STEČAJNI POSTUPAK KOD DIONIČKIH DRUŠTAVA
SEMINARSKI RAD IZ POSLOVNOG PRAVA
Fatih Omerbašić 1989 Prof. dr. Sead Dizdarević
Decembar, 2015
4
akcija vrši se gotovinom ili u stvarima, čija se vrijednost prethodno mora procijeniti. Upravljanje
akcionarskim društvo obavljaju sljedeći organi
2
:
1)
skupština dioničara,
2)
upravni odbor društva,
3)
nadzorni odbor društva, te
4)
direktor društva.
Skupština predstavlja najviši organ dioničkog društva. Skupština dioničara je organ vlasnika
kapitala. Ona se ne bira, niti joj je određeno vrijeme trajanja mandata i ne može se raspustiti. Svi
akcionari imaju pravo da budu članovi skupštine ali oni istovremeno ne moraju da učestvuju u
njenom radu. Postoje nekoliko različitih vrsta skupština dioničkog društva, kao što su osnivačka
skupština, redovna i vanredna skupština dioničara. U pravnim sistemima susreću se dva osnovna
sistema organa dioničkog društva prema tome primjenjuje li pojedino pravo tzv. monistički
koncept ustroja (
single board system, one-tier system
) ili dualistički (
dual board system, two-tier
system
).
3
U ovkiru seminarskog rada biće analizirane osnovne značajke stečajnog postupka kod dioničkih
društava. U radu će biti dat kratak osvrt na opšte karakteristike dioničkih društava, kao i osnovne
značajke prestanka postojanja dioničkog društva, prije svega stečajnog postupka i likvidacije.
Prilikom izrade seminarskog rada korištena je relevantna literatura iz oblasti poslovnog prava,
osobito korporativnog prava.
2
Josifidis, K., (2004)., Mikroekonornija: principi, teorije, politike, Vedes, Beograd, str. 5.
3
Lynch, R., (2003)., Corporate Strategy, Third Edition, Prentice Hall, London, str. 11.
5
2. STEČAJNI POSTUPAK KOD DIONIČKIH DRUŠTAVA
Stečaj je postupak koji se može sprovesti kao bankrotstvo ili reorganizacija nad stečajnim
dužnikom (pravnim licem) koji je nesposoban za plaćanje. Kroz bankrotstvo se povjerioci
namiruju prodajom cjelokupne imovine stečajnog dužnika, a kroz reorganizaciju na način i pod
uslovima predviđenim planom reorganizacije. Stečajni postupak se pokreće prijedlogom
povjerioca ili stečajnog dužnika. Stečajni postupak traje nekad i duže od godinu dana, u okviru
redovnog suda, a regulisan je nadležnim entitetskim i državnim zakonima. Organi sprovođenja
stečajnog postupka su: stečajni sudija i stečajni upravnik, skupština povjerilaca i odbor
povjerilaca.
4
Stečajni sudija donosi rješenje o otvaranju stečajnog postupka, koji se objavljuje u
Službenom glasniku entiteta ili države, kao i na oglasnoj tabli suda, sa pozivom svim
povjeriocima da svoja potraživanja prijave u roku od 60 dana. Otvaranje stečajnog postupka se
upisuje u sudski registar.
Stečajni sudija odlučuje o pokretanju prethodnog stečajnog postupka, utvrđuje postojanje
stečajnog razloga i odlučuje o otvaranju stečajnog postupka, imenuje i razrješava stečajnog
upravnika. Stečajni sudija odobrava troškove stečajnog postupka i obaveze stečajne mase prije
njihove isplate, određuje iznos preliminarne i konačne naknade troškova i nagrade stečajnog
upravnika, te odlučuje o primjedbama na radnje stečajnog upravnika. Zatim stečajni sudija
razmatra prijedlog plana reorganizacije i održava ročište za razmatranje prijedloga plana
reorganizacije ili odbacuje prijedlog plana reorganizacije, odnoso potvrđuje usvajanje plana
reorganizacije ili konstatuje da plan reorganizacije nije usvojen, te donosi rješenje o glavnoj
diobi stečajne mase, kao i druge odluke i radnje određene nadležnim zakonom.
Skupština povjerilaca formira se najkasnije na prvom povjerilačkom ročištu. Skupštinu
povjerilaca čine svi stečajni povjerioci, nezavisno od toga da li su do dana održavanja skupštine
podnjeli prijavu potraživanja. Skupština povjerilaca: donosi odluku o bankrotstvu stečajnog
dužnika, bira i opoziva predsjednika skupštine povjerilaca i odbor povjerilaca, razmatra
izvještaje stečajnog upravnika o toku stečajnog postupka i o stanju stečajne mase, razmatra
izvještaje odbora povjerilaca, te vrši druge poslove određene nadležnim zakonom.
4
Davies P., (2010)., Introduction to Company Law. Oxford University Press., str. 3.
