Diplomski rad:                 Uloga i organizacija trezorskog poslovanja budžetskih korisnika

UVOD

Preporukama   Međunarodnog   monetarnog   fonda,   Svjetske   banke   i   drugih   finansijskih 
institucija   u svijetu, za zemlje u tranziciji ocijenjena je neophodnost reforme javnih 
finansija   i   budžetskih   funkcija,   te   posebno   unapređivanje   i   poboljšavanja   upravljanja 
finansijama države.

  Kako   su   ministarstva   finasija,   postupno   gradeći   nov   pristup   državnim   finansijama, 
gradila i svoje mjesto u finansijskim sistemima zemalja u tranziciji, s naglaskom na 
kvantitet rasporeda (alokacije) javnog novca i načina njegova trošenja, tako se sve više 
javljala potreba za uspostavljanjem trezora kao centralnog mjesta razvoja i unapređivanja 
finansijskog planiranja i upravljanja budžetom.

U BiH je usvojen Zakon o trezoru institucija BiH 8. septembra 2000. godine, čime je 
uspostavljen Trezor i u našoj državi. Što predstavlja bitan proces u budžetskom sistemu, 
sve do razine lokalne vlasti.

Riječ trezor potiče od latinske riječi thesaurus i ima brojna značenja. Prvenstveno, trezor 
označava riznicu, blago, kasu, bančin pretinac, odnosno sef. Savremena teorija i praksa 
imaju težak zadatak da definišu tezor, obuhvate i objasne sve njegove drastično rastuće 
funkcije

.

Trezor   je   osnovna   organizaciona   jedinica   unutar   Federalnog   ministarstva   finansija   i 
ministarstva finansija kantona, u kojima se u skladu sa zakonom i drugim propisima 
obavljaju poslovi koji se odnose na planiranje izvršenja i izvršenje budžeta Federacije, 
kao i budžeta Kantona, vođenje računovodstva i računovodstvenih politika, upravljanja 
novcem i vođenja jedinstvenog računa trezora, otplate duga, izdavanja garancija, novih 
zaduženja, upravljanje neangažovanim sredstvima i imovinom. 

1

Diplomski rad:                 Uloga i organizacija trezorskog poslovanja budžetskih korisnika

1. SISTEM TREZORA

Posebnu ulogu u upravljanju budžetom ima trezor ili riznica koja posredstvom funkcije 
upravljanja gotovinom i javnim dugom procjenjuje potrebe za zaduživanjem, te na taj 
način  upravlja  likvidnošću  i javnim  dugom.  Institucionalni  okvir riznice i  trezorskog 
poslovanja   podrazumijeva   uspostavljanje   na   svim   nivoima   vlasti:   lokalnih   zajednica, 
središnje vlasti, državne vlasti. 

Sistem trezora podrazumijeva da svi mogu dati nalog za plaćanje ali samo odjel trezora 
može   dati   odobrenje   da   se   taj   nalog   obavi.   Trezor   putem   ovog   mehanizma   djeluje 
preventivno   na   potrošnju.   Sistem   trezora   povezuje   sistem   plaćanja   i   računovodstva. 
Centralizovanji pristup moguće je postići uz visok stepen informatizacije . Posredstvom 
sistema   trezora   i   tehnika   upravljanja   budžetom   obezbjeđuje   se   upravljanje   novčanim 
tokovima (uplate, isplate), računovodstvene evidencije, koje se obavljaju po uplatnim i 
isplatnim računima, i utvrđuje visina potraživanja i obaveza.

Trezor je odgovoran za: 

finansijsko planiranje,

izvršenje budžeta,

upravljanje   gotovinom:   depozitima   u   domaćoj   i   ino   valuti   i   utvrđivanje 
kratkoročnih potreba za finansiranjem i

finansiranje budžetskog deficita.

 1

Upravljanje budžetom i javnim rashodima putem trezora osigurava se fiskalna disciplina, 
te njegovo organizaciono ustrojstvo se odnosi na:

Upravljanje gotovinom i javnim dugom,

Računovodstveno i finansijsko izvještavanje, i 

Izvršenje budžeta.

 
Trezor prima sve podatke u cilju planiranja novčanih tokova, i to:

dnevno stanje na jedinstvenom računu;

prognoze svih priliva;

prognoze svih izdataka; 

plan otplate duga;

plan pozajmljivanja i 

konjuktorna kretanja kroz analizu makroekonomskih parametara.

Uloga trezora u dijelu izvršenja budžeta ogleda se u radnjama koje obuhvataju pregled i 
odobravanje zahtjeva za plaćanjima, sa nepotpunom dokumentacijom i listom prioriteta 
koja se utvrđuje u Zakonu o izvršenju budžeta.

1

 Kešetović I., Finansije (Javne i monetarne), CPA-Tojšići, Tuzla, 2009. str.529

2

background image

Diplomski rad:                 Uloga i organizacija trezorskog poslovanja budžetskih korisnika

Slika br.1. Glavne funkcije trezora

3

1.2.1. Upravljanje gotovinom

Upravljanje   novčanim   sredstvima   fundamentalna   je   zadaća   trezora.   U   toj   funkciji   je 
sadržana   kontrola   novčanog   toka   na   računima   države   i   operativne   zadaće   vezane   za 
prikupljanje javnog novca i izvršenje plaćanja. Minimalna odgovornost trezora odnosi se 
na   osiguravanje   potpune,   pravovremene   i   tačne   informacije   o   novčanom   toku   i 
provođenje određene kontrole nad prilivom i odlivom sredstava na računima države.

Upravljanje sredstvima obuhvata sledeće:

a) na strani prihoda i izdataka:

jedinstveni račun trezora 

prikupljanje   izvornih   i   drugih   prihoda   i   primitaka   budžeta   kao   i 
vanbudžetskih fondova, 

3

 Ibidem

4

Diplomski rad:                 Uloga i organizacija trezorskog poslovanja budžetskih korisnika

upoređivanje   odnosa   s   bankarstvom   radi   kontroliranog   usmjeravanja 
prikupljenih prihoda države koji se uplaćuju u bankama,

kontrolu prikupljanja prihoda države kroz banke i 

raspoređivanje prihoda između centralne i lokalne države prema zakonu.

  b) na strani izdataka:

jedinstveni račun trezora i podračuni budžetskih korisnika,

dodjeljivanje i raspoređivanje novčanih sredstava budžetskim korisnicima 
prema utvrđenim pravilima, mjerilima ili limitima kako bi izvršili plaćanje 
svojih izdataka,

provjera,   odobravanje   i   obrada   zahtjeva   za   plaćanje   izdataka   koje 
budžetski   korisnici   šalju   na   izvršenje   plaćanja   sa   jedinstvenog   računa 
trezora ili 

automatizirano   izvršenje   plaćanja   po   utvrđenim   namjenama   budžetskih 
korisnika prema utvrđenim mjerilima.

1.2.2. Upravljanje javnim dugom 

Javni dug se može definirati kao akumulirana pozajmljena sredstva države, odnosno 
zbir   svih   potraživanja   koja   prema   državi   imaju   njeni   povjerioci   u   određenom 
trenutku.   Ovisno   o   tome   duguje   li   država   povjeriocima   u   zemlji   ili   inozemstvu, 
razlikuje se unutašnji i vanjski dug.

Pod upravljanjem javnim dugom podrazumijevamo donošenje odluka o refinansiranju 
i otplati javnog duga, konverziji i reprogramiranju duga, emsiji novog duga, i izboru 
ročne strukture javnog duga.

4

 Prema zakonu o trezoru institucija BiH donešenog 2000 

godine, trezor je odgovoran za upravljanje javnim dugom BiH.

Trezor obavlja sljedeće poslove u vezi sa upravljanjem vanjskim dugom:
a) Pripremanje garancija i ostalih kreditnih sporazuma između Bosne i Hercegovine 

i entiteta i između ostalih kreditora, uključujući i međunarodne kreditore, lokalne 
vlade i javna preduzeća.

b) Kontrolisanje preuzete obaveze entiteta da mjesečno plaćaju 1/12 procijenjenog 

godišnjeg   duga   na   račun   Servisiranja   vanjskog   duga   otvorenog   u   Centralnoj 
banci. U slučaju da nema dovoljno sredstava na računu za Servisiranje vanjskog 
duga za vršenje mjesečnih isplata Trezor će načiniti izvještaj o dodatnim iznosima 
potrebnim   za   servisiranje   duga   i   obavijestit   entitete   o   potrebnoj   isplati 
nedostajućih srestava u korist računa za Servisiranje vanjskog duga otvorenog kod 
Centralne banke.

c) Davanje   stručne   podloge   u   pregovorima   o   novim   zajmovima   i   sprovođenje 

procedura u vezi sa novim vanjskim dugovima Bosne i Hercegovine, alociranje 
novog duga na entitete zasnovano na principu krajnjeg korisnika, u skladu sa 
Zakonom o vanjskom dugu, te osiguravanje da se sva neangažovana sredstva od 
novog pozajmljivanja plasiraju i da se po tom troše u skladu sa dokumentima o 
zajmu.

4

 Kešetović I., Đonlagić Dž., Javne finansije, Grin, Gračanica, 2007. str.91.

5

background image

Diplomski rad:                 Uloga i organizacija trezorskog poslovanja budžetskih korisnika

Donošenjem   zakona   sa   novim   rješenjima   definirano   je   ukupno   ograničenje   na   nova 
zaduženja   svih   nivo   vlasti   u   cilju   osiguranja   fiskalne   održivosti   i   makroekonomske 
stabilnosti Bosne i Hercegovine. Donošenjem zakona na nivou entiteta uspostavljaju se 
limiti   zaduženja   u   smislu   da   servisiranje   unutarnjeg   i   vanjskog   duga,   uključujući   i 
obaveze   po   novim   kreditima   ne   mogu   preći   18%   ostvarenih   prihoda   u   predhodnoj 
fiskalnoj godini.

Iako novi koncep zaduženja ostavlja još prostora za zaduživanjem, visina zaduženosti 
zavisit   će   od   uslova   kredita   u   ročnosti   i   kamatnoj   stopi.   U   svakom   slučaju   na   bazi 
ovakvih zakonskih rješenja biće moguće utvrditi okvir za nova zaduženja u BiH za svaku 
narednu godinu i njihovu raspodjelu između entiteta i Distrikta Brčko.

 7

Unutrašnji javni dug je iskazan u domaćoj valuti u valutnom sistemu koji obezbjeđuje 
konvertibilnost   u   stranoj   valuti   potrebno   je   posmatrati   u   skladu   sa   razvojem   sistema 
upravljanja   unutrašnjeg   duga   kroz   prilagođavanje   strukture   dospijeća.   Duži   period 
dospijeća   smanjuje   potrebu   refinansiranja;   s   toga   je   prihvatljivija   prosječna   granica 
dospijeća. 

U   konkretnom   slučaju   na   primjeru   BiH   postoji   kombinacija   ovog   pristupa.   Naime, 
usvojeni koncep restruktuiranja obaveza iz 2004. godine koje su iskazivanje u 200% 
GDP smanjene su na neto sadašnju vrijednost od 20% GDP. Neke obaveze su izvršene, 
ili će biti izvršene u gotovini, dok će najveći dio obaveza biti izmiren obveznicama s 
niskom   kamatnom   stopom   i   sa   rokom   dospijeća   do   50   godina.   Dužina   otplate 
kombinovana sa programiranim suficitom od 1% osigurava fiskalnu izdrživost. Kako u 
strukturi unutrašnjeg duga najveće učešće ima stara devizna štednja pitanje dužine otplate 
kod ovog oblika potraživanja je ekonomski i politički najosjetljivije i zahtijeva poseban 
tretman     i   realnu   procjenu   na   bazi   budžeta   koji   se   temelji   na   realnim   izvorima   i 
troškovima korištenja istih.

1.2.2.2. Vanjski dug BiH

Prema podacima Ministarstva finasija i trezora BiH na dan 31. decembra 2005. godine je 
iznosio 4.258 miliona KM. Od toga iznosa na F BiH se odnosilo 2.737 miliona KM, a na 
RS 1.521 miliona KM.

Više od polovine vanjskog duga BiH na pomenuti datum (oko 54 %) predstavljalo je 
kreditnu obavezu prema Svjetskoj banci, nešto više od jedne petine (oko 23 %) je kredit 
vlada zemalja članica Pariškog kluba, dok preostalih oko 23 % otpada na Londonski 
klub,   Evropsku   investicijsku   banku,   Evropsku   banku   za   obnovu   i   razvoj,   Evropsku 
komisiju i dr.

 8

7

 Ibidem, str.162

8

 Ibidem, str.165

7

Želiš da pročitaš svih 41 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti