UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE

 BANJA LUKA

FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE

BANJA LUKA

SVJETSKA BANKA

SEMINARSKI RAD

Mentor :                                                                                         Studenti :

Banja Luka,  decembar 2011.god.

S A D R Ž A J

UVOD

...............................................................................................................................................2

1. ŠTA JE SVJETSKA BANKA

......................................................................................................3

2. ORGANIZACIJA

.........................................................................................................................3

3. MEĐUNARODNA BANKA ZA REKONSTRUKCIJU I RAZVOJ

..........................................7

4. MEĐUNARODNA ASOCIJACIJA ZA RAZVOJ

......................................................................8

5. MEĐUNARODNA FINANSIJSKA KORPORACIJA

................................................................8

6. MULTILATERALNA AGENCIJA ZA GARANTOVANJE INVESTICIJA

.............................9

7.

 

MEĐUNARODNI CENTAR ZA REŠAVANJE INVESTICIONIH SPOROVA……………..9

8.GDJE ODLAZI NOVAC……………………………………………………………………….10

9.SVJETSKO DOBRO…………………………………………………………………………...11

10.

 

STRATEGIJE ZA SMANJIVANJE SIROMAŠTVA………………………………………..11

11.REDUKCIJA DUGOVANJA…………………………………………………………………11

ZAKLJUČAK…………….………………………………………………………………………13

background image

1. 

ŠTA JE SVJETSKA BANKA?

Živimo u svijetu koji je toliko bogat da globalni dohodak iznosi više od 31 biliona dolara 
godišnje. U ovom i ovakvom svetu, prosječan čovek u nekim zemljama zarađuje više od 
40 000 dolara godišnje. Ali u istom ovom svetu, 2,8 milijardi ljudi – više od polovine 
stanovnika u zemljama u razvoju – živi sa manje od 700 dolara godišnje. 1,2 milijarde 
ljudi od ovog broja zarađuje manje od 1 dolara dnevno. 

Rezultat ovakvog stanja je da u zemljama u razvoju svakodnevno umre 33 000 dece. U 
ovim zemljama svakog minuta umre u proseku jedna žena u toku porođaja. Siromaštvo 
sprečava   više   od   100   miliona,   uglavnom   ženske   dece,   da   se   školuju.   Izazov   za 
smanjenjem ovakvog nivoa siromaštva, naročito imajući u vidu da je svjetska populacija 
u neprestanom porastu – procene idu do 3 milijarde stanovnika u narednih 50 godina – je 
ogroman. 

Svjetska banka radi na premošćavanju ovih razlika i pretvaranju prihoda bogatih zemalja 
u sredstvo razvoja siromašnih zemalja. Svjetska banka, kao jedan od najvećih svjetskih 
izvora pomoći u razvoju, podržava napore vlada zemalja u razvoju u izgradnji škola i 
zdravstvenih   ustanova,   obezbeđivanju   pijaće   vode   i   električne   energije,   borbi   protiv 
zaraznih bolesti i zaštiti životne sredine. 

2002. godine Svjetska banka je obezbedila 19,5 milijardi dolara i delovala je u više od 
100 zemalja u razvoju, pružajući finansijsku i/ili tehničku podršku u cilju pomoći ovim 
zemljama da smanje siromaštvo.

2.ORGANIZACIJA

1

Svjetska banka je osnovana 1. jula 1944. na konferenciji 44 vlada u Bretton Woods-u, 
New Hampshire, SAD, kao Međunarodna banka za rekonstrukciju i razvoj. Kada je prvi 
put počela sa funkcionisanjem imala je 38 zemalja članova. Taj broj je naglo narastao 50-
ih i 60-ih godina prošlog veka, kada je veliki broj zemalja dobio nezavisnost i pridružio 
se Svjetskoj banci.

 

Svjetska banka je kao korporacija sa njenih 184 zemalja članica i 

deoničara. Deoničare predstavlja Odbor guvernera, koji predstavlja i glavnog kreatora 
politike Svjetske banke. Generalno gledano, guverneri su ustvari ministri finansija i 
ministri razvoja zemalja članica. Oni se sastaju jednom godišnje na Godišnjem sastanku 
Odbora guvernera Svjetske bankarske grupe i Međunarodnog Monetarnog Fonda.

Zbog   rijetkog   sastajanja   guvernera,   jednom   godišnje,   oni   delegiraju   svoje   specifične 
dužnosti   na  24   Izvršna   direktora,   koji  rade  u   prostorijama  same  banke.   Pet   najvećih 
deoničara ( Francuska, Nemačka, Japan, Ujedinjeno Kraljevstvo i Ujedinjene države ) 
imenuju svojih 5 izvršnih direktora, dok ostale zemlje članice predstavljaju preostalih 19 
direktora. 

1

  

http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/EXTABOUTUS/

 

 

0,,contentMDK:20040580~menuPK:1696997~pagePK:51123644~piPK:329829~theSitePK:29
708,00.html 

 

Predsjednik Svjetske Banke predsjedava sastancima Odbora Direktora i odgovoran je za 
sveukupno upravljanje bankom. Po tradiciji, predsjednik banke je nominovan od strane 
najvećeg   deoničara   banke,   Sjedinjenih   Američkih   Država.   Predsjednika   bira   Odbor 
Guvernera, na period od 5 godina, sa mogućnošću ponovnog mandata. 
Izvršni direktori čine Odbor direktora Svjetske Banke. Oni se normalno sastaju najmanje 
2 puta nedeljno ne bi li nadgledali poslovanje banke, uključujući i odobrenja za zajmove i 
garancije, novu politiku banke , administrativni budžet, strategiju pomoći zemljama, kao i 
pozajmice i finansijske odluke. 
Banka posluje iz dana u dan pod liderstvom i po uputstvima predsjednika, menadžmenta, 
starijeg   osoblja   i   podpredsjednika   zaduženih   za   regione,   sektore,   mreže   i   funkcije. 
Podpredsjednici su vodeći menadžeri Svjetske banke.  
Oko 10 000 stručnjaka za razvoj iz gotovo svih zemalja svijeta radi u sjedištu Svjetske 
banke u Vašingtonu ili u njenim kancelarijama u 109 zemalja sveta ( 7 000 radi u 
Vašingtonu, a preko 3 000 u kancelarijama u zemljama u razvoju ). Osoblje Svjetske 
banke je multidisciplinarno i raznoliko i uključuje ekonomiste, edukatore, specijaliste za 
životnu sredinu, finansijske analitičare, antropologe, inženjere i mnoge druge.

NIJE BANKA, NEGO SPECIJALIZOVANA AGENCIJA 

Svjetska   banka   nije   „banka”   u   pravom   smislu   te   reči.   Ona   je,   u   stvari,   jedna   od 
specijalizovanih   agencija   i   čine   je   184   zemlje   članice.   Ove   zemlje   su   podjednako 
odgovorne za finansiranje ove institucije i raspodelu novca. Rame uz rame sa ostatkom 
razvijenog sveta, Svjetska banka usredsređuje svoje napore na ostvarivanje Milenijumske 
deklaracije i njenih osam „Milenijumskih razvojnih ciljeva“ , oko kojih su se složile sve 
članice   UN,   na   sastanku   održanom   2000.   godine,   i   koji   su   usmereni   na   značajno 
smanjenje siromaštva, a koje treba ostvariti do 2015. godine. 

Milenijumski razvojni ciljevi: 

1. okončanje ekstremnog siromaštva i gladi 
2. obezbeđenje osnovnog obrazovanja svoj deci 
3. promovisanje jednakih prava za žene 
4. smanjenje stope smrtnosti dece 
5. poboljšanje zdravlja trudnica i majki 
6. savladavanje side, malarije i ostalih bolesti 
7. zaštita životne sredine i prirodnih resursa 
8. razvoj internacionalnog partnerstva za razvoj 

„Svjetska banka” je opšte prihvaćeni naziv za Međunarodnu banku za rekonstrukciju i 
razvoj (The International Bank for Reconstruction and Development – IBRD) i 

Želiš da pročitaš svih 15 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti