Strategije u marketingu
1
VISOKA ŠKOLA PRIMENJENIH STRUKOVNIH STUDIJA
VRANJE
SEMINARSKI RAD
PREDMET:
ORGANIZACIJA PROIZVODNO
POSLOVNIH SISTEMA
Tema: Strategije u marketingu
Predmetni nastavnik
dr Milica Stanković
Student
Branka Djordjević
Br. Ind. 86/MI
Vranje, 2018.
2
UVOD
Osnovni zadatak upravljanja i rukovodjenja su marketinške aktivnosti za ostvarivanje celog
marketinškog okvira u preduzeću.
„Potrošnja je jedini cilj i svrha svake proizvodnje i interesu.“ Adam Smit 1776. God.
Šta je marketing? Samo jedno pitanje, a puno odgovora. To jest, definicije marketinga su
mnogobrojne i različite: od opširnih školskih verzija do onih kratkih i britkih koje su omiljene
medju odgovornim za oglašavanje. Sama koncepcija marketinga nije ništa novo, lako je
razumljiva i nije je teško objasniti širim slojevima, a potrošačima se veoma dopada.
Marketing se definiše kao funkcija preduzeća. Proizvodjaču je u interesu da se poveća
interesovanje potrošača. Potrošnja je jedini cilj i svrha svake proizvodnje. Marketing kao
fundamentalna poslovna filozovija jeste oblik svesti koji treba da odredi celokupnu organizaciju
posla, takodje, podrazumeva čitav niz posebnih aktivnosti, kojima se bavi odeljenje za
marketing, usmerenih ka marketinškim i poslovnim ciljevima, i ima svoju ulogu u stvaranju
dobiti.

4
PSIHOLOGIJA MARKETINGA
Jedna od dobrih činjenica u merkteingu je psihologija. Pitanje je kako navesti potencijalne
potrošače da kupe odredjeni proizvod, ili kako navesti srednjoškolce da postanu studenti naše
visoke škole. Postoji mnogo načina. Pre svega, za ovaj korak, potreban je timski rad. Jer više
prosečnih ljudi sačinjavaju natprosečani tim. Prevashodno potrebno je da se obavi istraživanje,
npr.uraditi anketu, podeliti upitnike i td., zatim planiranje i na kraju realizacija marketinga. Moć
dokazivanja zavisi od pouzdanosti istraživačkih instrumenata, odnosno, najčešće od upitnika
koje se koriste prilikom istraživanja i ispitivanja. Takodje, medijska kultura i kultura oglašavanja
su suštinski povezane. Kada izlaže oglašivač, svojom porukom želi da ostvari precizne ciljeve:
pokušava da ubedi potencijalne učenike da upišu VŠPSS odnosno, pokušava da ubedi ljude da je
njegov proizvod najbolji i teži da ih navede da ga što pre kupe. Živimo u medijatizovanom
truštvu, takodje, korise se sve sisteme percepcije i pribegava se svim medijima.
Npr. gledalac televizije koji čita novine u svojoj svesti rekonstruiše pokret i čuje muziku slogana
tog proizvodjača koji se emituje na televiziji ili radiju. Sada je prekomerno zastupljen rad na
računaru i na internetu. Onaj koji „surfuje“ po internetu, vrlo često se može videti sa strane na
stranici interneta iskačući prozori, odnosno razne vrste reklamnih poruka, tako i na Jutjubu
kanalu, dok neka osoba sluša muziku, automatski se prebacuje sa pesme na reklamnu poruku.
Sve se to radi da bi ušlo u svest potrošača.
Tvorac reklama teži da razbije perceptivni ekran porukom koja će biti dovoljno različita od
ostalih kako bi imala najviše šansi da bude upamćena. Pažnja televizijskih gledalaca opada posle
pet sekuni i zato se teži ka tome da one imaju povišen zvuk, provokativnu sliku i td.
Primer. Kako psihologija utiče na kupovinu nekog proizvoda? U jednom gradu u inostranstvu,
radjena je anketa medju ženama. Utvrdjeno je da su one spremne da plate čitavo bogatstvo za
negu i lepotu. Recimo, brijač za muškarce, prosečna cena je 0,5€. A pripadnice lepšeg pola,
nesvesno, u stanju su da plate duplo, pa čak i mnogo više skuplji proizvod. Iako su radjeni od
istog materijala, samo se po dezenu razlikuju. Tu je psihologija odigrala svoju ulogu i tako su
smišljeni epilatori.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti