja stečajni sudija može, između ostalog, da
postavi privremenog stečajnog upravnika. Stečajni sudija je zakonom ovlašten da naredi
privremenom stečajnom upravniku da može preduzimati pravne radnje i pravne poslove
potrebne za nastavak poslovanja u ime i za račun stečajnog dužnika uz uslov da to ne šteti
dužniku niti povjeriocima, te da pravne radnje stečajnog dužnika postanu pravno valjane
samo uz prethodnu saglasnost privremenog stečajnog upravnika.
Privremeni stečajni upravnik raspolaže sa sljedećim ovlaštenjima i dužnostima:
Dužan je da obezbijedi imovinu stečajnog dužnika te da se stara o njoj,
Dužan je da ispita da li će imovina stečajnog dužnika pokriti troškove
postupka i da li postoji razlog za otvaranje stečajnog postupka,
Dužan je da podnosi izvještaje stečajnom sudu o svome radu,
Da izvrši procjenu da li se poslovanje stečajnog dužnika u cjelini ili u
pojedinim dijelovima može nastaviti,
