Svemir, galaksija, sunce
NEZAVISNI UNIVERZITET BANJA LUKA
PEDAGOŠKI FAKULTET
PREDŠKOLSKO VASPITANJE I OBRAZOVANJE
BANJA LUKA
SEMINARSKI RAD
-OSNOVI PRIRODNIH I DRUŠTVENIH NAUKA-
SVEMIR, GALAKSIJA, SUNCE
MENTOR: STUDENT:
Prof. dr Milan Grujičić xxxxxxxxxxxxx
Br.indeksa:xxxxxxxxxx
BANJA LUKA, 2016.godina
2
SADRŽAJ
Strana:
FUNKCIONISANJE KOSMIČKA TIJELA
......................................................................4
HIPOTEZA O NASTANKU SVEMIRA I STAROST SVEMIRA
..................................5
...................................................................................................7
........................................................................................11

4
sl.1 prikaz planeta Zemlja
1.
FUNKCIONISANJE KOSMIČKA TIJELA
Uzimajući u obzir sve spoznajne stečevine, I. Njutn utemeljuje novu mehaniku: uvodi
silu, koja je jednaka množenju mase i ubrzanja tijela, te opštuu gravitaciju s privlačnom silom
između masa, na temelju čega su se mogla obrazložiti kretanja svih tijela u Sunčevu sistemu.
Gravitacija je bila ključ za nebeska kretanja, a njegova je fizika bila teorija reda u svemiru.
Međutim, proračun gravitacijskog međudjelovanja više planeta i Sunca (tzv. problem
međudjelovanja tri i više tijela) bio je toliko složen da se nije činio potpuno rješivim, pa je i sam
Njutn spominjao neke nepravilnosti u gibanju planeta koje bi mogle voditi raspadu Sunčevog
sistema, ako u određenim trenutcima ne bi došlo do korekcije putanja; zaključio je kako je Božji
periodični zahvat neizbježan da bi se održala uravnoteženost sistema.
Dao je takođe odgovore na naučnana i filozofska pitanja o prostoru, vremenu, tvari, i dr.;
njegov je prostor apsolutan, stvoren je od Boga, stoga ima i njegova obilježja: vječan je,
beskonačan, nepromjenljiv i nedjeljiv. U sljedećih dvjestotinjak godina sve više postaje razvidno
kako se zvijezde ne nalaze posvuda u svemiru nego su smještene u skupini oblika jednog diska,
koju mi sada poznajemo kao našu galaksiju ili Mliječnu stazu. Prvo se držalo, pogrešno, da je
Sunčev sistem u središtu galaksije, pa tek početkom 20. v. H. Shapley zaključuje kako je Sunce
udaljeno za dvije trećine promjera galaksije od njezinog središta, ali uzima da je naša galaksija u
središtu svemira. W. Baade pokazuje konačno (1952.) kako je Mliječna staza tek jedna tipična
galaksija, a svemir izgleda jednako svakome gdje god se nalazio, što je poznato kao kosmički
princip ili načelo; taj princip se izriče i tvrdnjom kako je svemir homogen i izotropan, što
naravno ne stoji, u malim razmjerima (npr. unutrašnjost Sunca se sasvim razlikuje od nekog
Vukićević–Karabin, M., Atanacković–Vukmanović, O.:Opšta astrofizika, 2004, Zavod za udžbenike i nastavna
sredstva – Beograd
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti