UNIVERZITET U BEOGRADU

           MASTER AKADEMSKE STUDIJE

 

PRAVNA REGULACIJA JAVNIH NABAVKI

                    Prof.Dr.Mirjana Drakulić

Studija Slučaja

PRESUDA  SUDA  PRAVDE EVROPSKE 

UNIJE U OBLASTI JAVNIH NABAVKI

Autor:

            Nikola Rajić, br. indeksa 2016/

U Beogradu, 2017.godine

background image

PRAVNA REGULACIJA JAVNIH NABAVKI  –  STUDIJA SLUČAJA

3

U praksi, naručilac posla može, ukoliko postoje dobri razlozi za to, da osnuje, poseduje 

i da kontroliše privredno društvo ili neku drugu vrstu zasebnog pravnog tela koje obezbeđuje 
takve robe, usluge ili radove. Na primer, opštinski organ može da osnuje društvo koje će se 
baviti sakupljanjem i odlaganjem otpada za tu opštinu. Pravno gledajući, to je telo odvojeno 
od naručioca posla koji je njegov osnivač i vlasnik. Telo samo po sebi ima status pravnog 
lica. U takvom slučaju, naručilac posla mora da razmotri da li i) mu je dozvoljeno da dodeli 
ugovor direktno telu koje je u njegovom vlasništvu, ili ii) je neophodno da sprovede postupak 
nabavke u kojem svi zainteresovani privredni subjekti mogu da podnesu ponudu.

Direktiva ne daje odgovor na pitanje da li naručilac posla može da dodeli ugovor 

direktno   privrednom   društvu   ili   drugom   zasebnom   pravnom   telu   koje   je   u   njegovom 
vlasništvu   ili   koje   kontroliše,   bez   primene   konkurentnog   tenderskog   procesa.   Direktiva 
takođe   ne   predviđa   meru   do   koje   je   naručiocima   posla   dozvoljeno   da   rade   zajedno   i 
dodeljuju ugovore jedan drugom, bez primene konkurentnog tenderskog procesa.

SP   je   utvrdio   dva   izuzetka   od   opšteg   pravila   koje   predviđa   da   se   direktive   o 

nabavkama primenjuju kada naručilac posla dodeljuje ugovor zasebnog pravnom licu. Ovi 
izuzeci podležu ispunjenju određenih uslova. Kada su ti uslovi ispunjeni, dodela ugovora se 
može smatrati “internom” nabavkom i na nju se Direktiva ne primenjuje.

Ta dva izuzetka od principa kojim se zahteva konkurentan tenderski proces često se 

nazivaju izuzetak “

Teckal” i izuzetak “Hamburški otpad”. Ovi nazivi označavaju predmete SP-

a   u   kojima   su   po   prvi   put   ustanovljeni   ovi   principi.   Izuzetak  

Teckal  je   relevantno  kada 

naručilac posla osnuje ili učestvuje u zasebnom pravnom licu. Izuzetak 

Hamburški otpad je 

relevantno kada postoji saradnja između naručilaca posla, ali nije osnovano zasebno pravno 
lice.

2. PRAVNI OSNOV

Pravni   osnov   za   donošenje   presude   u   slučaju   C-159/11,   su   pravo   Evropske   Unije   i 

zakonodavstvo Italije.

Zakonodavstvo Italije 

-

Član 15.(1) Zakona br. 241, koji uvodi nova pravila upravnog postupka I pristupa 
administrativnim dokumentima, predviđa da javni upravni  organi mogu u svakom 
trenutku da sklapaju  međusobne  sporazume u  cilju utvrđivanja pravila  kojima se 
reguliše saradnja u aktivnostima od zajedničkog interesa.

           Prema Članu 15.(1) Zakona br. 241 od 07.08.1990. godine, kojim su uvedena nova 
pravila upravnog postupka i pristupa upravnim dokumentima (nuove norme in materia di 
procedimento amministrativo e di diritto di accesso ai documenti amministrativi, GURI br. 
192   od   18.08.1990.   godine,   str.   7.),   ‘javni   upravni   organi   mogu   u   svakom   trenutku   da 
sklapaju međusobne sporazume u cilju utvrđivanja pravila kojima se reguliše saradnja u 
aktivnostima od zajedničkog interesa’.

      Član 66. Uredbe Predsednika Republike br. 382 od 11.07.1980. godine o reorganizovanju 
univerzitetskog   obrazovanja,   koji   se   odnosi   na   obuku,   reformu   organizacije   i   nastavne 
metodologije (riordinamento della docenza universitaria, relativa fascia di formazione nonché 
sperimentazione   organizzativa   e   didattica,   standardni   dodatak   uz   GURI   br.   209   od 
31.07.1980.), glasi:

PRAVNA REGULACIJA JAVNIH NABAVKI  –  STUDIJA SLUČAJA

4

         ‘Univerziteti mogu da vrše istraživanja i konsultantske aktivnosti u okviru ugovora sa 
javnim i privatnim subjektima, pod uslovom da se time ne narušava njihova akademska 
funkcija   širenja   znanja.   Sprovođenje   navedenih   ugovora   se   u   pravilu   poverava 
[univerzitetskim] odsecima ili, kada takvi odseci ne postoje, institutima ili univerzitetskim 
klinikama, ili redovnim profesorima.
Zarada od sprovođenja ugovora iz prethodnog Stava raspodeljuje se prema pravilima koja 
odobri   upravni   odbor   univerziteta   na   osnovu   pravila   …   koja   je   utvrdilo   Ministarstvo 
obrazovanja.

      Nastavno   i   nenastavno   osoblje   koje   sarađuje   na   pružanju   takvih   usluga   može   biti 
nagrađeno godišnjim iznosom do maksimalno 30% od ukupne plate. U svakom slučaju, tako 
isplaćen  iznos   osoblju   ne   može  biti   veći   od  50%  od  ukupne   zarade   od   pružanja  takvih 
usluga.

   Pravilima iz drugog Stava utvrđuje se iznos koji se izdvaja za opšte troškove univerziteta, 
kao i kriterijumi za isplatu iznosa iz trećeg Stava osoblju. Ostatak prihoda se izdvaja za 
kupovinu nastavnih i istraživačkih materijala i operativne troškove odseka, instituta ili klinika 
koje su sprovele takve ugovore.

   Troškovi univerziteta koji nastanu tokom pružanja usluga unapred se odbijaju od prihoda  
ostvarenog od svake usluge, u skladu sa pravilima utvrđenim u drugom Stavu.

Zarada od aktivnosti opisanih u prethodnom Stavu predstavlja prihod u budžetu univerziteta.’

Pravo EU

-

Direktiva 2004/18/EZ: stav 2. preambule; 

-

Član 1. Stav 2a) i d), Stavovi 8.-9. – definicija “ugovora o javnoj nabavci” i “ugovora  
o javnoj nabavci usluga”; 

-

Član 2.– načela dodjele ugovora o javnim nabavkama; 

-

Član 7. – vrijednosni razredi za primjenu Direktive

Prema Stavu 2. u preambuli Direktive 2004/18:

-

‘Dodela ugovora sklopljenih u državi članici u ime države, regionalnih ili lokalnih vlasti i 
drugih tela javnog prava podleže poštovanju načela Ugovora [o EZ], a osobito načela 
slobode   kretanja   roba,   načela   slobode   poslovnog   nastanjivanja   i   načela   slobode 
pružanja   usluga,   te   načelima   koja   iz   toga   proizlaze   kao   što   je   načelo   jednakog 
postupanja,   načelo   zabrane   diskriminacije,   načelo   uzajamnog   priznavanja,   načelo 
proporcionalnosti, kao i načelo transparentnosti. Međutim, za ugovore o javnoj nabavci 
iznad   određene   vrednosti,   preporučljivo   je   sastaviti   na   nivou   Zajednice   odredbe   o 
koordinaciji nacionalnih postupaka za dodelu takvih ugovora koji se baziraju na ovim 
načelima kako bi se osigurao njihov učinak i kako bi se garantovalo otvaranje javne 
nabavke za nadmetanje …’

Član 1. Direktive 2004/18 glasi:

‘...

(a) “Ugovori o javnim nabavkama” su ugovori sa finansijskim interesom sklopljeni u 
pisanom obliku između jednog ili više privrednih subjekata i jednog ili više ugovornih 
organa, čiji je predmet izvođenje radova, isporuka robe ili pružanje usluga u smislu ove 
Direktive.

...

Želiš da pročitaš svih 16 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti