Stopa zaposlneosti i nezaposlenosti
NAZIV UNIVERZITETA
SEMINARSKI RAD
Tema: ZAPOSLENOST I NEZAPOSLENOST U VOJVODINI
Mentor. Student:
Maj, 2021 god.
SADRŽAJ:
1. UVOD..................................................................................................................................3
2. NEZAPOSLENOST............................................................................................................4
3. VRSTE NEZAPOSLENOSTI.............................................................................................5
4. UZROCI NEZAPOSLENOSTI...........................................................................................7
5. MERENJE NEZAPOSLENOSTI......................................................................................10
6. POSLEDICE NEZAPOSLENOSTI.................................................................................. 10
7. NEZAPOSLENOST U SRBIJI.........................................................................................12
8. TRANZICIJA.................................................................................................................... 14
9. NEZAPOSLENOST U VOJVODINI...............................................................................15
10.
2

2. NEZAPOSLENOST
Dugotrajna i ogromna nezaposlenost u vreme Velike ekonomske krize 1929 – 33,
uticala je da kreatori ekonomske politike u većini tržišnih privreda u posleratnom periodu kao
jedan od prioritetnih ciljeva postave održavanje pune zaposlenosti. Posleratni period bio je
period relativno stabilnog ekonomskog rasta, a stope nezaposlenosti nisu bile na nivou koji bi
prestavljao problem. Međutim, 70-tihgodina prošlog veka (naročito u periodu naftnih šokova)
ponovo dolazi do rasta nezaposlenosti i ona postaje jedan od najvećih makroekonomskih
problema u većini ekonomija.
Šta je, u stvari, nezaposlenost?
U privredi uvek postoji određeni broj ljudi koji je bez posla. Razlozi su raznovrsni:
Neki radnici sami napuštaju posao, neki postaju tehnološki višak, za neke trenutno u
preduzeću nema posla, ali preduzeće će ih zaposliti kada ponovo poveća obim proizvodnje
itd. U broj nezaposlenih lica stalno ulazi i onaj broj mladih školovanih ljudi koji stalno traže
posao. Određeni broj ljudi je nekada radio, ostao bez posla i nakon drugog i neuspešnog
traganja za novim poslom odustao od daljeg traženja.
Jedan deo njih će možda u doba prosperiteta, ohrabren, ponovo krenuti u potrazi za
poslom.Takođe treba istaći, da tržište radne snage ne funkcioniše na isti način kao drugarobna
tržišta. Radna snaga je subjektivni factor proizvodnje, koja pruža svojeusluge u vidu rada za
određeni vremenski period. Cena rada naziva se zarada i ona se često određuje nezavisno od
odnosa ponude i tražnje za random snagom. U jednom idealnom stanju tržište ravnoteže,
ponuda i tražnja za random snagom je izjednačena i nema nezaposlenosti.
Prema tome, NEZAPOSLENOST PRESTAVLJA RAZLIKU IZMEĐU PONUDE RADNE
SNAGE I TRAŽNJE ZA NJOM, ODNOSNO TO JE VIŠAK PONUDE NAD TRAŽNJOM
ZA RADNOM SNAGOM. I p a k , o n o što je bitno za nezaposlene nije toliko stopa
nezaposlenosti, koliko mogućnost da pronađu novi posao. Visoka stopa nezaposlenosti
konzinstentna je sa dva veoma različita tržišta rada: Visoko aktivno tržište rada u kome mnogi
radnici prolaze kroz nezaposlenost na putu ka boljem poslu, ili “ sklerotično “, tržište rada
gde je nezaposlenost “ustajala bara” i gde nezaposleni imaju vrlo male šanse da brzo dođu do
posla. Neka novija istraživanja pokazuju da u većini privreda tržište rada odgovaraju ovom
drugom tipu, tj. postoji relativno visok nivo nezaposlenosti, uz znatan broj dugoročno
nezaposlenih.
Dva ključna problema funkcionisanja savremene ekonomije su:
nezaposlenost
i
inflacija
, kao i njihovi međusobni odnosi.
Iz ugla makroekonomije posebno je značajno određenje stanovništva,
radne snage i
zaposlenosti (1), merenje nezaposlenosti (2), vrste nezaposlenosti i uloga države (3) i
odnos proizvodnje i zaposlenosti (4).
Neposredni uzroci nezaposlenosti su:
1) ulazak pridošlica na tržište rada u potrazi
za poslom, 2) samoinicijativni otkazi zaposlenih i 3) otpuštanje radnika od strane
poslodavaca.
Kretanje pojedinaca u okviru kontigenta radne snage (nezaposleni – zaposleni i
obrnuto) i između njega i preostalog dela ukupne populacije (van radne snage) pokazuje
naredna slika.
4
Slika broj 1. Kretanje radne snage
3. VRSTE NEZAPOSLENOSTI
U zavisnosti od toga čime je nezaposlenost uzrokovana, ekonomisti prave
razlikuizmeđu nekoliko vrste nezaposlenosti.
2.1.
FRIKCIONA
nezaposlenost prisutna je u svakoj privredi a odnosi se na onaj
deo ukupne nezaposlenosti koji je uzrokovan promenom posla. Radi se o
napuštanju
postojećeg posla zbog promene mesta stanovanja, zbog traženja boljeplaćenog ili
zanimljivijeg posla i slično.Budući da tržište rada trenutno ne obezbeđuje čišćenje, odnosno
spajanje ponuderada i tražnje za radom, u privredi uvek postoji frikciona nezaposlenost. Jedan
deo frikcione nezaposlenosti možemo smatrati dobrovoljnom zato što se ljudi
odlučuju da napuste postojeći posao jer žele da nađu bolji. Deo frikcione
nezaposlenosti
predstavlja nedobrovoljnu nezaposlenost budući da su pojedinciostali bez posla i prinuđeni su
da traže drugi posao. Frikciona nezaposlenost smatra se kratkoročnim fenomenom.
Stopa frikcione nezaposlenosti najviše zavisi od efikasnosti tržišta rada i upornosti
nezaposlenih u traženju posla, odnosno preduzeća u traganju za potrebnim radnicima.
5
Zaposleni
Nezaposleni
Našao posao
Otkazi
Otpuštanja
Van radne snage
Novi ulasci
Neuspešni ulasci
Penzije
Obeshrabreni
Daje otkaz i
ide na novi
posao
Kretanje radne snage
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti