Strategija genetske konzervacije Pančićeve omorike
Sadržaj
1.1 Taksonomija vrste..................................................................................................................4
1.2.Morfološke karakteristike vrste.............................................................................................5
1.3.Opšte karakteristike vrste...................................................................................................... 5
2

4
1.2.Morfološke karakteristike vrste
Omorika je četinarsko drvo, čije morfološke karakteristike obuhvataju pravo deblo, koje dostiže
visinu od 50m. Krošnja je usko-piramidalna, sa upadljivim izgledom grana. Pri vrhu krošnje
grane su kratke i usmerene na gore, u sredini su horizontalne, a u donjem delu viseće sa
vrhovima usmerenim na gore. Kora je crvenkasto-smeđe boje, tanka je i puca, a zatim se ljušti u
obliku većih ljuspi nepravilnog oblika. Koren je razvijen, razgranat i pretežno plitak. Po nekim
naučnicima sadrži žilu srčanicu koja zadire duboko u pukotine krečnjačkih stena, što biljci
omogućava održavanje na strmim terenima. Pupoljci su bez prisustva smole, sitni, jajoliki sa
ušiljenim krajevima. Iglice (četine) su dužine od 8 do 20mm, sa ispupčenim rebrom na licu i
naličju. Zašiljene su, do tupe, i na preseku pljosnate. Sa gornje strane četine su tamno-zelene
boje i bez stoma, dok sa donje strane sadrže dve beličaste pruge stominih otvora. U zavisnosti od
staništa cveta od aprila do juna meseca. Cvetovi su smešteni pri samom vrhu krošnje. Šišarke su
viseće, tamno-ljubičaste boje, dužine oko 5-6cm. Kao zrele otvaraju se krajem septembra.
Šišarke ostaju na stablu i nakon ispadanja semena. Seme je dužine oko 2-3mm i sazreva iste
godine, u periodu oktobra i novembra. Celokupan morfološki izgled čini ovaj četinar jednim od
najlepših svetskih endemita.
1.3.Opšte karakteristike vrste
Pančićeva omorika je otkrivena 1875. godine, na planini Tari, kod sela Zaovine. Pančić je krenuo
u potragu za ovom, tada još uvek nepoznatom vrstom četinara, nakon saznanja o reči ,,omorika“
koje se pojavljivalo u Vukovom rečniku i u srpskim narodnim pesmama. Značenje ove reči,
potekle iz naroda, ukazivalo je na ,,mor ili omorinu“, odnosno sumornu boju četinarske šume
planine Tare.
Sinonimi:
Serbian spruce (Srpska smrča), Pinus omorica, Ledena lepotica (Pančić).
2.Horologija
2.1.Rasprostranjenost vrste
Pančićeva omorika je u vreme tercijera naseljavala veoma velika područja. Usled klimatskih
promena i nastupanja ledenog doba, ova vrsta svoj areal sužava na veoma usko područje. Zbog
duge istorije postojanja ali i sužavanja areala, kao načina borbe za opstanak, svrstava u red
paleoendemita (endemoreliktna vrsta). Oblast Balkanskog poluostrva, koju naseljava Pančićeva
omorika, naziva se refugijum, odnosno pribežište na kome je ona uspela da preživi u
nepovoljnim periodima tokom geološke istorije.
5
Slika
1:Stanište
Pančićeve
omorike
(http://www.google.rs/imgres?
imgurl=http%3A%2F%2Famlramzes.blog.rs%2Fgallery%2F16630%2Fpicea%252520omorika.
jpg&imgrefurl=http%3A%2F%2Famlramzes.blog.rs%2Fblog%2Famlramzes%2Fzastita-
zivotinja%2F2011%2F11%2F05%2Fpanciceva-omorika&h=500&w=375&tbnid=z-
MaQnH_vnwbIM%3A&zoom=1&docid=DQeIFD9paOrTkM&ei=sDZWU_vbLMfkswaLqYDgD
w&tbm=isch&ved=0CG4QMygLMAs&iact=rc&uact=3&dur=1524&page=1&start=0&ndsp=
26)
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti