Štetnost genetski modifikovane hrane na životinje
Prijava dokumenta
Napomena: Neke opcije za prijavu su dostupne samo nakon kupovine dokumenta.
Štetnost genetski modifikovane hrane na životinje
Slađana Vrećo
PMF, Departman za biologiju i ekologiju, Trg Dositeja Obradovića 2, 21000 Novi Sad,
Srbija,
2
Apstrakt.
U preglednom radu objašnjen je pojam genetski modifikovane hrane, kao i
štetnost po životinje. Stotinama godina su farmeri, vrtlari i stočari prirodnim putem ukrštali
različite vrste biljaka, kako bi poboljšali naredne generacije u vidu krupnijih plodova,
boljih stabljika ili korena. Genetski inženjering došao je na ideju, po uzoru na prirodna
ukrštanja farmera, da pomeša gene različitih vrsta, veštačkim putem i to bez jasnog
saznanja o mogućem ishodu. Gene potrebne za ukrštanja nalaze svuda, u virusima,
bakterijama, biljkama, životinjama, pa čak i ljudima. Ukoliko potrebne gene ne mogu da
nađu u nekom od organizama, stvaraju ih u laboratoriji.
Ključne reči:
biljaka, geni, ukrštanja, životinje.
Uvod
Genetski modifikovani organizmi predstavljaju organizme u kojima je genetski materijal
promenjen na način koji se ne ostvaruje prirodnim razmnožavanjem, odnosno prirodnim
putem, već se genetski materijal menja u laboratorijskim uslovima (Smith 2003). U
procesu genetske modifikacije geni koji imaju željene karakteristike mogu se uzeti iz jedne
vrste i ubaciti u drugu (Kaluđerović 2009).
Ideja o mogućnosti prebacivanja gena rođena je u Honoluluu, novembra 1972. godine na
Konferenciji o plazmidima (Tarasjev i sar. 2010).
Prva genetski modifikovana namirnica koja je izbačena na tržište bilo je kravlje mleko
koje sadrži genetski modifikovan hormon rasta, odnosno rBGH. Njega je proizvela i
patentirala kompanija Monsanto, koja je i započela genetski inženjering. Hormon se davao
kravama kako bi davale više mleka. Problem je nastao kada su informacije o tome da to

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti