Struktura saobraćajnih usluga
VISOKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA
ZA MENADŽMENT U SAOBRAĆAJU U NIŠU
SEMINARSKI RAD
TEMA:STRUKTURA SAOBRAĆAJNIH USLUGA
PREDMET:SAOBRAĆAJNA SREDSTVA I
INFRASTRUKTURA
Predmetni nastavnik: Student:
Mladenović Ljubiša
Br.ind: 1-П/09
U Nišu,April 2012
Sadržaj.....................................................................................................2
Uvod........................................................................................................3
1. Marketing u saobraćaju........................................................................4
2.Vidovi i vrste saobraćaja......................................................................5
2.1 Usluge u železničkom saobraćaju......................................................5
2.2Usluge u drumskom saobraćaju..........................................................6
2.3Usluge u vodenom saobraćaju............................................................6
2.4Usluge u avio (vazdušnom) saobraćaju..............................................7
3.Proizvodna i prodajna orjentacija u poslovanju saobraćajnih
preduzeća..........................................................................................7
3.1Suština i specifičnost saobraćajne proizvodnje.................................8
4.Saobraćaj kao proizvodna delatnost...................................................9
4.1Rezultat saobraćajne proizvodnje....................................................10
5.Struktura saobraćajnih usluga...........................................................11
6.Kvalitet pružanja usluga u saobraćaju...............................................14
7.Prevoz putnika...................................................................................14
7.1Brzina prevoza................................................................................15
Zaključak
Literatura
2

1. Marketing u saobraćaju
Marketing u saobraćaju kao podsistem u sistemu marketing usluga Primena marketinga u
uslužnim delatnostima posebno je potencirana intezivnim razvojem i sve vecim značajem
sektora usluga u nacionalnim ekonomijama.Predvidjanja eksperata idu u pravcu daljeg rasta
tercijarnog sektora, te se nameće kao neophodnost primena marketinga ( usluga) u poslovanju
uslužnih delatnosti u cilju kvalitetnijeg zadovoljavanja potreba sve izbirljivih i zahtevnijih
korisnika usluga.U toj poziciji je i saobraćaj sa svim osobenostima koje ga diferenciraju od
ostalih uslužnihdelatnosti. Poslovanje saobracajnih preduzeca na principima trzisnog posovanja s
izrazenom konkurencijom na transportnom trzistu u prvi plan stavlja marketing kao jednu od
najznacajnijih funkcija preduzeca. Primena marketinga u saobracaju zasnovana je na opstim
karakteristikama korišćenja marketinga u usluznim delatnostima , ali njena bit protice iz
odredjenih osobenosti saobracajnog (transportnog) trzista i saobracaja u celini. U stručnoj
literature prisutna je izvesna tranzicija u razumevanju usluzne orijentacije i moci marketinskog
uticaja.Mnogi autori misle da vrh hijerarhije organizacije cine osoblje za kontakt s kupcima ,
fizicki resursi i operacioni sistemi koji su u medjusobnom odnosu s potrosacima.Kako
saobracajna preduzeca predstavljaju kompleksan saobracajno – transportni system usluzne
delatnosti , vrlo je pozeljno ovaj concept uvžiti i primeniti na saobracajnu preduzeca.Uticaj
marketinga mora se ogledati u svim segmentima pristupanja procesu usluzivanja klijenta.Stoga je
funkcionalna koherencija izmedju marketinga i proizvodnje sustinski bitna za saobraćajne
sisteme Kao i u ostalim privrednim delatnostima i u saobracaju je razumevanje motiva koriscenja
saobracajnuih uslugaosnova za razumevanje potreba korisnika i kretanja traznje za saobracajnim
uslugama.Utvrdjene potrebe korisnika su osnove za definisanje proizvodnih , razvojmih , i
drugihprograma saobracajnih preduzeca.Dakle,pracenje izmenjenih zahteva traznje na
trzistu saobracajnih usluga osnov je racionalne poslovne politike. Istovremeno , saobracajno
preduzece mora primenjivati odgovarajuce strategije u domenu instrumenata trzisnog nastupa ,
kako bi se intergisalo sa sredinom.Marketing orijentacija saobracajnih preduzeca ima za
posledicu znatno prilogodjavanje saobracajnuih usluga korisnicima. Za preduzece koje se bavi
usluznim delatnostima od velikog znacaja je inoviranje programa usluga.Istrazivacko-razvojna
aktivnost nije od manjeg znacaja kod usluznog preduzeca , mada je karaketr rada i sprega sa
marketingom dosta razlicita od proizvodnog preduzeca. U saobracaju postoje velike mogucnosti
za razne inovacije koje bi doprinele ostvarenju dodatnih prihoda.Nove potrebe i zahtevi za
savremenim saobracanjim uslugama , kao i brz razvoj nauke i tehnike , doprineli su da svaka
grana saobracaja razvije svoje mobilne transportne kapacitete , medjusobno razlicite po tehnicko-
tehnoloskim , saobracajnoekonomski , i organizacionim osobenostima.Tako, naspram procesa
formiranja novih potreba i potraznje za saobracajnim uslugama , vremenom se
prosirivala struktura saobracajnih grana i razvijala slozena organizaciona struktura saobracajnog
sistema i transportnog trzista. Treba istaci da jedan globalni sistem upravljanja u
sektoru usluga koji predstavlja podlogu u strategijskom nastupu razlicitih podrucja u okviru
4
sektorausluga , uz primenu interaktivnog marketinga , mora biti primenjen i na saobracajna
preduzeca.Dugoročan uspeh u uslužnom poslovanju moguće je jedino ukoliko potrošač i uslužna
kompanij zajedno u lažu napore u prizvodnju i potrošnju odeđenih usluga.Najednostavniji oblik
saradnje u paksi marketinga usluga predstavljaju prijateljski odnosi između uslužnog osoblja i
potrošača.
2.
Vidovi i vrste saobraćaja
Podela saobraćaja može se vršiti na razne načine. Kao kriterijum za podelu mogu nam služiti
izvesna tehničke karakteristike, zatim način organizacije prevoza kao i izvesne ekonomske
funkcije pojedinih saobraćajnih delatnosti. Tehnički kriterijumi za podelu saobraćaja su:
vrsta saobraćajnog puta,
vrsta pogonske snage.
Poznato je da su osnovni elementi svakog saobraćaja put i prevozno sredstvo i to kako pogonska
mašina, tako i sama vozna sredstva. Prema savremenoj tehnici saobraćajnih sredstava, saobraćaj
se može odvijati na kopnu, vodi i vazduhu. Otuda i osnovna podela saobraćaja na tri vida:
suvozemni, vodeni i vazdušni. Transportna ponuda je ponuda prevoznih i I nfrastrukturnih
kapaciteta, kao potencije za proizvodnju prevoznih usluga odredjenog kvaliteta, uz tržišno
prihvatljivu cenu. Ona je kapitalno intenzivna, sa dugim rokovima izgradnje i značajno
specijalizovana izmedju pojedinih vidova transporta. Prati je velika opterećenost fiksnim
troškovima.Proizvodjači i maloprodavci moraju stalno da ispituju produktivnost i
efikasnostsvog transporta. Smatra se da se maksimiranjemefikasnosti transporta mogu smanjiti
troškovi prevoza od 10% do 30%. Svaki vid transporta ima prednosti u svojoj oblasti. Postoje
sledeći vidovi transporta:
železniički transport
drumski transport
vodeni transport
avio transport
ostali pružioci transportnih usluga
2.1 Usluge u železničkom saobraćajnom preduzecu
Jedna od velikih prednosti željezničkog transporta je sposobnost da se preveze različita vrsta
robe, počev od suvih, rasutih i tečnih roba, zamrznute hrane, svežeg voća i povrća koji zahtevaju
kontrolisanu temperaturu tokom transporta, robu nepravilnog oblika i velikih gabarita i slično.
Prevoznici koji se bave željezničkim transportom se smatraju "prirodnim monopolistima".
Razlog za ovo su visoke investicije koje su neophodne za otpočinjanje ovog posla (ovde
se u obzir uzimaju transportne organizacije u razvijenim ekonomijama, pošto kod nas, praktično,
Doc.dr Gruja A. Kostadinović, Markenting usaobraća,Niš,2010.
5
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti