REPUBLIKA SRBIJA

VISOKA POSLOVNA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA

LESKOVAC

Smer: Poslovna ekonomija i menadžment

Predmet: Upravljanje promenama

Tema: Strategijsko planiranje i upravljanje promenama

Profesor:

Student:

prof. Jovica

             

AMG GT 93^^

Leskovac, 2016.god

Diplomski rad

AMG GT 93^^

2

Sadržaј

1. Uvod....................................................................................................................................4

2. Izvorišta promena................................................................................................................5

3. Vrste promena......................................................................................................................7

3.1 Promene tehnike i tehnologije...........................................................................................8

3.2 Promena proizvoda............................................................................................................8

3.3 Strukturalne promene........................................................................................................ 9

3.4 Kulturološke promene..................................................................................................... 10

3.5 „Kreativna imitacija” kao vrsta promene........................................................................11

4. Faze promena.....................................................................................................................13

4.1 Uvidjanje potreba za promenama....................................................................................13

4.2 Iniciranje promena...........................................................................................................14

4.2.1 Istraživanje................................................................................................................14

4.2.2. Kreativnost...............................................................................................................14

4.3 Realizacija promena........................................................................................................ 16

5. Mogući otpori promenama................................................................................................ 16

6. Strategije slamanja otpora................................................................................................. 18

7. Komunikacija.....................................................................................................................20

7.1.1. Selekcija informacija...............................................................................................20

7.1.2. Kodiranje.................................................................................................................21

7.1.3. Prenos poruke..........................................................................................................21

8. Model planiranih promena.................................................................................................21

9. Promene i menadžment..................................................................................................... 22

10.

Promene kao uzrok konflikta......................................................................................... 23

11.

Odgovornost, autoritet, moć i uticaj..............................................................................26

12.

Različiti stilovi upravljanja i poslovanja mogu da doprinesu nerazumevanju 

sagovornika............................................................................................................................... 31

background image

AMG GT 93^^

4

1. Uvod

Upravljanje   promenama   bi   se   moglo   definisati   kao   proces   menjanja   odnosno 

modifikovanja postojeće organizacije. Prema drugom mišljenju pod upravljanjem promenama 
podrazumeva se prihvaćanje novih ideja ili ponašanja organizacije. Iako se mnoge promene 
mogu podvesti pod pojam inovacije a ipak sve promene nisu inovacije. Svaka inovacija je 
promena, ali svaka promena ne mora da bude inovacija. 

Svaka  organizacija  koja  se  menja  ima  tendenciju  da  se  suočava  sa  stresovima  i 

problemima. Otpor  prema  promenama  i  strategija  slamanja  otpora, se  smatra  ključnim 
problemom savremenog menadžmenta. Da bi organizacija bila uspešna, mora da se menja, 
ali  i  da  permanentno  prihvata  različite  tipove  promena. Uspešne  su  kompanije  koje 
permanentno  sprovode  poboljšanje  tehnologije,   kreiraju  nove  proizvode,  sprovode 
reorganizacije i uvodjenje  administrativnih poboljšanja, povećavaju stručnost zaposlenih itd. 

Promena se definiše kao primena novih ideja ili načina ponašanja jedne organizacije, 

bilo  da  je  ona  profitabilna  ili  neprofitabilna

1

. Organizacije  se  moraju  tako  uredjivati  da 

pariraju  okruženju kroz promene i razvoj. 

Svi problemi koji nas opterećuju potiču od našeg neznanja da komuniciramo sa ljudima 

iz okruženja. Nedostatak sposobnosti za komunikaciju sa razumevanjem nastaje kroz životno 
iskustvo. Dugoročno zatvaranje još više vodi u nerazumevanje i nesporazume sa svojom 
okolinom, u konflikte i nezadovoljstva. 

Isto tako je važno da prevaziđemo unutrašnje blokade koje stoje na putu komunikacije i 

razumevanja sa ljudima koji imaju značajnu ulogu u našem životu. Osećaj manje vrednosti 
potiče iz sećanja o neuspehu, iz odnosa nerazumevanja i zaključaka o ličnoj manjoj vrednosti u 
odnosu na neke druge ljude. Tada se usamljenost ili izolacija nameće kao rešenje, ali to nije 
dobar   put   društvenog   života.   Isto   tako   je   pogrešan   put   održavanje   konfliktnih   društvenih 
odnosa. Moramo početi graditi skladne i unapređujuće odnose. Ako to uspemo sa jednom 
osobom, onda posedujemo dobru osnovu da izgradimo zadovoljavajuće i konstruktivne odnose 
i sa drugim ljudima iz našeg okruženja. 

Stalne promene utiču na prirodu društva, ekonomiju, industriju, funkciju preduzeća, 

poslova i ličnih stavova. Do promena dolazi neočekivano i iznenada. Upravljanje promenama 
podrazumeva   skup   aktivnosti   koje   omogućavaju   fleksibilnost   u   poslovnom   okruženju 
preduzeća i samog pojedinca. Najveći uzrok dinamičnih promena je globalizacija i zbog toga 
treba da budemo fleksibilni da bi se što brže i bolje prilagodili novonastalim situacijama. 
Pokretači promena mogu biti kupci, konkurencija, dobavljači, tržište rada, ekonomska situacija, 
društveni   trendovi   (npr.   visoko   obrazovanje),   svetska   politika,   kulturne   razlike   i   razvoj 
tehnologije. 

Slika 1. 

Upravljanje promenama

1

 Isak Adižes: “Upravljanje promenama”, Adižes Institut, Novi Sad, 1998

AMG GT 93^^

5

2. Izvorišta promena

U   današnjem   krajnje   turbulentnom   svetu,   organizacije   se   moraju   kontinuelno 

adaptirati okruženju i novim situacijama. Bez toga one jednostavno ne mogu da prežive, ali i da 
napreduju. Da bi se obezbedio trend permanentnog razvoja, moraju se poznavati uzroci ili 
izvoriše promena, a potom i posledice koje izazivaju promene. Problem je što veliki broj 
teoretičara prenaglašen akcenat stavlja na posledice koje izazivaju promene, a malo na uzroke 
koji dovode do promena. To se dalje nepovoljno odražava i na upravljanje promenama, jer ko 
nezna od kuda dolazi, ne zna zapravo ni ko je ni kuda ide, pa shodno tome ne zna gde treba stići. 

Bez obzira na različitost posmatranja promena, izvorište promena i posledica koje one 

izazivaju se mogu prikazati na sledećoj tabeli:

Tabela 1.  

Izvorište promena i posledice

Kao što se iz šeme vidi, promenama prethodi kretanje, a iz njih proizilaze problemi koje 

treba   regulisati,   što   je   problem   menadžmenta.   Otuda   i   potrebe   da   se   svaki   elemenat   na 
odgovarajući način i obrazloži. 

Kretanje

. Život i rad svakog pojedinca, kompanije i države praćen je odgovarajućim 

vrstama kretanja. Kretanje postoji i kada ne dolazi do fizičke promene mesta nekog tela, procesa 
ili   pojave.   Zahvaljujući   kretanjima,   moguće   je   da   nastaje   i   opstaje   materija,   energija   i 
informacija. 

Kretanje je uslov za postojanje materije, jer kako kaže prof. dr Vojislav Vučenović, 

“nikada i nigde niti je bilo, niti može biti, materije bez kretanja”. On dalje nastavlja da se “svaki 
pojedini atom vasionske materije u svakom trenutku nalazi u nekom obliku kretanja,.... te da je 
svako mirovanje, svaka ravnoteža samo relativna u odnosu na ovaj ili onaj oblik kretanja”. 

Navedene činjenice ukazuju da je kretanje uzrok promena. Ukoliko ne bi bilo kretanja, 

ne bi bilo ni promene. Brzina kretanja odredjuje i brzinu promena, kao i njihovu složenost. 
Kretanja mogu biti različita: mehanička, hemijska, biološka, toplotna, magnetna, elektro itd. 

Prema prof. Vučenoviću

2

 postoje dva osnovna oblika kretanja i to: atrakcija i repulzija. 

Atrakcije je kretanje u kome se čestice materije približavaju jedna drugoj sa težnjom da  se 
povežu, odnosno da uspostave kanale komuniciranja. Rezultat atrakcije je nastanak novih 
celina, podsistema ili živih bića koji se formiraju po odredjenom algoritmu. 

2

 prof. dr V. Vučenović i dr. “Poslovni sistem”, Institut za unapredjenje robnog prometa, 

Beograd, 1998. 

Kretanje

Promene

Problemi

Upravljanje

background image

AMG GT 93^^

7

Iako su ove dve pojave u ravnoteži, promena se ne može uvesti dok se prethodno ne 

eleminiše staro. To nameće potrebu postojanja profesionalaca koji će rešavati probleme. 

U prošlosti su kretanja bila spora, pa su i promene i problemi bili mali, a za njihovo 

rešavanje je bila potrebna intuicija i osećaj. Razvojem proizvodnih snaga, brzina kretanja se 
povećavala,   a  time   i   problemi,   što   je  nametalo   potrebu   da   se   rešavanje   problema   poveri 
profesionalcima. Otuda školovanje ljudi na visokim poslovnim školama, permanentan trening i 
osvežavanje znanja kako bi profesionalci bili u trendu nastalih problema. 

U postindustrijskoj eri kada je brzina komunikacija doživela neslućene razmere, traži se 

superprofesionaizam.   To   je   profesionalni   menadžment   ojačan   infrastrukturom   koja   je 
specijalizovana da pruži logističku podršku menadžmentu da brže i efikasnije rešava složene 
probleme. Javlja se potreba za formiranje brojnih naučnih institucija, agencija, inovacionih 
inkubatora koji su specijalizovani za pojedine oblasti i koji mogu brzo da dijagnosticiraju 
problem, a još brže da daju rešenje za njegovo eleminisanje. 

Za upravljanje promenama i promene upravljanja je bitno saznanje da su problemi 

vezani za prošlost i sadašnjost, a da se njihovo rešenje odnosi na budućnost. S tim u vezi šanse 
brzo nastaju, ali još brzo nestaju, pa je brzina reagovanja u donošenju odluka bitna komponenta 
visoko   profesionalizovanog   menadžmenta.   Ovde   je   problem   što   su   brze   odluke     često 
nekvalitetne, a spore kvalitetne, ali zakasnele. Bez obzira na navedeno, savremeni problemi 
zahtevaju da se odluke donose brzo i kvalitetno. Umesto “ili-ili”, ovde mora biti uvedeno 
pravilo “i-i”, odnosno i brze i kvalitetne odluke. Ako je menadžment u nemogućnosti da reaguje 
(zbog nedostatka informacija ili ne uočavanja problema itd), ne treba se razočarati. Jer kako 
kaže naš nobelovac Ivo Andrić: “Sve Drine ovog sveta su krive i mi ih nikada nećemo u 
potpunosti ispraviti, ali isto tako ne smemo nikada prestati da ih ispravljamo”. 

Iz navedenog se može zaključiti da je menadžment rezultat promena i problema i da ovi 

fenomeni ne postoje ne bi bilo potrebe ni za menadžmentom. Najefikasniji način upravljanja 
promenama je upravljanje kretanjem materije, procesa i pojava u veštačkim organizacijama. 
Time   se   pojačavaju   sile   atrakcije,   a   destimulišu   sile   repulzije,   odnosno   smanjuju   uzroci 
nepovoljnih kretanja, a stimulišu pozitivna kretanja. 

3. Vrste promena

 

U poslovnom svetu se može govoriti o različitim vrstama promena. Primera radi kod 

proizvodnih organizacija se može govoriti o funkcionalnim promenama, dok u trgovinskom 
sektoru o institucionalnim promenama. Ipak, za organizacije su najvažnije sledeće: promena 
tehnologije, proizvoda, strukture i socio kulturološke promene

3

Organizacije se mogu menjati u jednoj ili više oblasti zavisno od internih i eksternih sila. 

U   industriji,   proizvodjači   trebaju   uvoditi   nove   proizvode,   ili   njihovu   modifikaciju,   u 
konkurentskim industrijama primenjuju se tehnološke promene da bi se povećala efikasnost i 
efektivnost poslovanja, u maloprodaji kao elementu kanala distribucije bitne su institucionalne, 
dok za sve njih strukturalne promene. 

Promene u jednom delu organizacije mogu uticati na promene u drugim delovima 

organizacije. Novi proizvod može zahtevati nov materijal, drugu stručnost radne snage ili 

3

 •

Mašić, B., Lončarević, R., Đorđević B, J., (2007), Menadžment: principi, koncepti i procesi, Univerzitet 

Singidunum, Beograd, str. 303. 

Želiš da pročitaš svih 52 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti