Š T E T O Č I N E     V O Ć A     I     V I N O V E     L O Z E 

RED Lepidoptera

Fam. Lymantridae – gubari

Lymantria dispar – gubar

- spada u tipične periodične štetočine (javlja se na svakih 4-10 godina, 

a   oštećenja   traju   2-3   godine);   izaziva   golobrst   voćaka;   polifag; 

ekonomski   veoma   značajna   štetočina   šuma,   ali   i   voćnjaka   pored 

šuma;   najradije   se   gubari   hrane   listom   hrasta,   a   u   voćnjacima 

najviše vole jabuku, šljivu i trešnju; ne vole lipu i krušku;

-

generacije:

 ima jednu generaciju godišnje; muške gusenice imaju 5 

stadijuma, a ženske 6;

-

prezime

  jaja u jajnim leglima na stablu i donjim većim granama 

(najčešće na južnim stranama debla i visini oko 4m); jajna legla su 

nepravilno okruglog oblika i sastoji se od 80 do 120 jaja i svako je 

uvijeno   u   dlačice   sa   trbuha   ženke   i   time   se   zaštite   od   niskih 

temperatura; 

-

ciklus razvića:

 pojava gusenica kreće od aprila i traje do kraja maja 

(odvija se po slojevima); gusenice se prenose vetrom zahvaljujući 

dugim gustim dlakama; starije gusenice su proždrljive i nakon mesec 

i po do 2 meseca ishrane traže pogodno mesto za preobražaj; lutke se 

formiraju   u   pukotinama   pod   korom   debla   ili   grana   ili   između 

zapredenog lišća; nakon dve nedelje (polovinom juna) javljaju se 

prvi leptiri; leptiri su polno zreli i ne hrane se; polna diferenciranost 

prema   izgledu   i   ženke   ne   lete;   nakon   kopulacije   dešava   se 

ovipozicija,   a   tokom   avgusta   događa   se   embrionalno   razviće, 

međutim   gusenice   ne   napuštaju   jajni   horion   do   proleća   naredne 

godine; 

-

simptomi:

 kada je gubar u gradaciji, jajna legla se nalaze svuda po 

kori, ali i na obližnjem kamenju; gusenice gubara se javljaju nešto 

ranije od gusenice glogovca i žutotrbe; pupoljci i lišće su izgriženi a 

kasnije je lišće izgriženo sve do nerava; golobrst se vidi izdaleka – 

stabla izgledaju kao za vreme mirovanja vegetacije;

-

suzbijanje:

  mehaničke mere podrazumevaju skidanje ili natapanje 

jajnih legala naftom ili petrolejem, ali danas se suzbija virusima 

poliedroze;   u   progradaciji   se   koriste   preparati   na   bazi   Bacilus 

thuringiensis var. Kurstaki u fazi kada prve gusenice dostignu uzrast 

1

L3; U gradaciji se koriste insekticidi IGR ili na bazi emamectina, 

spinosada indoksakarba i sličnih;

Euproctis chrysorrhoea – žutotrba

- gusenice skeletiraju lišće ako se prenamnože dovode do gubitk alisne 

mase, imaju žerne dlačice koje na dodir iritiraju kožu.

-

generacije:

 ima jednu generaciju godišnje. 

-

prezime:

 u L

2

 generaciji u suvom lišću

-

ciklus razvića:

  kada je sdt 12ºC gusenice izlaze iz zaperaka pa se 

hrane lisnim i cvetnim pupoljcima, krajem maja odrasla gusenica 

ispreda kokon izmedju lišća i preobrazi se u lutku. Leptiri se javljaju 

jun – jul. Ženka polaže 150-300 jaja na naličje lista. Na kraju trbuha 

ima čuperak zlatnih dlačica   naziv „žutotrba“

-

simptom:

 Dovodi do golobrsta napada pupoljke, lišće i cvetove.

-

suzbijanje:

  mehanički   skidati   zaperke   ili   hemiskim   merama 

(piretroidi)

2

background image

-

ciklus   razvića:

  u   vreme   bubrenja   pupoljaka   jabuke   gusenice   se 

aktiviraju, napuštaju ziski gusenični zapredak i nagrizaju pupoljke i 

mlado lišće; žive u grupi (april i maj – tada ih je najviše), a kasnije se 

razilaze i početkom juna gusenice se preobraze u lutke na granama, 

ogradama i zidovima; leptiri se javljaju krajem juna; kopuliraju i jaja 

polažu na list, najčešće u grupama; u julu se pile gusenice i odmah 

počinju da se hrane na listu na kom su se ispilele; kasnije spajaju 

listove svilenkastim nitima formirajući zimski zapredak;

-

simptomi:

 u proleće se vide delimično ili potpuno uništeni pupoljci, 

a kasnije golobrst; nakon opadanja lišća krajem jeseni opažaju se 

zimski zapretci;

-

suzbijanje  

se vrši tokom zime kada se skidaju zimski zapretci, a 

početkom vegetacije se koriste isti preparati kao kod gubara;

4

Fam. Arctiidae

Hyphantria cunea – dudovac

- prvenstveno se hrani lišćem duda, ali je polifagan, pa ako se pojavi u 

velikom broju uzrokuje pojavu golobrsta;

-

generacije: 

ima 2-3 genracije godišnje; larve imaju 5 stadijuma

-

prezimi

 u stadijumu lutke na zaklonjenim mestima

-

ciklus razvića:

 izletanje leptira kreće u trećoj dekadi aprila (kada je 

temperatura iznad 18 stepeni)i traje do sredine juna, a jaja polažu u 

leglima   u   jednom   sloju   na   naličju   lišća   koje   se   nalazi   pri   vrhu 

krošnje; najpovoljniji za prvu generaciju je dud, a drugu i treću je 

jabuka,   višnja   i   šljiva;   mlade   gusenice   žive   u   grupi   a   sazrele   se 

osamljuju, a u svakom slučaju žive u zaprecima; najštetnije su starije 

gusenice koje se najintenzivnije hrane; gusenice završe razviće do 

sredine   jula,   a   onda   traže   pogodna   skrivena   i   suva   mesta   za 

ulutkavanje;   leptiri   letnje   generacije   lete   krajem   jula;   populacija 

dudovca je brojnija kada je toplo sparno i sunčano vreme; brojnost 

druge populacije je veća pa su i štete veće; preobražaj u lutku koja 

prezimljuje dešava se u septembru i oktobru sve do pojave niskih 

temperatura;

-

simptomi:

  na granama na kojima su bila položena jaja i maju ili 

početkom juna primete se zapreci sa gusenicama i ostacima izmeta; 

sa porastom gusenica zapreci se šire i mogu obuhvatiti sve grane;

-

suzbijanje:

 zapreci se skidaju i uništavaju pre razilaženja (maj – jun) 

ili se primenjuju preparati kao za gubara;

Fam. Geometridae

Operophtera (Cheimatobia) brumata – mali mrazovac

- ekonomski značajne štete nastaju samo u godnama prenamnoženja; 

polifag;   najugroženije   su   šume   i   voćnjaci,   a   najčešće   se   od   voća 

javljaju na trešnji, jabuci i kruški; kod nas je prisutan u brdsko-

planinskim voćnjacima

-

generacije:  

ima   jednu   generaciju   godišnje;   gusenice   imaju   5 

stadijuma; 

-

prezimi 

u stadijumu jaja, najčešće na gornjem delu krune;

-

ciklus razvića:

 embrionalno razviće se dešava u proleće, a gusenice 

se   pile   u   vreme   otvaranja   pupoljaka;   hrane   se   cvetnim   i   lisnim 

pupoljcima i lišćem u zapretku slično smotavcima voćnih pupoljaka; 

5

background image

Erannis (Hibernia) defoliaria – veliki mrazovac

- ekonomski značaj i štetnost kao kod malog mrazovca

-

ciklus razvića

  veoma sličan onome kod malog mrazovca; leptiri 

velikog mrazovca se pojavljuju nešto ranije

-

simptomi  

su   slični,   samo   što   veliki   mrazovac   ne   povezuje   u 

zapredak napadnute pupoljke i listove; 

-

suzbijanje

 isto kao kod alog mrazovca

Abraxas grossulariata – ogrozdova geometrida

- poznata kao štetočina ogrozda i ribizle, ali u određenim uslovima 

napada i šljive, breskve i kajsije

-

generacije:  

ima jednu generaciju godišnje, a prezimi u stadijumu 

mladih gusenica u opalom lišću hraniteljke koje zavijaju u kokone

-

ciklus razvića:

 Rano u proleće gusenice napuštaju kokone i odlaze 

na tek otvorene pupoljke na kojima se hrane do kraja maja, a zatim 

opredaju kokone na lišću, granama i stablu. Leptiri se pojavljuju 

početkom leta, kopuliraju i polažu jaja u malim grupicama na naličju 

listova. Ispiljene gusenice se hrane lišćem preko leta, a u jesen grade 

kokone na lišću sa kojim opadaju i tako prezime

Fam. Aegeridae

Synanthedon (Aegeria) myopaeformis – jabukov staklokrilac

- ekonomski   značajna   štetočina   u   jabučnjacima   sa   kržljavim 

podlogama; stepen oštećivanja je u vezi sa sposobnošću zarastanja 

rana; oštećenja uzrokuju prekid kretanja sokova i manju trajnost 

stabala; 

-

generacije: 

ima jednu generaciju u toku dve kalendarske godine

-

prezime

 gusenice u svim stadijumima u kori stabala

-

ciklus razvića:

  gusenice su aktivne od marta do oktobra i njihov 

razvoj traje 20 meseci; kada potpuno odrastu izbacujuu crvotočinu iz 

hodnika u kojem su živele i proširuju prostor bliže površini kore i 

preobraze   se   u   lutku;   nakon   2-3   nedelje     pojavljuju   se   leptiri 

(polovina maja) koji lete sve do kraja avgusta, a let je najmasovniji u 

junu i julu; leptiri se hrane dopunski na cvetovima zove i medonosne 

lipe; kopuliraju i polažu jaja na hrapavu koru i svuda gde postoji 

mogućnost lakšeg ubušivanja gusenica; ovipozicija traje sve dok se 

temperatura kreće iznad 18 stepeni; čim se ispile gusenice se uvlače 

u koru ispod napravljenog zaklona; 

7

Želiš da pročitaš svih 104 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti